Krstarica Oceania Regatta će u jednoj godini oploviti svijet
|
| jcerni30. 09. 2026 07:14:18 |
Krstarica Oceania Regatta će u 371 dana posjetiti 220 luka i 62 zemlje. To je najduže neprekidno krstarenje na svijetu. Više ...
|
|
|
|
| LISAC1. 10. 2026 05:14:24 |
Zašto ovo ovdje objavljaš? Admin molim izbriši.
| (+4) |  | |
|
|
|
|
| Trobec1. 10. 2026 07:57:11 |
Kad smo već kod bizarnih tema koje nemaju veze s ovom stranicom... sjeća li se još netko objava o gradnji tavana? 
| (+4) | | |
|
|
|
|
| Daaam1. 10. 2026 09:42:15 |
naravno, naravno se sjećamo, možda će "lino" znati nešto više napisati #jcerni bi mogao podijeliti članak o prvom letu novog aviona Airbus A350F tako da će uz more biti zastupljeno i nebo 
| (+4) | | |
|
|
|
|
| jcerni2. 10. 2026 09:16:36 |
Krstarica Oceania Regatta na prikazanoj ruti oplovila je veliki dio Sredozemlja i atlantske obale Europe.
Ruta ju je vodila iz Italije prema sjevernom Jadranu, mimo Hrvatske i Crne Gore.
Nastavila je prema Grčkoj, gdje je posjetila više luka i grčkih otoka.
Ruta ju je vodila i do Turske te dalje prema Aleksandriji u Egiptu.
Zatim se vratila preko Sredozemlja prema Siciliji i drugim dijelovima Italije.
Plovila je uz talijansku zapadnu obalu te posjetila područje Rima i Firence.
Odande je nastavila prema Francuskoj i francuskoj sredozemskoj obali.
Slijedili su Barcelona i druge luke istočne Španjolske.
Posjetila je i Balearske otoke, među njima Mallorcu i Ibizu.
Zatim je plovila prema jugu Španjolske i kroz Gibraltarski tjesnac.
Na afričkoj strani posjetila je Maroko.
Ruta je nastavila uz atlantsku obalu Portugalske.
Među posljednjim označenim postajama su područje Lisabona i sjevernija portugalska obala.
Tako je ruta povezala Jadransko, Jonsko, Egejsko, Sredozemsko more i Atlantski ocean.
Više ...
|
|
|
|
| VelikiZajetnež2. 10. 2026 13:15:51 |
Mislim da Vennov dijagram brdskih ljudi i ljubitelja krstarenja izgleda kao dalekozor 
| (+1) | | |
|
|
|
|
| jcerni2. 10. 2026 15:47:25 |
Da, veza svakako postoji. Planinari i ljubitelji plovidbe morem nisu nužno dvije suprotstavljene skupine. Zapravo mogu imati dosta toga zajedničkog.
Oboje često privlači ljude koji vole prirodu, poglede, putovanja, istraživanje novih mjesta i osjećaj slobode. Razlika je uglavnom u načinu: planinar istražuje krajolik pješice i s visine, ljubitelj plovidbe s mora.
Posebno zanimljiva je kombinacija krstarenja i planinarenja. Krstarica vas može dovesti do mjesta gdje zatim idete na planinarenje – na primjer na grčke otoke, Madeiru, Kanarske otoke, norveške fjorde ili uz sredozemne obale.
Stoga bi Vennov dijagram mogao biti sasvim drugačiji od onoga o kojem se šali komentator:
planine ⭕🟢⭕ more
u presjeku pak: priroda – putovanja – pogledi – istraživanje – aktivni odmori.
Ako je ta primjedba bila namijenjena Oceanii Regatta i vašem prikazu njezina putovanja, shvatio bih je uglavnom kao duhovitu zajedljivu primjedbu, da su 'planinari' i 'krstaši' dva prilično različita tipa putnika. Ali to nije neka općenito važeća konstatacija.
 1
| (+1) | | |
|
|
|
|
| Daaam2. 10. 2026 18:35:09 |
jcerni; Imaš pravo! Naravno, i ja nađem planinsku vezu u Kolumbiji i proizvodnju kokaina.. Pa moraš u brda, malo hodati, skupljati autohtone usjeve, družiti se s lokalnim stanovništvom da ti povjere recepte svojih baka i uzimati što divljije staze da na kraju u luci uhvatiš krstaricu Oceania Regatta koja povezuje brđane i pomorce i kokain i morfij da ne govorimo o konobaru iz Nepala... omg...   
| (+4) | | |
|
|
|
|
| jcerni2. 10. 2026 18:47:04 |
Logistika je sastavni dio svakog planinarskog ili planinskog izazova. Logistiku je razvila vojska, jer bez nje ne može postojati.
