Ishodište: Počivalnik (575 m)
| Širina/Dužina: | 46,3186°N 13,5747°E |
| |
Vrijeme hodanja: 3 h
Zahtijevnost: zahtjevna neoznačena staza
Visinska razlika: 982 m
Visinska razlika po putu: 1025 m
Zemljovid: Julijske Alpe - zahodni del 1:50.000
Preporučljiva oprema (ljeto): čelada
Preporučljiva oprema (zima): šljem, cepin, dereze
Pogleda: 8.177
 | 1 osoba voli ovu objavu |
Pristup do ishodišta:
Najprije se vozimo do Bovca, zatim nastavljamo vožnju prema Čezsoči. U Čezsoči, kod gostišta Vančar nastavljamo lijevo u smjeru Jablenca i doline škratov te uskoj asfaltiranoj cesti pratimo mimo bazena Slatenik do nešto većeg raskrižja, gdje nastavljamo blago desno (ravno Jablenca). Cesta koja dalje gubi asfaltno prevlaku počinje strmije se uspinjati, mi pa joj na raskrižjima pratimo u smjeru vrha Javoršček. Ovoj sprva lijepoj, zatim sve lošijoj šumskoj cesti pratimo do oštrog lijevog zavoja kraj kojeg i parkiramo (parkirati možemo i ranije na jednom od parkinga uz cestu).
Opis puta:
Nastavljamo po šumskoj cesti prema istoku i uskoro dolazimo do raskrižja gdje se desno nagore odvaja označena staza (Brda - B7a). Mi nastavljamo hodati cestom koja prelazi veći kameniti obrušaj. Cesta se zatim uskoro završava i nastavljamo stazom koja brzo postaje jako zarasla i gotovo je nemoguće pratiti je. Ako stazu ne možemo pratiti nastavljamo kroz bezpotje, tako da u usponu prelazimo obronak prema istoku. Kada dođemo na strmije obronke staza ponovno postaje bolje vidljiva. Staza zatim počinje uz pomoć ograde prelaziti prilično strme obronke. Kasnije se staza još nekoliko puta penje uz čeličnu uže i prelazi izloženi obronak uz pomoć željezne ljestve. Na ovom dijelu potrebna je znatna opreznost jer je obronak koji prelazimo strm, a staza slabo utabana. Ograde također nisu uvijek u najboljem stanju.
U nastavku staza postaje manje zahtjevna i označena je pomalo izblijedjelim crvenim točkama i nekoliko kamenih kućica. Unatoč markacijama moramo na nekim mjestima biti prilično pažljivi da ne skrenemo s staze. Staza koja cijelo vrijeme ide kroz šumu nas zatim dovodi do napuštene šumarske koće gdje se spajamo s uobičajenom označenom stazom.
Od koće se zatim uglavnom penjemo kroz šumu po vojnoj mulatjeri. Staza nas vodi i mimo nekoliko čistina gdje se otvara lijep pogled na okolne vrhove, malo dalje od staze je i vojni groblje. Staza kroz šumu nas zatim vodi mimo planine Golobar i dovodi do sedla Čez Utro. Ovdje se otvaraju lijepi pogledi na okolne vrhove, na sedlu je također i spomenik palim partizanima.
S sedla nastavljamo ravno i nakon nekoliko desetaka metara staza nas dovodi do raskrižja. Nastavljamo stazom desno nagore, lijevo vodi staza prema Čezsoči i Drežnici.
Od raskrižja dalje staza više nije označena, ali je dovoljno dobro utabana da joj možemo bez problema pratiti. U nastavku staza uglavnom ide sjevernom stranom planine i nekoliko puta prelazi relativno strme obronke. U zadnjem dijelu staza nas izvodi iz šume i slijedi još samo kratak uspon do razglednog vrha.
Slike:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
Rasprava o izletu Počivalnik - Javoršček
|
| darinka43. 11. 2022 06:45:13 |
2.11. je končno prišel na vrsto vzpon na Javoršček. Kljub navigaciji smo iskali prehode po dolini Slatenik. Kajti pot je in jo ni več. Občudovali smo Slatenikva korita. So veličastna . Vode je bilo ravno prav, da smo vsaj nekje lahko šli ob potoku po skalah. Zadnji del poti od table naprej se je kar vlekel. To pa zato, ker je vojaška pot speljana vse okoli. Naleteli smo na ročno granato. Neeksplodirano. Sestopili pa mimo planine Golobar po mulatjeri, ki je lepo speljana v Čezsočo že v temi, kjer nas je ravno pri avtu ujel dež. Tura niti ni bila kratka. Za višino Javorščka , ki ni ravno visok.
|
|
|
|
| smatjaz3. 11. 2022 18:03:04 |
darinka4, sva tudi z Marjanom pred časom diskutirala o tej poti, midva sva delala ravno v obratni smeri tako da sva od Počivalnika krenila po lovski v tej smeri kot je opisana v postu zgoraj. Sestop pa do grabna Slatenika, vendar sva nadaljevala po stari označeni poti do podora. ki ga nisva mogla prečiti in se vrnila nazaj do sirarne, tu bi morala kreniti po strugi navzdol pa sva falila in nadaljevala po poti miru pod Vršičem do pl. Predolina kjer sva skrenila desno po gozdni vlaki. Ko je bilo te konec pa prečno nazaj v proti grabnu. Tisti je bila pa čista jeba, pa še noč naju je ujela. Bolj po sreči sva ujela pri grabnu staro mulatjero in lovsko pot, ter prečila podor spodaj in srečno sestopila pri bazenih, potem pa še po avto gor na počivalnik. Vsaka šola nekaj stane...... 
|
|
|
|
| darinka44. 11. 2022 15:07:25 |
smatjaz ja vem, smo te imeli v mislih , ko smo iskali prehode. Pot je res ponekod slabo prehodna. Nekje smo se čez podrta drevesa spravljali. Nekajkrat zgrešili, a z navigacijo zopet šli na pravo pot. Sem dobila navodila dan prej, naj oblečem kaj bolj starega , ker ne bo ravno lepa pot. In res je bilo tako.
|
|
|