sigmund - Zadnje poruke

Iz Bohinjske Bistrice kroz Korita u Jereku i desno prema Pokljuki. U Koprivniku ravno, kroz Gorjuše do vrha uspona. Kad se malo izravna, odcep desno prema Belskoj planini, mimo planine dalje po makadamu, zatim desno na kolovoz prema Galetovcu. Kratak uspon, onda prvo otvaranje električnog pastirja na spustu, pa još jedno, pa još ne znam koliko. Za uspon na vrh Galetovca treba pustiti kolo kraj smreke ili ga nositi na vrh cca 10-15 minuta. Spust natrag do kola, onda dalje po kolovozi i opet otvaranje i zatvaranje električnog pastirja N-krat. Po strmom kolovozi spust do makadamske ceste, preko ceste na travnati kolovoz - označena staza - i po njem preko planine Za jamo do makadamske ceste, lijevo, zatim spust cestom u Obrne. Vraćanje u Bohinjsku Bistricu nekoliko kilometara glavnom cestom kroz Sotesku, zatim pred mostom preko Save Bohinjke lijevo na makadamsku stazu koja se nastavlja u kolovoz i po njem mimo slapa Grmečica u Bohinjsku Bistricu.

Neki pothvati su ipak dobri unatoč svemu. Uvjet provedbe PCT možemo protumačiti i kao koristan pothvat za necepljene - sprječava necepljenima da posećuju prostore gdje je mogućnost prijenosa infekcije nekontrolirana: restorane, smještaje, hotele, prostore za koncerte, možda i fakultete, itd, skratka svi prostori gdje je PCT obvezan. U te prostore imaju ulaz cepljeni, koji još uvijek mogu prenositi virus i to čisto regulatorno, cepljenima je to dopušteno. I zbog toga je odluka odgovornog odraslog čovjeka, koji je svjestan sebe i toga da je za svoje zdravlje odgovoran sam, da se odrekne posjećivanja takvih prostora koliko god više može. I tako svaka pojedinačna osoba može nešto pridonijeti zaštiti svog zdravlja.

SamoK - razumijevanje svega napisanog možeš naći u sebi, sve odgovore na svoja pitanja nosiš u sebi, ako prisluhneš sebi, razumjet ćeš i sebe. Vjerojatno ne takvim riječima kao što su zapisane gore. Tako ja mogu napisati razumijevanje sebe, svatko pa može moje riječi interpretirati po svom.
Ako je to bila samo provokacija, onda i OK.

u razmišljanje: zašto svako ljudsko biće ima razum i slobodnu volju? Zar nije odgovornost i pravo svakog od nas da to koristi i izražava? Dakle: ako je netko uvjeren da npr: digitalizacija glupira, to je njegovo uvjerenje, tako je izabrao, to mu je život omogućio izabrati. Ali omogućilo mu je i da izabere da digitalizacija ne glupira, ali te mogućnosti nije izabrao, razlozi su u njemu samom, on ima takve predstave i uvjerenja o digitalizaciji. Sve ok. I možda zbog zaključivanja iz sebe na množicu, vidi i u mnogima drugima da ga je digitalizacija oglupila. Ali to još ne znači da je to istina, to samo znači da taj netko u to vjeruje, to samo znači da je to njegova predstava o drugima. Tek kad taj drugi povjeruje u njegove riječi, imaju te riječi i za njega neki smisao. Ali svatko ima svoj razum i svoju slobodnu volju da izabere hoće li nekim riječima vjerovati ili ne. I opet smo kod ega. Ego će se odazvati jer se osjeća osuđenim, pravi ja će biti svjestan da su to sadržaji drugoga i moći će se od toga razlikovati i samo promatrati i svjestan sebe i odvojenosti od predodžbi drugih. Riječi nekoga drugoga imaju na nas utjecaj samo tada kad mi sami odnosno naš ego izaberemo da im vjerujemo. Kad smo sposobni svjesni svoje individualnosti, sposobni smo i ostati nevezani za sadržaj poruka drugih, sposobni smo primati različitost drugih i sposobni smo se odreći potrebe za mijenjanjem drugih.

