|
| kolesar8. 02. 2010 19:35:48 |
Super, ali štapovi i dereze ne idu zajedno.
|
|
|
|
| lepenatka8. 02. 2010 19:48:29 |
Idu zajedno, zašto ne? Mene uopće ne smetaju.
|
|
|
|
| JusAvgustin8. 02. 2010 19:50:56 |
pokušaj se zaustaviti štapovima... Kad stavimo dereze, cepin ide u ruke.
|
|
|
|
| Jany8. 02. 2010 19:53:50 |
Točno tako! To uče na svim tečajevima za početnike!
|
|
|
|
| JusAvgustin8. 02. 2010 19:58:20 |
Kad to postane navika i kad se stvarno znaš zaustaviti cepinom, tada možeš pomisliti na hribe zimi. Onda dolazi na red još meteorologija, poznavanje lavinskih uvjeta, pravljenje presjeka snježne pokrivače... Inače tema je namijenjena Begunjščici, prekrasna gora, definitivno vlada nad općinom Radovljica, ali Begunjščica je pasja, već mnogo ljudi je uzela... Grape na Begunjsku vrtaču su čudovite. Ne zove se uzalud gora stotinu grap.
|
|
|
|
| strelec195410. 02. 2010 18:21:24 |
Lepenatka ima pravo, u slučaju podpetnih dereza. Dvije ili četiri zupane dereze pri klizanju neće naglo zaustaviti i baciti u zrak kao što se to događa kod dvanaest zupanih dereza.
Kod "pravih" dereza pak stvarno samo cepinom najvažnije pa da cijelu sezonu vježbaš zaustavljanje pri klizanju s sigurnim izlazom jer samo tako imaš šansu da se možda zaustaviš u slučaju klizanja. Tko je već doživio pravo klizanje zna da nakon tri sekunde klizanja to više ne zaustaviš dok ga ne zaustavi mati priroda.
lp.
|
|
|
|
| turbo10. 02. 2010 18:31:48 |
Predzadnja slika ??? Vrtača, Njemački vrh, Palac ???
Između Vrtače i Palca je Zelenjak !!!
|
|
|
|
| JusAvgustin10. 02. 2010 18:45:05 |
Mene baš zanima tko hoda na zimske uspone s dvjema ili četiri zupanim derezama... svaku sezonu vježbaš zaustavljanje, da i to prije početka hoda u hribe. Inače sam već jednom napisao, ako padneš na padini koja ima nagib veći od 50 stupnjeva te živ krst više ne zaustavi! 
Skratka poanta ovoga je da kad dereze idu na noge, cepin ide u ruke bez ikakvih iznimaka , kad silazimo imamo cepin u položaju koji nam omogućuje trenutnu reakciju, u 2-3 sekunde možemo dostići 60 km/h tada više nije moguće zaustaviti klizanje. Vrijeme reakcije treba biti odmah! Toliko dugo treba vježbati zaustavljanje dok to ne radimo spontano. U bilo kojem položaju. Koordinacija igra tu važnu ulogu.
Naravno govorimo o pohodnim cepinima.
|
|
|
|
| marko110. 02. 2010 22:42:36 |
Zdravo! neću biti pametan samo čini mi se da Zelenjak ima dva imena Zelenjak ili Njemački Vrh. Ne znam pitam vas.?
 1
|
|
|
|
| andrejjerina10. 02. 2010 22:50:42 |
Imaš pravo, različite karte pa koriste različita imena, svi se stalno učimo. Uzmi za dobro. LP Andrej
|
|
|
|
| Gorazd G11. 02. 2010 15:28:17 |
Njemački vrh je na zemljevidu Karavanke 1 : 50 000 čista greška. Naravno nisam ja to smislio, nego tako piše u Klinarjevom vodiču "Karavanke". U knjizi "Sto slovenskih vrhova" možemo pročitati da ime Njemački vrh koriste za Vrtaču u Begunjama, Žirovnici i okolici. Ako je to istina, znaju domaći. Na Zelenjaku je, koliko se sjećam, knjiga PD Tržič s tim (pravim) "zelenim" imenom.
