bohincm - Zadnje poruke

Pozdrav

Malo komentara još s druge strane ove priče i odnosi se na objave propisa u Službenom listu RS

Od 1. ožujka 2026. državnog Službenog lista Republike Slovenije više nema. Nalazi se u arhivu u skladu s člankom 33. ZOUL. To znači da nijedan propis više nije objavljen u skladu s člankom 154. Ustava RS i nema pravnu valjanost. Za pravnu valjanost mora biti tako objavljen. Službeni list d.o.o. je u likvidaciji. Vlada Republike Slovenije tvrdi da je objava u PISRS (Poslovni informacijski sustav RS) isto, ali Ustav zapovijeda, kao što sam napisao. Još uvijek koriste logotip Službenog lista, kojeg više nema. Zahtijevajte da vam objasne u kojem službenom listu je objavljen Zakon o očuvanju prirode. Svi zakoni su u arhivu. ono što je arhivirano više nema valjanost. Sva poduzeća i službene osobe s tim više nemaju javna ovlaštenja. Za valjanost "poslova" potrebna je ugovor. A imate li ga s Policijom d.o.o.?

link do web stranice Službenog lista....
https://www.uradni-list.si/ To je moje mišljenje. Pogledajte i Facebook objave Mihael Belis. Možda vam nešto koristi.

Kazne su, priznajem, odurne i nesrazmjerne. Koliko štete ste nanijeli okolišu? Zdravi seljački razum je "otišao"... Svaka službena osoba koja vam nanese štetu koja nema pravnu osnovu ili na drugi način nanese štetu, odgovara po članku 26. Ustava Republike Slovenije. Još jedno pitanje. Na koji način ste bili obaviješteni o kazni?

No istina je i da parkiranje na sve strane također nije prikladno. Bilo bi dobro da se svaki prekršaj pogleda posebno, jer nije sve za istu košaru, zar ne?

Želim svima lijep dan. Matjaž iz Ljubljane

Vrhunska tura. Sasvim duga, tako da za nju treba "dobro" stupiti. Vode nema usput, ne? Kako je s prolazom preko klizišta iz Dolške škrbine malo ispod Grintovca? Čestitke.

Koliko cijene nisu iz prije dvije godine snizili, zadnje parkiriste prije ulaska u dolinu Voje (Stara Fužina) bilo je 3 eura/sat. Sada izračunaj prema broju sati koliko će parkirna. Satno visoka!! Svoje neslaganje sam poslao na: obcina@bohinj.si, ali kao što sam očekivao, ni odgovorili nisu.

Mi smo suprugom tada, 18. studenog 2023. otišli na Krsterniški Stog. Potrošili smo 9 sati i zato platili 27 eura. Mene uz parkirni turizam Bohinja, tamo me više neće vidjeti. Planine i priroda time ne gube ljepotu i atraktivnost, samo s takvim ponašanjem gubit će nas, planinare. Ostati će samo strani ljetni turisti. Srećom smo uspjeli bar jednog Poljaka odvratiti prije ulaska na parkiršte.

Pokljuka ima znatno jeftinije parkiranje (7 eura/dan), iako je to još uvijek općina Bohinj.

Matjaž iz Ljubljane.

