Alpski trpotec (Plantago alpina)
Opis:
Slike:
 |
Cvijeće nije pregledano od strane stručnjaka/botanika, stoga su moguće greške. |
Komentari
|
| jojoj19. 01. 2016 22:30:00 |
Plantago alpina nema slovenskog imena jer u Sloveniji ne raste. Za njega uhvatiti će se trebati uputiti u Austriju na Salzburško i zapadnije ili u Italiju Belluno-Bolzano ili zapadnije s tim da ga u Trentinu nema.
Da se uvrstio na popis pretpostavljam da je vjerojatno utjecaj sjevernih ili zapadnih ilustriranih priručnika, jer na žalost slovenskih nema.
|
|
|
|
| Apolonija20. 01. 2016 10:49:36 |
Ponekad netko slika biljke i u inozemstvu.
|
|
|
|
| jojoj20. 01. 2016 12:50:35 |
Apolonija, slažem se i ništa nije krivo. samo sam htio upozoriti da netko nešto približno slično u slovenskim planinama ne proglasi za Plantago alpina.
|
|
|
|
| jojoj20. 01. 2016 13:07:51 |
Da ilustriram, dodajem još toga, kao primjer, da sam prilično često doživio da je netko proglasio slovenski brkati karanfil Dianthus barbatus za Dianthus seguieri i zdraven preveo u seguierov karanfil, iako u Sloveniji ne raste. Brkati karanfil je istočnoalpska dinarska biljka. D. seguieri pa jugozapadno alpska biljka ili drugim riječima uspičeva od južne Tirolske zapadno u talijanskim Alpama. Pa su još drugi manje česti primjeri, da ih ne nabrajam.
I to samo zato jer nema slovenskog opsežnijeg ilustrovanog priručnika. Ima ih strani odlični i prevedeni, koji pak nemaju neke naše biljke. (u SLO uspiijeva preko 3000 autohtonih i naturaliziranih (tujaka) biljaka. Koliko ih obrađuju priručnici?
|
|
|
|
| zlatica20. 01. 2016 14:57:24 |
Jojoj, vrlo zanimljive teme otvaraš i time nam širiš obzore. Iz upravo posljednjeg o autohtonim vrstama mogu zaključiti koliko je još prostora za vas botanike (tebe ubrajam među njih, iako to još nisi potvrdio), koji biste nas htjeli na te posebnosti upozoriti i u obliku kakvih novih knjižnih izdanja. Sigurno to ne bi bio mali zalogaj. lp 
|
|
|
|
| Apolonija20. 01. 2016 16:24:44 |
Zlatica, a ne, kako bi bilo lijepo čitati neki tak slovenski priručnik. No, i u nekim stranim, ako dobro pročitaš, možeš spoznati staništa. Neki u drobnim slovima i upozoravaju da određena biljka u Sloveniji (još?) ne raste.
Jo-jo, motivišeš se da si botaničar? I da ti je glava možda siva, ali ne tako stara? I da ti je računalno znanje dobro?-)))
|
|
|
|
| jojoj20. 01. 2016 19:15:55 |
Glede ilustrirane izdaje slovenskih rožica bi bio pravi naslov ako se obrate izdavačima.
Možemo samo biti zahvalni što svakih toliko godina uspijeva izdati novu, dopunjenu najnovijim overenim spoznajama, izdanje Male flore Slovenije i to u nakladi od cca 1000 primjeraka, koji se prodaje 5-10 godina. Dakle nova izdaja kad stara iscrpi.
Strani ilustrirani priručnici s većim troškovima proizvodnje izlaze u nakladama nekoliko 10.000 ili još više primjeraka zajedno u više zemalja s jakim sponzorskim aparatom. Rekao bih od pameti, bili biste spremni odšteti za priručnik 300-500 eura? Nadam se da vrijednost nije preniska.
|
|
|
|
| Apolonija20. 01. 2016 20:26:30 |
"...bili biste spremni odšteti za priručnik 300-500 eura?"
Ovisi o priručniku-))). Ako bi imao 3000 biljaka, toliko ili više lijepih fotografija opremljenih dobrom razradom, možda bi prošlo. Tako na rate.