@gely samo komentiram zadnji odlomak. problem ega je u tome da je ego uvjeren u neke svoje predstave i u svemu što pročita, vidi, čuje, doživi traži samo potvrdu svojih predstava i uvjerenja - selektivni razum. Naravno postoje razlozi za takva uvjerenja i predstave o drugim ljudima u svakom pojedinca, svatko ih je sam stvorio na temelju sebe i svojih prošlih iskustava. Čovjek koji je otet od ega nije sposoban priznati, nije sposoban vidjeti da je stvarnost ponekad i drugačija od njegovih uvjerenja, ego mu to jednostavno neće dopustiti. Priznati grešku nije sposobnost ega, to je sposobnost onog dijela čovjeka koji je odnosno treba biti sposoban nadzirati ego, promatrati ga, ograničavati i obuzdavati. Takve sposobnosti nosimo svi u sebi i možda je vrijeme epidemije bilo i vrijeme i prilika da se više bavimo sami sobom, da u sebi nađemo pravi sebe, svoje neizražene kvalitete i sposobnosti.

Hm, ali onda ne mogu iskoristiti vaučera koji je još ostao. Ali... pa, ako ga ne mogu uložiti u pokretanje turizma i ugostiteljstva, nek ostane državi, pa će država pametno potrošiti, a ne::

ok, mogu li onda napraviti takav zaključak:
oni koji su marljivo slušali odluke, smiju za nagradu trošiti novac za određene usluge (smještaj, posjet restoranu unutra i sve druge usluge gdje je uvjet PCT), oni koji su nekako sami riješili svoj status i sami preboljeli COVID, za nagradu mogu "uštedjeti" na tim istim uslugama.

hvala na objašnjenjima. Zanima me, je li s takvom potvrdom kao što navodi Aljoman ispunjavaš uvjet PCT, da možeš koristiti smještajne kapacitete u Sloveniji (npr. noćenje u planinskoj koći).

Pitanje: zašto t.n. registrirani prebolevnici imaju drugačiji status od neregistriranih. Objašnjenje: registrirani prebolevnici su ovdje misljeni oni koji su se pri pojavi simptoma javili liječniku obiteljske medicine ili su iz nekog drugog razloga napravili test i bili pozitivni na testu, bili su u karanteni (bar službeno bi trebali biti) i zabilježeni su u nekim evidencijama kao prebolevnici.
Ali postoje i prebolevnici koji se nisu testirali, koji nisu opterećivali zdravstveni sustav, nego su bolest preboljeli kod kuće (ili gdje drugdje), po današnjem sustavu takvi prebolevnici nemaju mogućnost dobiti potvrdu da su bolest preboljeli. Iako i struka priznaje da je realna mogućnost da takvi prebolevnici postoje. Ispravite me ako se varam!

Obrazovanje možda stvarno nema veze, ima veze posao. Cijepljeni su se i cijepljit će se oni s višim plaćama da ispune uvjet PCT da odu na dopust. Onima s nižom plaćom ne ostaje puno za dopust i ne moraju se cijepliti.

Plave table označavaju touring biciklističku stazu Trans Karavanke, koja ide od Jezerskog do Tromeje: https://trans-karavanke.pzs.si/

Popodnevna tura: Ljubljana Bokalce-Stranska vas-Šujica-Polhov Gradec-Petačev graben-Črni vrh-Staniše-Bodovlje-Puštal-Sora.... Lijepa tura za dan nakon kiše, kad su šumske staze još blatne, makadam pa fin za voziti. I marelice za večeru čekale uz put.

Juče iz doline Hrastnice na Sv. Ožbolt. Spust do Sv. Andrije je na mjestima još blatav, dalje u Bodovlje na zadnjem spustu još dosta lišća. Opreznost i kontrola brzine preporučljivi. Lijepa kružna tura s nezahtjevnim spustom za početak sezone.

Prvo tri sata bicikliranja, zatim tri sata čišćenja i čuvanja. Sve zajedno jedan veliki užitak

Vikendom na planini Konjščica. Cesta od Uskovnice do planine Konjščica novo šljunčana, pohvala agrarnoj zajednici za uloženi trud. Očekivanja da ću uspjeti voziti cijeli uspon ostvarila su se, ništa kritično nije bilo. Spust natrag do kapele na Uskovnici pa preko Praprotnice i Zajamnika, mimo Peći, Konjske doline, Jelja u Sp.Goreljek, spust u Koprivnik i dalje kroz Podjelje u Jereku. Ili možda netko poznaje neki spust koji ne ide po asfaltu?