Uskovnica (Razpotje) - Triglav (čez Planiko in Mali Triglav)
Polazište: Uskovnica (Razpotje) (1215 m)
| Širina/Dolžina: | 46,32670°N 13,91070°E |
| |
Ime staze: čez Planiko in Mali Triglav
Vrijeme hoda: 6 h 30 min
Težina: veoma zahtjevan označeni put
Visinska razlika: 1649 m
Visinska razlika po stazi: 1875 m
Zemljovid: Triglav 1:25.000
Preporučena oprema (ljeto): šljem, komplet za samoosiguranje
Preporučena oprema (zima): šljem, komplet za samoosiguranje, cepin, dereze
Pregleda: 33.928
 | 3 osoba sviđa se objava |
Prilaz izlazištu:a) Gorenjsku autocestu napustimo na izlazu za Lesce, zatim slijedimo oznake za Bled i Pokljuku. Nastavljamo kroz Gorje i mimo smučilišta Zatrnik do Rudnog polja na Pokljuki, gdje je veliko plaćeno parkiralište, u blizini vojarna i strijelište. Odavde nastavljamo ravno po makadamskoj cesti koja nas nešto dalje dovodi do raskrižja gdje nastavljamo lijevo u smjeru Uskovnice (desno planina Konjščica). Odavde vozimo još dobrih 500 m do nekadašnjeg parkirališta iznad Uskovnice. Taj predio zove se Razpotje.
Sada je na spomenutom parkiralištu zabranjeno parkiranje, pa moramo parkirati već na Rudnom polju što nam produžuje put za približno 35 minuta ili odaberemo početnu točku Uskovnica (Lom).
b) Iz Železnika ili Podbrda vozimo do Bohinjske Bistrice, zatim nastavljamo vožnju u smjeru Bleda. Uskoro nakon benzinske postaje Petrole, koja se nalazi malo nakon Bohinjske Bistrice, nastavljamo lijevo u smjeru Pokljuke i Jereke. U nastavku cesta prvo strmo se penje, zatim se nakon Korita postupno poravna i dovodi nas do raskrižja kod autobusnog postajališta gdje nastavljamo desno u smjeru Pokljuke, Koprivnika i Jereke (ravno Srednja vas). Odmah nakon raskrižja dolazimo u Jereku, mi iz raskrižja ispred crkve nastavljamo ravno prema Pokljuki (lijevo Podjelje). Nakon Jereke cesta se ponovno počinje strmije penjati, više se poravna i nastavlja uz Mrzli potok. Kad se priključimo cesti s Bleda idemo lijevo i vozimo do Rudnog polja gdje je veliko plaćeno parkiralište, u blizini vojarna i strijelište. Odavde nastavljamo ravno po makadamskoj cesti koja nas nešto dalje dovodi do raskrižja gdje nastavljamo lijevo u smjeru Uskovnice (desno planina Konjščica). Odavde vozimo još dobrih 500 m do nekadašnjeg parkirališta iznad Uskovnice. Taj predio zove se Razpotje.
Sada je na spomenutom parkiralištu zabranjeno parkiranje, pa moramo parkirati već na Rudnom polju što nam produžuje put za približno 35 minuta ili odaberemo početnu točku Uskovnica (Lom).
Prometni režim na području Pokljuke i Uskovnice u razdoblju od 15.6. do 15.10.
Opis staze:
Iz nekadašnjeg parkirališta kod raskrižja nastavljamo po šumskoj cesti zatvorenoj za javni promet koja počinje strmije silaziti prema klisuri potoka Ribnica. Nakon kraćeg spusta dolazimo do spomenute klisure preko koje vodi široki automobilski most. Cesta se nakon mosta poravna i nakon nekoliko minuta daljnje šetnje dovodi nas iz šume na prostrane livade Uskovnice.
Tu se prošećemo do obližnje kapele, zatim nastavljamo stazu lagano desno po cesti koja prolazi tik uz spomenutu kapelu (lijevo Koča na Uskovnici, desno planina Konjščica).
