Planina Blato - Škednjovec (po vzhodnem grebenu)

Pristup do ishodišta:
S autoceste Ljubljana – Jesenice skrećemo na izlazu Lesce i vozimo dalje preko Bleda i Bohinjske Bistrice prema Bohinju. Kod Bohinjskog jezera skrećemo desno preko mosta, gdje se vozimo pored stare crkve sv. Ivana Krstitelja u Staroj Fužini. U središtu sela, između gostionice i Doma kulture, gdje se nalazi replika Triglavske kule, na raskrižju skrećemo oštro lijevo na cestu koja vodi na planinske pašnjake Vogar i Blato. Na kraju sela, uz cestu je veći parking, ljeti ili u sezoni, za automobile se plaća cestarina ili parking. Nastavljamo uskom asfaltnom cestom koja se u početku blago uzdiže, a zatim se kroz pašnjake iznad sela malo spušta. Kada krene šuma, dolazimo do raskrižja, gdje je desno označeno skretanje za dolinu Voje, a mi nastavljamo lijevo za Vogar i Blato. Nakon cca 6 - 7 km umjerenog uspona i zavojite ceste dolazimo do raskrižja na kojem skrećemo desno u smjeru planine Blato (ravno pašnjak Vogar) te je pratimo sve do parkirališta i vrata ispred planine Blato. Ako je pun (često vikendom i ljeti za lijepog vremena), na mnogim mjestima moguće je parkirati i uz cestu.

Opis puta:
Sa parkirališta nastavljamo pored kapije makadamskom cestom koja nas u nekoliko koraka dovodi do desnog skretanja, gdje ispred sebe uočavamo niži dio planine Blato, desno - iznad ceste uočavamo i početak lovne staze i putokaz za planinu Krstenica, gdje je na početku radi sigurnije vožnje iznad ceste postavljena i kraća čelična sajla.
Dalje slijedimo udoban blagi pješački put kroz šumu, koji blago skreće udesno, sve do mjesta, gdje ga presijeca široki kolski put s planinskog pašnjaka. Zatim prelazimo preko kolovoza i pratimo uzlaznu stazu koja ubrzo opet skreće desno i prolazi kroz šumu paralelno iznad relativno strmog kolovoza. Nakon 15-ak minuta hoda, na kraju manjeg proplanka, staza skreće više ulijevo i u nekoliko oštrih zavoja se uspinje preko kraćeg strmog uspona, a dalje do planine Krstenica izmjenjuje se nekoliko blagih i nekoliko strmih dionica. staza. Prije nego što napustimo šumski dio staze, s lijeve strane uočavamo manju lovačku kućicu, a odatle ubrzo dolazimo na donji pašnjak, gdje se s desne strane ponovno uključuje na kolovoz. Slijedi još dobrih 5 minuta hoda i već dolazimo do vrlo panoramskog i sunčanog pašnjaka Krstenica, gdje danas stoji desetak manje-više uređenih vikendica, negdje na sredini, kod korita s vodom, ispod najveće vikendice, također stoji drveni putokaz.
S planine među vikendicama držimo se više lijevo, zatim se nekoliko manjih pješačkih staza iznad vikendica sa zapadne strane planine spaja u jednu, dobro vidljivu stazu, koja nas ispod obronaka Krsteniškog i Jezerskog Stoga blago dovodi do malih napuštenih planina Jezerce. Tu nakon korita s vodom idemo desno prema gore, gdje vodi dobro vidljiva staza prema prevoju Jezerski preval, iznad kojeg stoje Adam i Eva. Ovu stazu pratimo samo nekoliko desetak metara i odmah zatim lijevo na manje vidljivu stazu koja vodi u gornju manju dolinu. Pješačka staza se u početku blago uspinje, a zatim ide nekako sredinom desne padine gotovo vodoravno ispod sipara i strmih litica. Na suprotnoj strani male doline strmo se penju Ogradi. Hodamo skoro do zabata doline gdje pješačka staza ide desno i počinje se uspinjati ispod travnatih padina Prevalskog Stoga prema prijevoju Mišeljski preval. Na sedlu nailazimo na markiranu stazu Lazovški preval – Velo polje.
Sa sedla, gdje se s Prevalskog stoga spušta strma pješačka staza, idemo suprotnom padinom, po bespuću, koje vodi između niskih borova i trave, a mjestimice i između glatkih kamenih ploča, prema Škednjovcu i dolini Mišeljske doline. Kada se padina malo zaravna, uočavamo i neke gromove, koji pokazuju lakše prolaze po raznolikom terenu manjih špilja, vapnenačkih pločnika i žljebova. Budući da cijelo vrijeme pred sobom vidimo Škednjovec i njegov istočni greben, orijentacija po lijepom vremenu ne stvara veće probleme. Na prvom relativno zasvođenom sekundarnom vrhu možemo se popeti i ravno, no zbog velike strmine preporučljivije je obilaziti s desne strane, au traženju najboljih prolaza treba biti oprezan i na brojne duboke špilje i ponore. Potom dolazimo do udobnog travnatog prijevoja, odakle nam se otvara pogled na moćni drugi sporedni vrh, koji na kraćem i manje teškom stjenovitom dijelu također savladavamo s desne strane (na južnim stranama grebena su zidovi strmiji i strmiji). Po prohodnom, ali raznolikom terenu prema gore dolazimo do najvažnije točke ovog uspona, a to je prijelaz desetak metara glatkih i strmih ploča, što je po mokrom ili zaleđenom vrlo opasno za pad ili poskliznuće. Dalje opet dolazimo na širu, ali vrlo strmu kamenitu padinu, koja je uz zid s lijeve strane dosta mrvičasta, stoga je sigurnije zaći malo desno u manji ili uži, ali iz daleko vidljivog kamenog žlijeba, koji vodi sve do vrha malog sedla grebena iznad drugog sporednog vrha. Po žlijebu se uspinjemo malo desno, malo lijevo, u gornjem dijelu i sredinom, ovisno o tome gdje imamo bolji grip, ali penjanje ne prelazi I. stupanj. Kada izađemo iz ovog žlijeba (dug oko 60 metara), opet stupamo na uži travnati prevoj, a odavde naprijed samo grebenom prema gore, koji je na nekim dijelovima više, a drugdje opet manje sužen, slijedi i treći odmor. na grebenu pa preko posljednjeg sporednog vrha koji je ujedno i najširi, a iznenadit ćete se i na relativno ugodnom vrhu.
Za spust se preporuča zapadni greben i spust do malog sedla između Škednjovca i Vrha Hribarića, koji je inače kraći, ali zbog mrvičastog šljunka i ekspozicije grebena također vrlo težak i nije za one vrtoglave i manje iskusne. S prijevoja se najbrže možete vratiti natrag prema prevojima Mišeljski ili Lazovški preval po siparu i dolini ispod Škednjevca.
Okvirno vrijeme hoda: Planina Blato - Planina Krstenica: 1 sat, Planina Krstenica - Planina Jezerce - Mišeljski preval: 1,5 sat, Mišeljski preval – Škednjovec (vrh): 1,5 sat. Silazak po zapadnom grebenu do prijevoja ili prijevoja (između Škednjovca i Vrha Hribarica): 0,5 sat.

Preporučujemo: izleti s istog polazišta, slični izleti, panorama