Inače oko Suhega ruševja dosta je zabune s imenima. Nešto sam o tome prije dobrog tjedna napisao ovdje:
http://www.gore-ljudje.net/novosti/52586/
Sretno!
|
|
|
|
| peterr11. 02. 2010 22:07:10 |
Ime Njemački vrh pojavljuje se u ovom dijelu Karavanki prema utvrđivanju dr. Henrika Tume na četiri različite kote. Najčešće se pojavljuje kod kote 2180m (Vrtača).
U časopisu Gore i ljudi (Planinski Vestnik je bio odmah nakon rata do 1948. preimenovan) više nastavaka članka O imenoslovlju Stolove skupine i u PV 1948. još četiri nastavka (dr. Tuma je prikupio i napisao materijal 1933.). S imenoslovljem ovog područja bavili su se puno i F.S. Finžgar, Koroški Slovenac dr. Josip Šašel i dr. Jakob Prešeren iz Begunja (često nisu bili jedinstveni).
Zanimljiva je napomena u GL str.159/1: spor o imenovanju >>Njemačkog vrha<< za (Visoku)Vrtaču, koji se razgorijao nakon objave tog imena u Vodiču R. Badjure, odbor geografskog društva na sveučilištu u Ljubljani 1940. riješio je u smislu da ne treba koristiti ime Njemački vrh, koje izgleda vrlo mlada oznaka, nego se držati onih imena koja se za vrhove koriste na koroškoj strani, gdje se naseljavanje počelo mnogo prije nego na Kranjskom. Ovo rješenje prihvatio je i SPD odlukom da će u budućnosti ukinuti upotrebu imena Njemački vrh u Karavankama. Iz kasnijih provedbi dr. Tume vidljivo je da je to ime izazvalo dosta zabune na vidnom i izloženom mjestu državne granice (Šašel). Budući da je ime Vrtača za navedeni vrh prihvatio i geografski institut našeg sveučilišta, svi razlozi su dati za to da se među znanstvenicima i turistima u budućnosti govori i piše samo VRTAČA (op. ured.).
Ime Njemački vrh dakle se nalazi na četiri kote:
1. 2180m (Vrtača), tako ga zovu Smokučani koji su vlasnici te planine, tako ga zove i Badjura u svojim Izletima, tako je i u zemljišnoj knjizi.
2. Na ručnom zemljevidu Tržičke podružnice SPD zabilježen Njemački vrh za 2027 m.
3. Vojno-geografski zavod u Beču zove Deutscher Berg prije 1981m, sada popravljeno na 1930 m.
4. Koroški Nijemci zovu s nekim naglaskom nacionalnog značaja Deutscher Berg strmu peć severno od Velikog Stola, oko 2103 m. Dr. Šašel tu kotu zove prav Belščica. Ime pokazuje svu nesigurnost imenoslovlja koja potječe od toga da su na bivšoj koroško-kranjskoj granici pasli ukršteno koroški i kranjski ovčari. Njemački turisti prenijeli su slovenski Njemački vrh na svoj način, Slovenci pak nikad nisu sustavno obradili Stolovu skupinu.
Za kotu 1930m, prije 1981m, sada nesporno ime Srednja Peć (dr.Tuma GL 1947. str.212. Na str.260 zemljevid Stolove skupine).
Prilog u PV 1932 br.9 zemljevid Begunjščice.
Mnogo je nedorečenosti u imenoslovlju i čitanje starih članaka često je vrlo zanimljivo iako zbog različitih mišljenja ne znaš što je najispravnije. S vremenom i korištenjem neka imena se mijenjaju i zbog različitog dijalekta na svakoj strani karavanškog grebena.
Peter Rožič
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.