Prilično polagana cesta nas dalje vodi preko opsežnih livada Uskovnice, zatim nas dovodi do ruba šume gdje se počinje pretvarati u prvo još široku kolnicu. Kolnica koja se dalje počinje umjereno penjati ima nekoliko razdvojnice, mi joj slijedimo u smjeru Vodnikova doma na Velem polju i Triglava. Više se kolnica koja veći dio prolazi kroz šumu pretvara u pješačku stazu koja nas brzo dovodi do ugodnog izvorića pod Mesnovom glavom zvanog Štapce. Kod izvorića nastavljamo ravno (desno lovačka koča) i penjanje nastavljamo po blagoj stazi koja nas nešto dalje dovodi na strme padine. Već uskoro nakon dolaska do strmih padina kod prelaska preko strme klisure pomažu nam ograde. Staza se nastavlja po relativno strmim padinama koje su posebno mokre skliske. Tijekom prelaska strmih padina staza se više puta kratko strmo penje i zatim opet spušta. U zadnjem dijelu prelaska prelazimo nekoliko vrlo strmih klisura preko kojih vodi mjesto potpuno uništena staza (velika opasnost klizanja). Prelazak završava kod većeg potoka (obično izvorić) iza kojeg ulazimo u mekši svijet trave.
Slijedi nekoliko minuta lakog hodanja i staza nas dovodi do napuštene planine Spodnji Tosc. Staza dalje počinje umjereno penjati i već uskoro nas dovodi do manjeg raskrižja gdje nastavljamo oštro desno (ravno stara djelomično napuštena staza) po lijepo pratnoj stazi. Staza dalje počinje sve strmije penjati i nas iz pojasa rijetke šume brzo dovodi među grmlje gdje se počinje okretati sve više lijevo. Staza se uskoro poravna i iz grmlja nas dovodi na travnate padine preko kojih se u nekoliko minuta daljnjeg hodanja uspemo do staze Pokljuka - Triglav gdje skrenemo lijevo.
Staza dalje prelazi južne padine Tosca, zatim u blagom spustu prelazi kraći pojas rijetke šume iza kojeg dolazimo na strme padine Tosca. Još malo dalje staza po umjetno napravljenoj širokoj polici u blagom spustu prelazi provalijske padine iste planine. Budući da je staza prilično široka ne stvara problema (oprezno zbog padajućeg kamenja, kamenje padalo 2008.). Staza se zatim ponovno blago penje i dovodi nas do raskrižja gdje nastavljamo desno u smjeru Vodnikova doma (oštro lijevo Voje i Stara Fužina, blago lijevo Velo polje). Slijedi još približno deset minuta hodanja bez većih penjanja ili silaženja i dolazimo do Vodnikova doma na Velem polju gdje je sljedeće raskrižje.
I tu nastavljamo ravno u smjeru Triglava, staza se počinje poprečno penjati po padinama Vernara, više postaje i tehnički zahtjevna. Slijedi nekoliko prelazaka gdje nam pomaže ogradna žica, više dolazimo do strmog skoka gdje uz pomoć brojnih klinova i ogradne žice penjemo se kamenim stubicima.
Staza dalje se poravna, padina postaje manje strmija i u blizini Konjskog sedla i malo više travnata.
Do Konjskog sedla lako silazimo, s označenog raskrižja na sedlu usmjerimo se lijevo u smjeru Doma Planika pod Triglavom (ravno Triglavski dom na Kredarici i Dom Valentina Staniča pod Triglavom, desno Krma) i počinjemo prilično strmo penjati prema zapadu. Nekoliko vremena približavamo se Mokroj skali (2266 m), zatim staza skreće desno i prelazi na neizražajan greben gdje se privremeno poravna. Označena staza više desnom stranom zaobilazi manji kanton, zatim počinje skretati lijevo. Slijedi još približno deset minuta penjanja i uz lijepa pogleda na masiv Triglava i okolne planine dolazimo do Doma Planika pod Triglavom.
Planinarsku koću zaobilazimo desnom stranom i nastavljamo u smjeru Triglava preko Malog Triglava (blago lijevo Triglav preko Triglavske odnosno Bovške škrbine, oštro lijevo Koča na Doliču) gdje se prvo malo spustimo zatim počinjemo penjati se postupno sve strmijom padinom. Već uskoro dolazimo do stjenovitog dijela gdje se poprečno penjemo po izloženoj polici, za spomenutim dijelom staza privremeno postaje lakša. Staza dalje se okreće desno i po škrilu se penje do penjačkog dijela u koji nas usmjerava već izdaleka vidljiva veća oznaka.
Penjanje nastavljamo po izraženoj zaštićenoj klisuri gdje uz pomoć ogradne žice penjemo se do lijepog vidikovca gdje staza skreće lijevo. Slijedi strmo penjanje po raznovrsnom stjenju gdje su nam na teškim i izloženim mjestima uglavnom na pomoći česte ograde.