Jučer, 20.6., s ženom sva se popela na Grintovec. Da je tura štos, krenuli smo ispred Doma u Kamniškoj Bistrici gdje je još uvijek besplatno parkiranje. Do donje stanice planinskom stazom pola puta pa makadamom. Uspon do Kokrskog sedla prilično strm. Prije sedla vidjeli smo skupinu kozoroga pod stijenom Kalške gore. Čajić i čašica u koći uz ćaskanje s vrlo ljubaznim oskrbnicima. Cijelo vrijeme oblačno što je za hodanje bilo vrlo dobrodošlo. Krov Grintovca između cca 2100-2500 m u gustoj magli. Na vrhu sunce ali vrlo malo razgleda. Silazak natrag istom stazom. Hrana u koći stvarno odlična. Kod silaska u dolinu opet naletjeli na istu skupinu kozoroga, ovaj put ih vidjeli sasvim izbliza uz planinsku stazu. Došli su par minuta ranije, sjeli i gledali nas. Kad smo hodali blizu odmah zaštitili mladunče što je u redu ali sve bez posebnosti. Na cijeloj trasi vide se posljedice prošlog oluju, ogromni kanali gdje je drla voda i nosila kamenje i stijene u dolinu. Čak i na krovu Grintovca vidne trace jakog i dugotrajnog pljuska. Zasulo i dio donje stanice žičare. Zbog toga i zatvorena staza od Suhadolnika na Kokrsko sedlo. Staza razorena i po svjedočenju oskrbnice nema traga gdje ići. Također opasnost gdje je staza preko Taška već tako zahtjevna. U dolini još namakanje nogu u Kamniško Bistricu i osvježenje uz piće. Tura s dobrim 2000 visinskim razlikama lijepa, duga i naporna.

Pokušavaju nam nametnuti puno toga. Posebno trgovci i u zadnje vrijeme posebno općine s plaćanjem parkinga za ulazak u prirodu koja nije nikome vlasništvo, ni općinskih službenika, nego pravo svih. Pod izgovorom zaštite okoliša i "sve za vašu sigurnost" do sad su prihvatili sve odluke koje ne služe narodu nego uvode nadzor. Sve namećene parkinge su samo komercijalna ponuda koju možete prihvatiti ili ne. Istina je da odbijanjem plaćanja time produžujemo put do izlazišta ili samo ne idemo tamo gdje je zarada na račun planinara koji samo žele uživati u prirodi. Možda nam fali jedinstva da uspijemo jer kad ne bi bilo novca u blagajnama protivna strana bi bila primorana sniziti ili ukinuti oderuške cijene. U Bohinju je tak primjer parkiranja za ulazak u dolinu Voje. Prije dvije godine s ženom po povratku s Krsteniškog Stoga platili smo na kraju Stare Fužine 27 eura za 9 sati parkiranja. Bohinj tako glavnu zaradu od turizma dobiva od parkinga. Vjerojatno smo bili tamo zadnji put. Tužno da smo na kraju svi ljudi iste države, samo da ti isti građani s jedne strane učine sve za taj mjesečni prihod jer "samo rade svoj posao" i su kao bezdušne školjke....Svijetle točke uvijek postoje, još uvijek postoje lokacije gdje su planinari još uvijek dobrodošli. Lp, Matjaž

Hvala za dragocene informacije. Čudovita tura! Vidi se da trenutno malo snijega, ali izdaleka može biti zavaravajuće. Kao što kažeš poledenjelo je u rušju prije grebena. Više put ide na "sunčanu" stranu gdje se snijeg brzo stopi...

Nekoliko slika sam napravio, pa ih ću u ovim prazničnim danima dodati prethodnom opisu. Vaša tura preko svih navedenih vrhova, iako najkraćom stazom, veličanstvena je. Mislio sam da ima više visinskih metara, jer sam ja samo usponom iz kaninske vasi na Visoki Kanin i do gondole napravio oko 2200 metara. Pogledat ću Stravu. Ona uvijek malo "dodaje", jer lovi signal i nagomila više nego stvarno stanje.