Morem ljudi mogu putovati na prilično različite načine. Glavni oblici su:
- trajekt – prevozi putnike, često i automobile, autobuse i kamione; npr. između otoka ili između kopna i otoka.
- putnički brod – namijenjen prvenstveno prijevozu putnika između luka.
- krstarica – veliki putnički brod kod kojeg je važan i sam odmor na brodu; posjećuje više luka.
- katamaran – brzo plovilo s dva trupa; često prevozi samo putnike, ali može i vozila.
- hidrogliser – brzo putničko plovilo koje se pri većoj brzini diže iznad površine na podvodnim krilima.
- vodeni taksi – manje plovilo za kraće prijevoze, slično taksiju na kopnu.
- vodeni autobus – redovna gradska ili prigradska linija po vodi, npr. mletački vaporetto.
- čamac ili motorni čamac – za kraće putove, izlete ili prijevoz između obližnjih mjesta i otoka.
- jedrilica – putovanje uglavnom uz pomoć vjetra i jedara, obično ima i pomoćni motor.
- jahta – privatno plovilo za putovanja, odmore i duži boravak na moru.
- gliser – brzi motorni čamac, uglavnom za kraće udaljenosti.
- izletnički brod – namijenjen nekoliko sati ili jednodnevnim turističkim izletima.
- riječni ili obalni putnički brod – prevozi putnike duž obale ili po rijekama i kanalima.
- teretni brod s putničkim kabinama – rjeđa mogućnost gdje manji broj putnika može putovati zajedno s teretom.
- jedrilica s više trupova – katamaran ili trimaran – koristi se i za duža turistička putovanja.
|
|
|
|
| Daaam2. 10. 2026 18:55:27 |
zaboravio si na kajak i kanu #sampovem Možeš dodati temu sa svim ulaznim točkama za sup-ove na svim jezerima svijeta- To nas također povezuje
| (+2) | | |
|
|
|
|
| Trobec2. 10. 2026 19:45:54 |
Uf... stvarno... super. Recimo supanje na Rabeljskom jezeru nakon nekog Montaža. Na Rabeljskom za razliku od nekog Bohinjskog nema restrikcija.
A... ups... tema je o krstaricama, ne brdima...
|
|
|
|
| LISAC2. 10. 2026 19:46:26 |
Molim vas da uklonite takve objave ili blokirate autora.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| dragon3. 10. 2026 23:20:18 |
Neki od vas su stvarno dosadni. Što vas smeta, objavlja pod općim razgovorima. Također neke druge teme nemaju puno veze s brdima. Na primjer pečenje potice, slikarstvo ili kupanje psa u moru itd
| (+4) | | |
|
|
|
|
| jcerni9. 10. 2026 11:08:29 |
Plovidba krstarice Oceania Regatta uz obale Portugala, Španjolske i Francuske
Krstarica Oceania Regatta na prikazanom dijelu puta plovi uz atlantsku obalu Iberijskog poluotoka, od južnog Portugala prema sjeveru, zatim preko Biskajskog zaljeva do Francuske.
26. Algarve – Portugal
Južna portugalska obala poznata je po dugim pješčanim plažama, zlatnim vapnenačkim liticama, morskim špiljama i slikovitim ribarskim mjestima. Među najpoznatijim mjestima su Faro, Lagos i Portimão.
27. Lisabon – Portugal
Portugalski glavni grad leži na ušću rijeke Tejo u Atlantski ocean. Poznat je po povijesnim četvrtima, žutim tramvajima, tornju Belém i mostu 25. travnja. U prošlosti je bio važno polazište velikih pomorskih ekspedicija.
28. Porto – Portugal
Krstarica pristaje u luci Leixões, blizu Porta. Grad leži uz rijeku Douro i slovi po povijesnom središtu, znamenitom mostu Dom Luís I te portovcu koji se proizvodi u dolini Douro.
29. A Coruña – Španjolska
Lučki grad u Galiciji leži uz Atlantski ocean. Poznat je po rimskom svjetioniku Herkulovom tornju, povijesnoj gradskoj jezgri i karakterističnim ostakljenim balkonima. Nekad je bio važno polazište iseljenika u Ameriku.
30. Le Verdon-sur-Mer – Francuska
Luka leži na ušću Gironde u Atlantski ocean i predstavlja morska vrata Bordeauxa. Okolica je poznata po dugim pješčanim plažama, svjetioniku Cordouan i vinogradima pokrajine Médoc.