Više dosežemo greben Malog Triglava gdje se spojimo s uobičajeno bolje posjećenom stazom s Kredarice.
Nastavljamo ravno tj. blago lijevo (desno prema dolje Kredarica) i brzo dosežemo vrh Malog Triglava.
S Malog Triglava slijedi nekoliko blagog silaženja po povremeno manje izloženim grebenom kad se ponovno počnemo penjati greben se sužava staza postaje provalijska s obje strane. U nastavku slijedi još nekoliko prilično strmih penjanja staza je uglavnom dobro zaštićena ogradnim žicama i pojedinačnim klinovima sve do vrha lijepih dana mogući su zastoji zbog susretanja. Pod vrhom staza postaje manše zahtjevna ali i dalje provalijska. Samo malo pod vrhom blago lijevo se odvaja staza prema Staničevom skloništu (hitno sklonište uklesano u masiv Triglava) mi uz još uvijek opreznu ali zadnjih nekoliko metara manje strmu stazu slijedimo do Aljaževog tornja koji se nalazi na vrhu Triglava najvišeg vrha Julijskih Alpa i Slovenije.
Polazište - Uskovnica 0:15, Uskovnica - Štapce 0:50, Štapce - Planina Spodnji Tosc 1:15, Planina Spodnji Tosc - Planina Zgornji Tosc 0:30, Planina Zgornji Tosc - Na Zagonu 0:20, Na Zagonu - Vodnikov dom 0:20, Vodnikov dom - Konjsko sedlo 0:30, Konjsko sedlo - Planika 1:00, Planika - Mali Triglav 0:55, Mali Triglav - Triglav 0:35.

Na stazi: Kapela Kraljice miru na Uskovnici (1177m), Izvir Štapce (1452m), Planina Spodnji Tosc (1663m), Planina Zgornji Tosc (1842m), Na Zagonu (1819m), Vodnikov dom na Velem polju (1817m), Konjsko sedlo (2020m), Dom Planika pod Triglavom (2401m), Mali Triglav (2725m)
Slike:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
Rasprava o izletu Uskovnica (Razpotje) - Triglav (čez Planiko in Mali Triglav)
|
| mprimo44. 12. 2006 |
negdje u blizini sam već hodala, ali ovo će biti moja prva staza u taj dio, kad bude moguće (najvjerojatnije lipnja 2007
|
|
|
|
| Triglavček199021. 10. 2009 |
Zdravo! Zanima me ima li možda netko kakve podatke o uvjetima za ovu stazu? Možda netko zna koliko ima snijega prema vrhu i je li staza moguće poledela? Hvala na odgovoru i siguran korak svima zajedno!
|
|
|
|
| Triglavček199021. 10. 2009 |
Zdravo! Zanima me ima li možda netko kakve podatke o uvjetima za ovu stazu? Možda netko zna koliko ima snijega prema vrhu i je li staza moguće poledela? Hvala na odgovoru i siguran korak svima zajedno!
|
|
|
|
| nala23. 07. 2010 |
Živjo! U drugoj polovici kolovoza planiramo na Triglav. Zanima me jesmo li se dobro odlučili za ovu stazu, s obzirom da nismo neki veliki planinari, ali imamo dovoljno kondicije. Za silazak, da bude što lakši i da se ne vraćamo istim putem, nego napravimo kružnu, ne znamo. Zato molimo da podijelite svoja iskustva i hvala na odgovoru te siguran korak svima!
|
|
|
|
| Klin23. 07. 2010 |
Staza s Uskovnice na početku je pomalo dosadna. Bolje idite s Pokljuku ili Krme.
|
|
|
|
| katjuša223. 07. 2010 |
Ovu stazu sam prošla prije nekoliko godina. Nije mi se činila baš dosadnom, ali možda manje prometnom od one s Pokljuke. Nazad smo tada otišli do Sedmerih jezera i preko Komarče,... Vjerojatno je staza opisana ovdje na portalu. Uspomena mi malo izmiče da bi davala točne informacije. Hodali smo više uživajući i mislim da tada čak 4 dana, jer smo put na Triglav uzeli više za šetnju po brdima nego za natjecanje.
