| Mcgiver17. 11. 2019 20:07:55 |
Res je da je od putovanja oko Cresa prošlo već neko vrijeme, ali stvar mi se čini još uvijek aktualna. Svake godine krenem na četverodnevno putovanje po Jadranu (ako vrijeme dopušta dva puta, proljeće i jesen). Obično s kolegom, a i troje smo se već krenuli. Jer ove godine kolega nije imao vremena, krenuo sam sam. Putovati sam morem zahtijeva malo drugačiji pristup nego ako imaš barem moralnu podršku ili pomoć soveslača. Prelazaka među otocima sam nije kanio raditi, pa jedina alternativa obveslati neki otok. Što bi bilo prikladno....? Kad sam pretraživao web, obradovao sam se putopisu Jure23 (na Morjeplovcu), koji je jako lijepo opisao odmor s djevojkom davne 2011. (veslanje oko Cresa). Odluka pala, idem oko Cresa. Cres je blizu, vožnja kratka. Malo priprema, pregled karte gdje se može izaći iz kajaka (koristim Prijon čamac Seayak) što je moguće samo u plićaku bez hridi. Cres zato vrlo prikladan, za razliku od Kornata.
Napravim približni plan putovanja. Odljučim se za sedam dana umjerenog veslanja, što bi trebalo biti dovoljno ako glava, tijelo i vrijeme surađuju. Kad kolega shvati da stvarno idem (dugo mi nije vjerovao da idem sam), odluči pridružiti mi se za četiri dana. Dobro, samo sam morao ponovno isplanirati put. Odljučio štartati u ponedjeljak ujutro, parkirati u Osoru i krenuti prema jugu, stiči u Porozini za četiri dana gdje se sastajemo u petak ujutro, on parkira auto i u sljedeća tri dana odveslati do Osora.
Ponedjeljak 16. rujna ujutro štart, u Brestovi još puno akcije. Stignem prvi brod. Vožnja do Osora bez posebnosti. Parkiram oko 30m od obale, spustim svu kramu i čamac do obale i počnem pakirati. Kupači se samo čude kamo da stavljam tu šaru, ali nakon sata sve na mjestu. U dva odjašem.
(Slika1) Prvi dan odveslam do Punta Križe, sav oduševljen zaboravim da u rujnu brzo pada mrak i već u sumraku tražim mjesto i postavim šator. Subota (utorak) je čudovita, topla, more mirno i već u 6h krenem. Za užinu zastanem u lijepom zaljevu, naravno nikoga i uživam na toplom suncu sat i pol. (Slika2) Popodne još uvijek lijepo sunčano vrijeme mirno more nastavljam do večeri. Nađem pogodno mjesto i dosta prije mraka postavim šator. Lijep miran zaljev, već nekoliko metara od obale pravo smeće. (Slika3) (Slika4)
Treće jutro počnem veslati tako rano. More mirno i pitao sam se samo koliko dugo još takvu sreću, jer tako mirnog mora obično nisam navikao. I stvarno ne dugo, samo sat, onda počne puhati i valovi se jačaju. Napovijed bila slaba bura, puhalo konkretno. Sat i pol muke, onda preopasno. Još toliko da stignem do lijepog zaljeva sa još ljepšom plažom (Tarej) i budući da se bura jača odlučim za taj dan završiti. (Slika5) (Slika6) Za večer najavljena umjerena kiša, pa pogodnije mjesto za šator stvarno ne bi mogao naći. Jer na Cresu ima i divljih svinja spavanje na visini mi se činilo vrlo prikladno  (Slika7)
Kiše nije bilo ni kapi. Ali u četvrtak još uvijek jako puhalo, valovi oko metra. U takvim uvjetima sam nisam kanio nastaviti. (da smo dvojica možda) Jasno mi bilo da do Porozine nikako ne stignem u jedan dan. Dakle gdje će me kolega u petak pokupiti?? Na noge i pješice do Meraga da provjerim mogu li negdje izaći iz čamca. Nakon skoro cijelog dana sjedenja (dobro što sam imao čitanje) duža šetnja dobrodošla. uvjerio sam se gdje se može na kopno, popio dobru kavu, u lokalu zamolio da napune mobitel i rezervnu bateriju, pa natrag do kampa. Sva oprema na mjestu kao što sam ostavio, žive duše nikoga... Popodne opet sjedenje i čitanje u zaklonu, sunce lijepo grije. Petak u 6h ustanem, pospravim šator, spakiram i u 7h nastavim. Puha još uvijek, valovi blaži i za sat i pol u selu Merag. Drugi me čeka, ispakiramo opremu, naložimo čamac i odvezemo do Porozine gdje smo kanili ostaviti auto.
Kad kolega vidi kipuće valove njegova reakcija: "Pa bi šlo, u takvim uvjetima smo već veslali, ali ja sam došao uživati ne mučiti se. Idemo iz Cresa! Ti ionako nećeš doći u jednom komadu oko, pa je svejedno."
Meni odgovara, glavno da smo opet na vodi.
Parkiramo u Cresu, opet naložimo opremu i za dobar sat već krećemo prema Valunu na kavu i dalje do Lubenica gdje prenoćimo. (Slika8) (Slika9) Subota ujutro polako, nikamo nam se ne žuri, brzo shvatim da je stvarno došao uživati 
Do ručka još nekako išlo, nakon piva i ručka u Martinšćici sunce uradilo svoje i popodne smo završili veslanje. Osor ionako nije daleko. (Slika10)
U nedjelju veslali još manje od dva sata do Osora (Slika11) gdje nas je vjerno čekao auto, naložili opremu, popili kavu i odvezli do Cresa po drugi auto pa kući.
Na putu kući pitam se:
Kamo proljeće sljedeće godine? Prvo završiti ta tri nedostajuća dana od Meraga do Cresa!!! 
23. listopad 2019, sunce, provjerim prognozu sunce do nedjelje, bonaca bezvjetar 26°C......neću čekati do sljedeće 
24. i 25. listopad dopust! Malo hrane, spakiram i 24.10. ujutro prema moru opet sam. Krk Valbiska i brod do Meraga. Dopustnika još dosta ali brod daleko od punog. (Slika12) U podne već na vodi. Danas do sjevernog kraja Cresa prvo Beli. (Slika13) (Slika14) Večer cilj postignut. Postavim šator hladno mnogo više nego prije mjesec dana dan i kraći.
(Slika15) Spavao iznenađujuće dobro. Odmoren prije šestice prema Porozini. Nadam se otvoreno za kavu. Jest. Upoznam dva simpatična Štajerca koji idu na Lošinj naravno zaklepćemo. Nakon sata krenem. (Slika16) Dan ne bi mogao biti ljepši sunce mir plava bez vjetra jednostavno uživam cijeli put lijepe plaže nižu se jedna za drugom. Do večeri plan do uvrta Sveti Blaž koji svi hvale. Istina nije uzalud. (Slika17) (Slika18) Uživo još ljepše. Zadnji dan samo dvije sata do Cresa toplo kao ljeto. (Slika19) Uspio. Ob 10 kave i krafne u Cresu. Krug oko Cresa završen. Još do auta.  U agenciji posudio bicikl do Meraga po auto natrag do Cresa vratio bicikl naložio čamac i brod u Porozini. (Slika20)
Lijepa iskustva. Možda komu neki podatak dobro dođe kao meni Jure23 iskustvo. Veslanja oko 190 km fino jer sve po ravnom.
 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
| (+8) |  | |
|
|