DVas - Zadnje poruke

Pozdrav.

Budući da sam si prije nekog vremena zadao izazov osvojiti najviše točke svih slovenskih općina, najviše sam problema imao upravo pri određivanju stvarne najviše točke unutar pojedine općine. Nigdje nije postojao potpuni popis najviših točaka za sve općine u Sloveniji. Zato sam se uhvatio baš toga. Također, jer sam s radom na dvotisućacima već imao puno podataka na gomili. Podaci se temelje na digitalnom modelu reljefa (DMR), koji je nastao nedavno završenim cikličkim laserskim skeniranjem Slovenije (CLSS). Korišten je i najnoviji općinski poligon za određivanje granica općina. Popis je dostupan na donjoj poveznici. Prije korištenja nužno je pročitati objašnjenje podataka na web stranici.

https://www.vrhoviobcin.si/

Željela sam već dugo sve četiri vrha u jednom zamahu. I subota, 4.10.2025. bila je idealan dan za to. Put sam si nacrtao u Locus Map, nisam ni znao što očekivati niti jesu li staze uopće prolazne. Jedno je nacrtana crta na zemljevidu, drugo je stanje na terenu. No, iznenađujuće je bilo sve lijepo prolazno, istina je da barem dvije trećine puta čini makadam. Što nije bio nikakav problem. Dakle, staze su bez problema prolazne. Staza smo se latili s dva automobila, jedan u Podgozdu (početna točka za Sv. Petra) i jedan u Blatniku pri Črmošnjicama (označeno parkiralište na zemljevidu). Zato rano smo se brzo uspeli do Svetog Petra, spust do makadama odnosno šumske staze i prema Pogorelcu (Sedlata Gorica - uzletište). Put do Svetog Petra je u cjelini označen, lak i ide u cjelini po šumi. Nastavak od Sv. Petra do Pogorelca nije označen praktički nikamo. Nekaj tabla je sicer kod šumske koče Primož, ali nijedna za Pogorelec. Tek zadnjih 10 minuta prije vrha nailazimo na tablu koja nas usmjerava na uzletište. Tu prva pauza za sendvič i spust preko najvišeg vrha koji se nalazi u šumi malo iznad uzletišta. Opet dolazimo do šumske koče Primož, tu nas table usmjeravaju prema Kočevskom rogu odnosno Kočevju. Makadamska šumska staza koja vodi prema Velikom Rogu uglavnom je neoznačena, oslanjao sam se na nacrtanu stazu na telefonu. Locus Map radi i offline što je za ove krajeve zlata vrijedno. Većinu vremena na telefonu nema signala. Nakon dosta vremena hoda konačno dolazimo na Rošku pešput, gdje su opet oznake (zelena medvjeđa šapa na bijeloj podlozi) sve do vrha Velikog Roga gdje više nema tornja. Pauza za sendvič i nastavak. Do Žage slijedimo zelene medvjeđe šape (označava Rošku pešput odnosno poznatiju kao Pot po medvjeđim stopama). Kod Žage ne nastavljamo u smjeru Roške pešpoti u pragozd (mislim da nova Pot po medvjeđim stopama potpuno zaobilazi pragozd, nisam siguran) nego se odvojimo na cesti lijevo i nakon oko 10 metara desno u šumu. Tu nas čak očekuje tabla za Mirnu goru. Skoro jedina do Mirne gore do koje nas čeka još dosta hoda. Po makadamu i mimo Ponikeva - najljepši dio staze, dolazimo u večernjim satima do doma na Mirnoj gori. Samo skok na najvišu točku i po tami povratak do automobila u Blatniku pri Črmošnjicama. Slijedimo označenu stazu Mirna gora - Brezovica (mnogo ljepša od one do Vrčica jer do Vrčica ima dosta makadama). Na jednom mjestu se odvojimo desno prema Blatniku gdje imamo auto. Bili smo ga jako veseli. U Blatnikov hram na Dvoru na odličnu picu, zatim do drugog automobila i kući. Ljepa i duga tura po skoro domaćim kutcima.

Na kraju se nabralo 50 km i dobrih 2000 visinaca.

Poveznica do Strave (ako netko treba GPX može mi se javiti na ZS):

https://www.strava.com/activities/16034162077

Detaljniji Excel s puno više podataka i pruženim objašnjenjem:

https://limewire.com/d/ApMiV#nLY6D42jnx

U nedjelju na Kepu standardnim markiranim stazama s Erjavčeva Rovta. Cesta u dobrom stanju. Usput još na Gubno i Dovšku Malu Kepu. Na povratku još na Dovšku Babu, jer je bio lijep dan. Po nemarkiranoj stazi (iako ima dosta crvenih točaka) zatim povratak u Erjavčev Rovt. Na stazi sve BP. Možda malo više krša nego inače.

I ja mogu odustati ako netko treba.

Popravio sam poveznicu.

