Posljednji osvojeni vrhovi u Sloveniji (nad 2000)
|
| andr3ejj24. 11. 2015 13:50:25 |
Pozdrav!
Zanima me, kada su naši dvatisočaci osvojeni, i koji od njih je osvojen zadnje?
Lijep dan još dalje
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| dprapr24. 11. 2015 15:42:34 |
Vjerojatno to neće biti lak odgovor.
Bio bi zanimljiv popis, ako ga netko uspije sastaviti.
Zadnji pa vjerojatno Oltarček u Martuljku.
| (+2) | | |
|
|
|
|
| dragon24. 11. 2015 20:28:24 |
Evo popisa nekih dvatisočaka iz knjige Povijest slovenskog alpinizma:
-Storžič-1758
-Grintovec-1759
-Triglav-1778
-Planjava-1793
-Mangart-1794
-Vršac-1795
-Ojstrica-1823
-Razor-1842
-Bavški Grintavec-1869
-Kranjska Rinka-1874
-Skuta-1875
-Brana-1875
-Jalovec-1875
-Kočna-1876
-Škrlatica-1880
-Špik-1886
-Prisojnik-1889
-Dovški Križ-1889
-Velika Ponca-1889
-Veliki Oltar-1897
-Visoki Rokav-1913
| (+5) | | |
|
|
|
|
| andi224. 11. 2015 20:37:23 |
Slažem se s mišljenjem g. Draga. Ova objava je baš zanimivo čitanje na tu temu. Kakav zanimljiv čovjek, nažalost pokojni, svaku pojedinost osvijetli sa svih mogućih kutova
http://www.planinskivestnik.com/files/File/PV_1995_04.pdf
Za većinu manje poznatih slovenskih dvatisočaka stvar je teška - oni vrhunski istraživači nepoznatog u prošlosti bili su često ljudi kojima prvenstveni pristupi nisu bili previše bitni.
Zanimljivo je o tome pisao naš Avčin o skromnom divu, Marjanu Prevcu
http://www.gore-ljudje.net/novosti/56443/
| (+3) | | |
|
|
|
|
| dprapr25. 11. 2015 07:40:55 |
Postojali su i takvi kojima je prvenstveni pristup mnogo značio, kao što svjedoči dio donjeg članka koji se odnosi na osvojeni vrh Turna pod Razorjem. Članak je pronašao alpinist s Primorske (P.P.)...
***
Bijeli mejnici koji gusto bilježe državnu granicu stoje u dugom redu kao stražari naše pravice; svojom pojavom simboliziraju duše svih koji su umrli kao svijetli primjeri na svetoj granici u obrani i jamstvu naše pravice.
Njihova prisutnost neka bude poticaj i primjer za nas te strogi opomin za ostale.
Za dva od tih mejnika, koji imaju izuzetnu simboličku vrijednost zbog svojih osobina, napravljeni su duplikati.
Prvi, manje važan, sagrađen s izuzetnim estetskim osjećajem na dotad još djevici vrhu Turna pod Razorjem, koji su naši osvojili prvi, odlično prikazuje našu prevlast i našu upornost. Zato su ga postavili u D'Annunzijev Vittoriale u Gardoneju, rezidenciji našeg najslavnijeg branitelja istočne granice.
Drugi, važniji, dvojnik je mejnika br.10, sagrađen na vrhu slavnoga Triglava i drsko se uzdiže prema nebu. Talijanska delegacija? (Delegazione Italiana) postavila ga je na groblje neporaženih vojnika u Redipugli u čast svih koji su žrtvovali živote da granice Italije teku tamo gdje to zakon i povijest zahtijevaju …
| (+1) | | |
|
|
|
|
| andi225. 11. 2015 20:52:26 |
Hm, vremena Rapallske granice... povijest je stvarno ogledalo da vidimo kako je biramo dalje.
http://www.pzs.si/vsebina.php?pid=21 ; http://zgodovina.pzs.si/
još neka imena/godine povezana sa poznatim prvim pristupima na naše vrhove, to je hall of fame
Za detaljnije treba prekopati vremena drenovaca i skalaša za godine pristupa. Ili pitati Bosovog Tineta u Bistrici o Kamniškim
| (+1) | | |
|
|
|
|
| keber128. 11. 2015 18:48:39 |
Zanimljivo, da je prva osvojitev Storžiča ili Grintovca uopće poznata. Oba vrha mi se tehnički po najlakšim stazama ne čine ništa zahtjevna, da ih netko prije nije pokušao. Ili su ljudi prije tog vremena nisu niti pomislili ići tako visoko u planine?
|
|
|
|
| dragon28. 11. 2015 22:11:15 |
Ljudi u to vrijeme stvarno nisu išli u planine samo tako za zabavu ili rekreaciju, kao što to radimo danas. Već samo ako su gore vidjeli priliku za zaradu. To su bili lovci, biljozberi, pastiri...
I vrlo vjerojatno su prvopristupnici na naše uglavnom lakše vrhove bili upravo ti anonimneži kojima se nije činilo vrijedno time se hvaliti, niti su to dokumentirali. Zatim su došli razni uglavnom strani učenjaci i istraživači koji su uz pomoć lokalnih vodiča kao "prvi" osvojili sve te vrhove.
Pa znamo da ni Kolumbo nije bio prvi koji je stigao u Ameriku
| (+5) | | |
|
|
|
|
| zippo29. 11. 2015 07:37:59 |
Kod tehnički manje zahtjevnih planina (Storžič, Grintavec, Mangart, Brana, Planjava itd itd) imamo samo godine službenih prvopristupnika.
Hohenvart i gospoda koji su postali samo službeni prvopristupnici lijepo su zapisali da su ih na vrhove vodili lokalni raubšici koji su već generacijama prije opsjedali sve te planine i znali za skrivene prolaze.
| (+7) | | |
|
|
|
|
| gregcs129. 11. 2015 21:22:46 |
Široka peč - 1928 (zlata naveza)
| (+2) | | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.