Ishodište: Svino (250 m)
| Širina/Dužina: | 46,2424°N 13,569°E |
| |
Vrijeme hodanja: 3 h 45 min
Zahtijevnost: laki označeni put
Visinska razlika: 1392 m
Visinska razlika po putu: 1392 m
Zemljovid: Julijske Alpe - zahodni del 1:50.000
Preporučljiva oprema (ljeto):
Preporučljiva oprema (zima): cepin, dereze
Pogleda: 27.708
 | 3 osobe voli ovu objavu |
Pristup do ishodišta:
A) Prilaz iz Tolmina: Iz Tolmina vozimo prema Kobaridu i novoizgrađenom obilaznicom koja s desne strane zaobilazi Kobarid vozimo ravno prema centru. Tek malo prije centra Kobarida lijevo se odvaja cesta prema selu Svino. Okretište je označeno! Pratimo ovu cestu do mjesta gdje počinje uspon. Parkiramo na parkingu uz cestu. Ako nastavimo voziti do sela Svino nismo ništa dobili jer se tamo ne može parkirati.
B) Pristup iz Bovca: Iz Bovca vozimo prema Kobaridu i kada dođemo na obilaznicu pored Kobarida skrećemo desno u centru Kobarida. U središtu Kobarida desno se odvaja cesta prema graničnom prijelazu Robič. Tu nastavljamo ravno (blago lijevo) prema Tolminu ali samo nekoliko desetak metara do mjesta gdje se cesta odvaja desno u selu Svino. Nadalje, slijedite gornji opis.
Opis puta:
Sa parkinga nastavljamo cestom uz koju smo parkirali. Nakon dobrih pet minuta hoda dolazimo u selo Svino, gdje uočavamo putokaze za Matajur lijevo, a Sužid desno. Ovdje nastavljamo lijevo među kućama s neprimjetnim oznakama za Matajur. Ako nismo sigurni koji je put pravi, bolje je pitati nekoga, imamo li tu opciju. Pravilna staza ide još malo lijevo i ubrzo pored kuća prelazi preko pašnjaka nakon čega put prelazi u šumu. Naprijed su buktinje češći, ai orijentacija je lakša.
Staza se potom počinje strmije uspinjati i nakon otprilike pola sata hoda, izlazi na širi kolovoz koji dolazi iz sela Sužid. Dalje se neko vrijeme uspinjemo po kolovozu koji ima dosta križanja, ali je staza dobro markirana. Prije trošne stare vojničke kolibe staza na Matajuru upućuje nas lijevo prema gore. Tu se kolovoz mijenja u strmi vojnički stazu, koja nas na dosta strmoj padini dovodi na manje strme padine. Put nas zatim dovodi do nove šumske ceste koju samo presijecamo. S druge strane ceste se uspinjemo nekoliko stepenica i ispred sebe uočavamo pastirsku kolibu na pašnjaku Svinska planina.
Na pašnjaku uočavamo oznake lijevo pašnjak Idrsko, desno pašnjak Sužid. Nema putokaza za Matajur ali je put prema Matajuru označen.
Stazu tražimo među vikendicama na planinskom pašnjaku i naprijed ona vodi kroz manju neizrazitu dolinu umjereno uzbrdo. Unatoč markiranoj stazi ona je na dijelovima slabo vidljiva, a na nekim dijelovima zarasla. Nakon cca 15 minuta hoda od planine dolazimo do cisterne iu blizini primjećujemo planinske putokaze. Tu idemo ravno u smjeru Matajura još uvijek slabo vidljivom ali markiranom stazom. Put dalje vodi preko zarasle livade nakon čega se uključujemo na lijepo utaban put koji dolazi iz sela Avsa ili Livek.
Nastavljamo desno te nas staza koja se umjereno uspona ubrzo dovodi do sljedećih putokaza, gdje nastavljamo lijevo prema gore u smjeru Matajura. I tek nekoliko koraka naprijed dolazimo na granični greben između Slovenije i Italije. Tu staza skreće desno i zatim se uspinje širokim blagim grebenom. Ovaj put koji nas vodi sa sve ljepšim vidicima pratimo do vrha Matajur kojeg već vidimo pred sobom.
Svino - Svinska planina 2:40, Svinska planina - Matajur 1:05.
Slike:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
Rasprava o izletu Svino - Matajur
|
| pier14. 01. 2010 00:00:00 |
V nedeljo nameravam opraviti izlet po tej poti, pa bi prosil, za informacijo o sneznih razmerah in, ce so, tezavnosti pri orientaciji.