Visinu i koordinate dvatisućaka na web stranici sam ažurirao prema najnovijem modelu digitalnog reljefa dobivenom gore spomenutim cikličkim laserskim skeniranjem Slovenije.

Prilažem i popis 284 vrhova s prominencijom od 30 metara, ako koga zanima.

https://limewire.com/d/zZZA7#xpOUuevIVK

Od navedenih samo Mali Prisank.

Upravo sam gore pisao o tome

Možeš li reći još nešto o samoj stazi?

No, barem što se mene tiče, ovdje nije bilo mišljeno ni svađanje, ni prikrivanje. Ovo radim iz znatiželje i jer me zanima. Inače, kad sam u brdima, isto tako stanem na svaki vrh koji je na karti, ako mi je dostupan. Ali također shvaćam da na svim dvotisućacima, unatoč želji, neću nikad stati. Ali je također istina što je Vinko rekao, službena definicija dvotisućaka ne postoji i svatko ih može tumačiti na svoj način.

Sada sam također pokušao sastaviti popis dvotisućaka s minimalnom prominencijom od 30 m. Bilo je prilično zahtjevno i nisam siguran jesam li to ispravno napravio, ali dobio sam popis od 284 vrhova. Na temelju ovog laserskog skeniranja.

Držao sam se isto desno, svejedno je još dosta melišta do stijene.

Podijelite i s nama ostalima koji smo prešli ovo mučno sipište da ga se u buduće izbjegnemo. Hvala.

Dakle da malo pokrenem ovu raspravu. Nedavno sam naišao na vijest da su LiDAR podaci za cijelu Sloveniju dostupni u pregledniku 3D podataka.

https://www.gov.si/novice/2026-06-03-lidarski-podatki-za-celotno-slovenijo-dostopni-v-pregledovalniku-3d-podatkov/

Poslao sam disk na GURS gdje su mi za cijelu Sloveniju učitali DMR (digitalni model reljefa), oko 90 GB podataka. Podatke sam zatim učitao u QGIS s ciljem određivanja preciznih visina dvatisočaka koje sam predstavio na web stranici (352). Polazio sam od koordinata vrhova navedenih ovdje na hribi.net. To se pokazalo u dosta slučajeva kao netočne koordinate.

Zatim sam se igrao u QGIS-u.

1. Prvo sam odredio visine za sve te dvatisočake koje imam navedene na web stranici. Kao što je rečeno - osnova za visinu bile su koordinate do kojih sam došao s podacima na hribi.net. Odmah sam primijetio da ima dosta odstupanja od stvarne visine koju većina zna. Pomislio sam OK, vjerojatno koordinate nisu OK.

2. Druga stvar koju sam napravio je da sam odredio najvišu točku u radijusu 20m od koordinate. Ovdje je slika glede samih visina bila puno realnija.

3. Odredio sam i najvišu točku u radijusu 50m od koordinate. Za slučajeve gdje se stvarni vrh razlikuje od dane koordinate za više od 20m.

4. Zatim sam u QGIS učitao i podatke o vrhovima iz OpenStreetMap i rekao programu da ako koordinata vrha s hribi.net nije na samom vrhu neka potraži OSM podatke - i locira koordinate vrha u radijusu 150m od dane originalne koordinate. Zatim sam odredio visinu i tim novim točkama.

5. Tim novim točkama sam dodao najvišu točku u radijusu 20m.

6. Tim novim točkama sam dodao najvišu točku u radijusu 50m.

Sada moram proći kroz sve te podatke i usporediti visine, koordinate, odstupanja itd.

Mislim da bi za web stranicu bila najbolja varijanta da uzmem točnu koordinatu samog vrha kako je određena u OSM, zatim u radijusu 20m nađem najvišu točku. I te točke zatim koristim kao mjerodavnu visinu vrha i mjerodavnu koordinatu vrha.

Što mislite ostali? Je li pravi pristup? Ovo je ipak prilično zamoran posao. Ali kad se jednom odrede neka pravila puno je lakše, inače se ovdje prilično petljam.

Mišljenja više nego dobrodošla. Posebno od onih koji se bolje razumiju u tematiku od mene.

U subotu iz Rutarskog gozda prema Rodici, dalje grebenom do Crne prsti - povratak je bio planiran lovskom stazom opisanoj ovdje:

https://ma-uc.blogspot.com/2022/11/rodica-in-crna-prst.html

Ali ispod Crne prsti gdje je trebao biti odvojak bila je samo visoka trava, nikakvog traga bilo kakve staze. Tako da je povratak bio malo duži, markiranom stazom mimo Babjeg zuba do Kalarskog sedla zatim E7 / Geološkom stazom do polazišta. U međuvremenu smo silazili iznad Kala da ne izgubimo previše visinskih metara. Na kraju je ispalo 22 km i 1500 visinskih. Ugodna staza koja bi u ljepšem vremenu bila još ugodnija.

Baš dok sam čitao komentar, razmišljao sam da dobitak sigurno ne ide za WC-ove na Kredarici