Popis foruma / Slovenija / Karavanke / Ojstrc (Hochobir 2139m) Austrija

Ojstrc (Hochobir 2139m) Austrija

Ispis

pika6. 03. 2026 19:57:25

Danas na Obir iz smjera Kurnikovo sedlo.
Sneg počinje na visini oko 1400 m.
Staza do koče i prema vrhu je uhodana, ali se je zbog ojuženosti probijalo.
Sneg na vršnom dijelu predelan, ponegdje spišan do podloge.
Na vrhu smo sreli dva turna smučara, koji su odsmučali prema Šajdi.
Na povratku već jako južno, tako da su krplje iz ranca otišle na noge i zatim niz bližnjice dolje.
Sunčano vrijeme s malo vjetra na vrhu i neograničenim pogledima u sve strane.

(+3)

geppo10. 07. 2026 22:09:52

10.7.2026 Obir (Zlatko&Zoki)
Ujutro parkirala malo dalje od jezera Freibacher. Lijepom šumskom stazom (u sjeni) do sedla Jagovčevo 1686m. Dok smo malicali kod pastirskih koliba gledamo u stijenu koja nas čeka. Staza do vrha nije osigurana ali je označena (pretjerano) sprejem i podsjeća me na domaće gore. Gdje je potrebno penjati se ne prelazi I. stupanj. Do vrha nismo imali nikakvih problema i nema pretjerane izloženosti - ali potrebna je opreznost!!!
Na vrhu nekoliko posjetitelja, ne zadržavamo se predugo.
Nastavljamo grebenom prema Kravlji vrh 2026m i tražimo odvojak za lovsku stazu. Isprva nalazimo na stijeni ostatke strelice i crvenog natpisa, ali je sve tako istrošeno da ne prepoznajemo kamo vodi? Onda nam uspije pronaći posječeno grmlje i veselo krenemo po prividnoj stazi. Ali ubrzo nam se sve izgubi. Tražimo, borimo se s grmljem i na kraju kontaktiramo samo telefonom. Napokon nam uspije pronaći jedva prepoznatljive i izblijedjele natpise na stijeni. Staza je vidljivija i veselo idemo po njoj. Kad dođemo do raskrižja shvaćamo da jedna grana vodi natrag prema Jagovčevoj planini, jedna do sipara i više u smjeru našeg dolaska. Odlučujemo se za potonje i spust počinjemo strmim siparom. Sipari pretvaramo u klizište krša i jedva se spašavamo da nas ne odnese niz strmi sipar. Počinje kalvarija: sunce, sipar, prašina, kamenje i svaki korak treba dobro postaviti da ne završi klizanjem. Nakon više od sat vremena takvog spusta dolazimo do lovske promatračnice. Svi iscrpljeni radujemo se sjeni šume, normalnoj stazi i malo kasnije spoju sa stazom kojom smo se ujutro uspinjali do sedla.
Kad se još rashladimo hladnom vodom već zaboravljamo na sve patnje. Kasnije si još priuštimo stanku u ugodnoj gostionici pred Železnom Kaplom i kupanje u Savinji kod Igla je već sve loše zaboravljeno i ostaju samo lijepe uspomene...
8 sati i nešto više od 10km
lp