Čestitke Lijaneji. Tura je divna, ali "dugotrajna". Sam sam u kolovozu 2023. napravio malo manje naporan. Iz kaninske vasi u Bovcu na vrh Kanina (bez uspona na dodatne vrhove) i isti spust kao lijaneja. Odlazak u 6.30. Već na početku, prije sela Plužna, odabrao sam krivu stazu i išao makadamom prema stanici B. Nekoliko prije sam otišao bezpotjem kroz šumu. Na prvu markaciju naišao sam kad sam stupio na makadamsku cestu koja vodi na Gozdec. Odonda bez problema. Usred naletio na mali izvor na cca 1700 m. Kod ostataka stare koće Skalarja kratki odmor. Izuzetni pogledi. Već do odcepa za Lašku Planju se vuče, nikako ne preskočiš 2000 m...
Dolina Zadnji dol je stvarno duga. Konačno savladam 2200 m i polako se približavam njegovom veličanstvu, Visokom Kaninu. Malo slabije markacije i malo traženja ulaza u zahtjevniji dio. Nisam sreo nikoga. Nasuprot tome, prema gondoli prava povorka kao i do prozora u Prestreljeniku. Na vrh sam došao nakon 5 i pol sati hoda. Magle su, kao što je ovdje uobičajeno, počele zaklanjati poglede. Malica i brzim korakom do gondole. Imao sam još pola sata za uživanje u izvrsnom visokoplaninskom okruženju uz pivo. Budući da gondola sada ne radi, to područje će biti još pustije uključujući koću Petra Skalarja. Uspon i spust istog dana priličan je izazov, osim za gorske trkače i pohodnike s velikom kondicijom....

Prijatelji planinara. S gotovo svima se slažem. Nisam protiv plaćanja parkinga dokle je u razumnim granicama, ali kad prijeđe sve granice i pređe u čisto odiranje ili traženje profita, odlučno sam protiv. Imam osjećaj da u turističkim općinama poput Bohinja žele nadomjestiti izpad prihoda koji općinski uradnici s drugim stručnjacima za turizam nisu sposobni zaraditi. Planinari čine velik dio prihoda kroz noćenja, hranu, posjete gostionicama... itd., ali nas u općini Bohinj iz pohlepe nesumnjivo polako ali uporno otjeravate. Naš primjer sa ženom. Prošlog listopada odlučili smo se popeti iz Voj na Krsteniški Stog. U 5.30 parkirali smo na pješčanom parkingu bez nadzora na kraju sela Stara Fužina. Po povratku iz 9 sati ture, iznos za plaćanje: 9 sati x 3 eura/sat = 27 eura!!! Koliko sati, toliko puta po 3 eura, umjesto umjerene dnevne tarife. Je li vam u općini Bohinj to pošteno prema planinarima? Ocijenite hoćemo li se vratiti....

Zna se čemu je naslov namijenjen. A opomenuti sve planinare koji idete u planine peš iz stare Fužine kroz Voje doline.
Danas, 18.11.2023., parkirali smo na P8, tik pred zapornicu za planinu Blato.

Tako nas je na povratku s Krsteniškog Stoga nakon prekrasnog sunčanog i razglednog dana dočekao račun za 9 sati parkiranja 27 eura!!!
Znam da smo se mogli okrenuti ujutro, ali budući da smo došli izdaleka u 6 h kad je bila tama nismo se okrenuli i tražili parking dalje. Naša greška. U zabludi smo očekivali umjerenu dnevnu naknadu za parking, ali nažalost nije bilo tako. Stoga dobronamjerno opozarjam sve još jednom prije nego uzmete listić na POSLEDICE ODERUŠKIH iznosa na ovom parkingu općine Bohinj.
Ako žele smanjiti posjete planinara planinama, cilj će nedvojbeno postići jer je ovo prešlo sve granice pohlepe.
Tog dana vidio sam dosta zapanjenih lica i odgovora da ih sigurno više neće vidjeti ni ovdje ni gdje drugdje u općini Bohinj, kao ni mene. Ne postoji samo općina Bohinj...
Istina je i da imate pravo da se s time složite.

Lijepi pozdravi, matjaž

Iz Durca na cijelom spustu nema više snijega nigdje. Zimska oprema nije potrebna. Prohođeno prije dva dana.

Pozdrav
Ne. Nisam pomislio na to. Popravio sam na Raduha.
Hvala na upozorenju.