Značajke pomorske rute
Tijekom plovidbe krajolik se postupno mijenja. Na jugu Portugala prevladavaju pješčane plaže i stjenovite litice, uz sjeverni Portugal i Galiciju zelena, razvedena atlantska obala. Krstarica zatim prelazi Biskajski zaljev i doseže francusku obalu, gdje prevladavaju dine, borove šume i široka riječna ušća.
Ruta povezuje tri zemlje – Portugal, Španjolsku i Francusku – te luke s bogatom pomorskom, trgovačkom i kulturnom poviješću.
Dodaj uvodni sažetak rute Objasni numeraciju luka
 1
|
|
|
|
| LISAC10. 10. 2026 19:03:18 |
jcerni sam sebi objavljaš...
|
|
|
|
| LISAC11. 10. 2026 18:18:54 |
Zašto se ove objave ne brišu?
| (+1) | | |
|
|
|
|
| jcerni14. 10. 2026 18:51:13 |
Kako je krstarica Oceania Regatta doplovila iz danskog Aarhusa u njemački Warnemünde?
Na karti je jasno vidljivo da se Danska sastoji od poluotoka i brojnih otoka, među kojima su relativno uski morski prolazi. Unatoč tome, velike putničke krstarice mogu sigurno ploviti tim prolazima.
Krstarica Oceania Regatta mogla je ploviti iz danske luke Aarhus prema njemačkom Warnemündeu kroz danske tjesnace koji povezuju Kattegat s Baltičkim morem.
Najvjerojatnija ruta vodila je kroz Veliki Belt (Storebælt), važan međunarodni plovni put između danskih otoka Fyn i Sjælland.
Taj prolaz je, unatoč relativno uskom izgledu na karti, dovoljno širok i dubok i za velike trgovačke i putničke brodove.
Ruta krstarice između Danske i Njemačke
1. Aarhus – Danska
Krstarica je isplovila iz Aarhusa na istočnoj obali poluotoka Jutlandija i usmjerila se prema jugoistoku.
2. Veliki Belt – Storebælt
Brod je mogao nastaviti između otoka Fyn i Sjælland. To je glavni plovni put za velike brodove između Kattegata i Baltičkog mora.
3. Južno od danskih otoka
Nakon prolaska kroz Veliki Belt mogla je ploviti mimo otoka Langeland, Lolland i Falster prema zapadnom dijelu Baltičkog mora.
4. Warnemünde – Njemačka
Krstarica je doplovila do ušća rijeke Warnow i pristala u putničkoj luci Warnemünde kod Rostocka.
Kako je moguće ploviti kroz tako uske prolaze?
Najzanimljiviji dio plovidbe je prolazak ispod velikog danskog mosta Storebælt.
Visina plovnog otvora ispod mosta iznosi približno 65 metara, a glavni raspon mosta mjeri 1.624 metara. Istočni plovni kanal doseže dubinu od približno 60 metara.
Kroz Veliki Belt svake godine plovi približno 25.000 brodova, pa je to jedna od važnijih pomorskih veza između Sjevernog i Baltičkog mora.
Veliki brodovi plove označenim plovnim koridorima. Pritom koriste navigacijske karte, radar, satelitsku navigaciju i sustav AIS koji omogućuje praćenje položaja brodova.
Pomorski promet kroz Veliki Belt organiziran je i nadziru se kako bi se brodovi mogli sigurno sresti i na užim dijelovima plovnog puta.
Zašto morski prolazi na karti izgledaju tako usko?
Na karti prolazi između danskih otoka izgledaju vrlo usko, ali radi se o pravim morskim tjesnacima kroz koje svakodnevno plove i znatno veći brodovi od krstarice Oceania Regatta.
Regatta je duga približno 181 metara, široka 25,5 metara i ima gaz od približno 5,95 metara. Zbog svojih relativno malih dimenzija u usporedbi s najvećim suvremenim krstaricama može bez poteškoća koristiti brojne međunarodne plovne puteve.
Važna je i visina broda iznad vodene površine, jer mora biti dovoljno niska za siguran prolazak ispod mostova.
Plovidba prema njemačkoj obali
Nakon prolaska kroz danske tjesnace krstarica je nastavila plovidbu zapadnim dijelom Baltičkog mora prema njemačkoj obali.
Luka Warnemünde leži na ušću rijeke Warnow i jedno je od najvažnijih njemačkih luka za krstarice. Brod je imao predviđen dolazak 14. listopada 2026. u 6.30 i odlazak u 22.00.
Točnu rutu krstarice Oceania Regatta između Aarhusa i Warnemündea nije moguće potvrditi bez povijesnih AIS podataka. Osim rute kroz Veliki Belt moguća je i ruta kroz Øresund, morski tjesnac između Danske i Švedske.
Oba puta omogućuju prolazak iz sjevernih danskih voda u Baltičko more.
 1
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.