Najlepsa hvala
|
|
|
|
| mojcej'723. 08. 2010 00:00:00 |
Včeraj 2.8.2010 sem si izbrala tole verzijo vzpona na Matajur, kot eno izmed točk SLOVENSKE planinske transverzale. Na vrhu pa zgroženo ugotovila, da obstaja le ITALIJANSKA vpisna knjiga, in še ta v neki leseni škatli znotraj cerkvice in popolnjena z vpisi do konca in še na platnicah. O žigu pa ne znotraj, ne zunaj pri razgledni kamniti točki, ne duha ne sluha, tudi plehnata skrinjica je bila prazna. Ali je PD Gorica malo na počitnicah?, ali pa ne vemo več čigav je Matajur - slovenski ali italijanski. In kje je slovenska vpisna knjiga? Na drugi strani v Domu pod Matajurjem (prelaz Pelizzo) sicer v koči imajo žig - trikoten - ampak ne vem če velja za našo transverzalo. Poleg tega na njem piše MONTE NERO, kar bi v prevodu bilo Črni vrh. To pa je tudi naslednji vrh proti zahodu, če se greš italijansko vezijo pohodov. Dočim pa je na kartah Črni vrh vpisan pod italijansko verzijo MONTE FUSCO. Fino bi bilo, če bi bili vrhovi, žigi in karte na mejnih področjih usklajeni. No ja, dan je bil vseeno lep.
|
|
|
|
| mojcej'723. 08. 2010 00:00:00 |
Včeraj 2.8.2010 sem si izbrala verzijo vzpona na Matajur iz vasice Svino. Na vrhu Matajurja kot točke SLOVENSKE transverzale pa zgroženo ugotovila, da obstaja le ITALIJANSKA vpisna knjiga (v leseni škatli znotraj cerkvice) in še ta popolnjena z vpisi do konca in še na platnicah. O žigu pa ne znotraj, ne zunaj pri razgledni kamniti točki, ne duha ne sluha, tudi plehnata skrinjica je bila prazna. Ali je PD Gorica malo na počitnicah?, ali pa ne vemo več čigav je Matajur - slovenski ali italijanski. In kje je slovenska vpisna knjiga? Na drugi strani v Domu pod Matajurjem (prelaz Pelizzo) sicer imajo žig - edini - je pa enakokrat trikoten in na njem piše MONTE NERO (Črni vrh), Rifuggio Pelizzo. Zdaj pa ne vem, kdo je bolj smotan, mi ali oni. Črni vrh je namreč vrh, ki leži še bolj zahodno in je na slovenskih kartah označen kot Črni vrh s prevodom Monte Nero, na italijanskih kartah pa kot Monte Fusco in spodaj s slovenskim prevodom Črni vrh. Fino bi bilo, če bi uskladili vrhove z žigi (PZS)in kartami na mejnih področjih tudi z Geodetskim zavodom. No, tudi brez tega je bil sicer dan lep.
|
|
|
|
| Tadej3. 08. 2010 00:00:00 |
|
|
|
|
| mojcej'723. 08. 2010 00:00:00 |
Ja potem so ga pa ukradli, kaj jaz vem, zdaj ga ni bilo.
|
|
|
|
| klm7. 02. 2013 00:00:00 |
Žig je že 3. 7. 2012 odnesla kavka. Sicer pa zgolj pripomba k zgornjemu opisu: med potjo ne obidemo "propadajoče stare vojaške bajte" še posebej ne vojaške, pač pa propadajoči senik, kakršni so razmetani okrog in okrog Matajurja in gre za tipični arhitekturni tip stavbe, ki je služila za spravilo sena na senožetih. Te se bile še najbolj v uporabi med 50. in poznimi 70. leti prejšnjega stoletja, nakar so se začele postopoma zaraščati.
|
|
|
|
| Skovik8. 10. 2014 00:00:00 |
A je al ni žig na vrhu sedaj?
|
|
|
|
| slavkoo8. 10. 2014 00:00:00 |
Žig na vrhu JE. Tisti "ta železni", je treba imeti s seboj blazinico. Blizu razgledne kamnite točke, treba dobro pogledat, na neki cevi je...
|
|
|
|
| Skovik9. 10. 2014 00:00:00 |
Super, hvala za odgovor 
|
|
|