Znaš, baš me muči tko si. Možda radiš na Biološkom institutu Jovana Hadžija? Prof. Bavcon vjerojatno nema vremena za prepisku ovdje? Upokojeni botanik vjerojatno nisi. Oprosti, znam da nećeš odgovoriti. Lijep pozdrav.
|
|
|
|
| Apolonija20. 01. 2016 20:40:05 |
PS: Što kažete na više jeftinijih priručnika? Biljke po abecedi, po abecedi rodova, po boji cvjetova, po staništima...?
|
|
|
|
| jojoj20. 01. 2016 22:00:05 |
Glede na tipično »ženski radoznali« odziv apolonije:
Čini mi se samo po sebi umjereno da se upozorenje o neobuzdanom imenovanju biljnih vrsta na ovom portalu također objavi, i za upravitelje i za kreatore sadržaja. Ako nabrojim neke argumente, nisam pregledao cijeli opseg. Samo ono na što sam se na internetu nehotice spotaknuo i pripadalo portalu Hribi net, te neke biljke s početnog ekrana portala »cvetje«:
1. Jedna od sivica Tephroseris sp. proglašena za Skopolijev grint Senecio scopolii. (Kako je moguća takva zamjena? Osim za nekulturnog ili neodgovornog kreatora da objavi nešto takvo!) (Kasnije sam poslao fotografiju Scopolijeva grinta)
2. Ivanjščica Leucanthemum s.p. proglašena za Alpsku ivanjščicu izgleda samo zato jer raste u Alpama, inače hrvatska stručna literatura je ne poznaje. (Pa i drugdje u alpama je nema.)
3. Žuta pasja češnjica Gagea lutea proglašena za Gagea fragifera alpska pasja češnjica (opet alpska?), koja u slovenskim Alpama uopće ne raste.
4. Zlatika - Aurina s.p (ako je uopće zlatika?) proglašena za Aurina sinuata, koja u SLO uopće ne uspostavlja, autohtono samonikla u SLO je samo kamenja zlatika Aurina petraea, gojena pa još i stjenovita zlatika Aurina saxatilis, koja može privremeno podivljati oko vrtova.
5. Obična zlatna trska Solidago virgaurea subsp. virgaurea proglašena za alpsku zlatnu trsku izgleda ponovno samo zato jer je pronađena u Alpama.
6. Mnogocvjetna suholjetnica Erigeron glabratus proglašena za alpsku suholjetnicu izgleda ponovno samo zato jer je pronađena u Alpama, inače alpska suholjetnica Erigeron alpinus raste i u slovenskim Alpama.
7. Izvornja slika mente iz skupine Mentha spicata agg. proglašena za vodenu mentu Mentha aquatica (?) (kasnije sam proslijedio fotografiju vodene mente)
I samo jedan ekran biljaka, pa još toga nisam detaljno pregledao u cijelosti. !?! Uz to ni alpskog regrata i alpske čečuljke s prvotno objavljenih fotografija nije moguće s sigurnošću potvrditi...... (osobito u svjetlu gore navedenih posebnosti ovog portala).
Upozorenje o neobuzdanosti imenovanja na ovom portalu mislim da je još kako utemeljeno. Zar nije?
Apolonija ti si slatka sa svojim pitanjima.
jojoj
|
|
|
|
| Apolonija20. 01. 2016 23:12:53 |
Poštovani jo-jo!
Mnogo grešaka si tako mimoišao otkrio i naravno je pravilno da si na njih argumentirano upozorio.
Ovdje "domuju/domujemo" strastveni posjetitelji planina, ljubitelji rožica koji ih fotografiraju i onda se muče na razne načine pronaći njihovu "identitet". Bez stručne pomoći. Tada mogu doći greške koje iskusno oko botanika (ili samo iskusno oko) vidi izdaleka.
Moje mišljenje je da bi bilo dobro da ih stručnjak "pročešlja". Javiti se? Pro bono?
Neobuzdano imenovanje. Imenovanje bez samokontrole? Sve莫ćno imenovanje?
Vjerojatno je više plod ponekad mučnog traženja u raznim priručnicima, želje pronaći odgovor i nesposobnosti prepoznati grešku.
Još jednom; Stručnjak bi mogao jako pomoći. Moje shvaćanje botanika je da su dobri, otvoreni i srdačni ljudi. Varim li se?
|
|
|
|
| Apolonija23. 01. 2016 22:18:07 |
Jo-joj,
još jednom ti se javljam, iako je vjerojatnije da ove stranice više ne posjećuješ.
Nabrojao si 7 biljaka, o koje si se "spotakao". Dvije su bile pogrešno prepoznate, naime sivica i meta.
Autor je nehotice nazvao tri biljke "alpska"....
Zlatika- Aurina sinuata- bila je, koliko se sjećam, fotografirana na Hrvatskom i tvoji zaključci vjerojatno prebrzi.
Ako dobro pogledaš sliku suholjetnice, možeš vidjeti dva košara na jednom stabljici, Ja, laik, ne bih se usudila a priori tvrditi da nije alpska. Što kažeš?
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.
Nasumično cvijeće