Dana 24. maja 2022. odlučio sam se za uspon na Veliku Raduhu iz manje poznatog izhodišta, od Rogovilca u blizini odcepa za Robanov kot, dakle čisto iz doline. Pretpostavljam barem 1400 visinskih metara. Pot ide po uskoj stazici koja povremeno ne podsjeća više na stazu. Prolazim mimo lijepo uređene kmetije Račnik (820 m). Nastavak ide najprije po širokoj šumskoj stazi koja dugo ide na približno istoj visini 1000 m, pod južnim oštrim grebenima nazvanim Gozdek. Pot je tu izrazito uska, mjesto zahtijeva opreznost zbog izloženosti. Na jednom mjestu opravdano zaštićena jeklenicama. Vrlo atraktivna i stalno mijenja smjer. Kad stignem na rub Slemena, sunčevi zraci probijaju kroz rjeđe smreke. Nastavak po udobnijoj ali strmoj stazi do široke poprečne šumske staze na oko 1440 m. Do planine Arte (1585 m) još oko 15 minuta. Od planine Arte biram pristup vrhu sa sjeveroistočne strane. Uzduž staze bilo hrpu borovaca, puno planinskog cvijeća i iznenađujuće borovnica. Pogledi prema vrhovima KSA i Olševe bili su dobri, iako magle otkrivale i zakrivale poglede. Pristup je u cijelosti suh.
S vrha spustio sam se preko promijenjenog sestopa iz Durca na planinu Grohat gdje trenutno obnavljaju koću. Nastavak markiranom stazom u dolinu mimo kmetije Tolstovršnik i oko 1,5 km asfalta natrag do Rogovilca. Na oznaci piše od Grohata dvije ure, ali za to treba dobro gaziti. Taj dio tehnički nije zahtjevan, ima sve ostale vrline gdje treba opreznost. Prelazak strmih padina, povremeno slabija vidljivost staze, prelazak aktivnog podora i srušenih stabala. Na cijeloj turi sreo samo na vrhu četiri pohođača. Pot kružna, kondicijski naporna, nudi lijepe poglede i oko 8 sati hoda. Ili umjesto iz Arte na koću na Loki pa na vrh.

Već tako pri svim sportskim aktivnostima svatko mora sam poznati svoje psihofizičke sposobnosti. Preko njih se naravno ne ide. Rizici uvijek postoje, samo ih možemo smanjiti. Na web poveznici je zanimljiv članak koji osvjetljuje pozitivnu stranu kretanja. S njom jačamo i mentalno zdravlje, što je dio cijele priče

https://www.delo.si/novice/slovenija/ostani-doma-a-pojdi-tudi-ven-in-sportaj-292356.html

Uostalom. Je li tko bio zadnje vrijeme na Grintovcu? U zadnje vrijeme su bili zahtjevni uvjeti pa ipak. Mnogi od vas prilažu lijepe fotografije od uspona...

Forum bi trebao biti namijenjen planinarskim temama, razmjeni informacija, čime si međusobno najviše pomažemo. Ako napišemo kritiku, uzmimo u obzir da ipak ne napadamo čovjeka. Nismo svi jednako vješti, uključujući mene i psihofizički sposobni, pa se nije moguće i smisleno uspoređivati.
Što se tiče virusa odnosno recimo opasnije oblike viroze, ne uzrokuje samo najčešće imenovani virus u zadnje vrijeme nego skupina više, simptomi su vrlo slični tako da nije nužno da se najgore dogodi upravo zbog njega. Odziv organizma jako ovisi o imunološkom sustavu, na koji mi sami najviše utječemo svojom prehranom. O zdravoj prehrani (voću i povrću, gdje ima najviše minerala i vitamina) nigdje nema riječi. Mikroorganizmi vrlo dobro funkcioniraju u kiselim (anaerobnim) okruženjima tijela. Mnogo ćemo postići ako idemo u šetnju, neki pohod. S tim je mnogo manja vjerojatnost da ćemo se u samoći prirode zaraziti ili prenijeti infekciju na drugoga.