|
|
|
|
| nala26. 07. 2010 |
Ćao! Prvo hvala na korisnim informacijama, lakše ćemo se odlučiti. Uostalom, naš uspon na Triglav vjerojatno će trajati 2 do 3 dana. Naš cilj je da što više iskoristimo ovaj prekrasni planinski život naših planina. lp
|
|
|
|
| ppetrov514. 08. 2011 |
Spoštovani planinci i ljubitelji planina, turisti, pomorci..... Sve je OK do podnožja malog Triglava! KATASTROFA I osobno Triglav me neće više vidjeti! Nepoštivanje prednosti, horde mase koje se valjaju iz svih smjerova, bacanje kamenja (stijena) pri izlasku samo zato da netko brže siđe dolje. Nestrpljivost... Da ne govorim o nepravilnoj opremi... Bez kaciga, bez samovarovalne opreme, u supercicama, trenirci i majici... Komentari kao da svojom opremom napadamo Mont Everest itd.... Na vrhu prodaja piva, majica, čokolade itd.. To bi još prošlo ali alkohol?? Triglav je postao samo trofej koji većina želi osvojiti PO SVAKU CIJENU!! Tužno! Stvarno se nadam da će Planinska zveza Slovenije krenuti u smjeru sigurnosti i ne samo pasivno reagirati nego aktivno organizirati vođene pristupe iz svih smjerova s planinskim vodičem! Neopremljenim skupinama ili pojedincima STROGO ZABRANITI pristup ovoj lijepoj gori! Inače Triglav gubi svoj smisao... ako ga već nema! Ljep pozdrav!
|
|
|
|
| IgorZlodej14. 08. 2011 |
To mišljenje je pa čisto mimo. Individualnim ZABRANITI pristup, lijepo te molim, pročitaj još nekoliko puta ono što si napisao. Pa idi gore siječnja, ako si sposoban, ako ne unajmi vodiča i ne gura se u najvećoj gneči sredinom kolovoza.
|
|
|
|
| JusAvgustin14. 08. 2011 |
Slažem se s Igorom, ovo uopće nije mišljenje to je primitivno razmišljanje. Tko još ide na Triglav u vrhuncu sezone?!
|
|
|
|
| ppetrov514. 08. 2011 |
Igor Zlodej, Jus Avgustin, potemtakem je isto kao da bi napisao primitivno je ići na more u vrhuncu sezone i skoro doživjeti prometnu nesreću! Bolje idi zimi, jer je manje gneče na cesti..? Primitivno? Zdi li vam se pohod na Triglav BEZ kacige i samovarovalne opreme primitivno? No meni se na žalost ne! Pa Triglav nije moja najdraža gora..već Mangart, Škrlatica, Dolomiti itd...Gdje vidiš planince koji poštuju neka osnovna pravila planinarstva...I ravno u vrhuncu sezone bi trebali posjetitelji bolje paziti na sigurnost sebe i drugih nego prije.I mislim da nema veze kad ideš gore.Če postoje neka osnovna pisana pravila koja bi svi trebali poštovati samo zbog sigurnosti onda datum ne igra ulogu! Jer pretpostavljam da ćete se obojica opet nadut, pročitajte oboje info o ribi naduvanku! U osnovi je vrlo mala
|
|
|
|
| JusAvgustin14. 08. 2011 |
i vrlo otrovna... još uvijek mislim da je tvoje razmišljanje potpuno promašeno: "individualnim pa OBVEZNO zabraniti pristup do te lijepe gore! Jer će u suprotnom Triglav izgubiti svoj smisao...već ga nema! Lijep pozdrav!"
|
|
|
|
| ppetrov514. 08. 2011 |
JusAvgustin, Na tvoju žalost pred riječima "individualnim pa OBVEZNO zabraniti pristup do te lijepe gore! Riječ je NEOPREMLJENIM! Ispričavam se! Inače ću napisati velikim slovima!  Pa sretno u planinama!
|
|
|
|
| JusAvgustin14. 08. 2011 |
svejedno obojica znamo da je Triglav sredinom sezone romarska staza, da nema nikakve strpljivosti, kulture, prave opreme, da o obući nekih ne govorimo. I zbog toga "zamrzeti" Triglav meni se čini pomalo glupo, zar ti ne? Pa zašto se toliko baviš drugima, ima puno ljepših, težih i prije svega samotnih planina u neposrednoj blizini... Znam da, zezancija verzija, pa što, ako je istina istina je... Lp, naduvak 2
|
|
|
|
| ppetrov514. 08. 2011 |
Kao što je istina istina je  Da na žalost me Triglav nije vidio već 10 godina. I puno se promijenilo. Inače će me budućnost vidjeti prije drugi vrhovi nego ovaj  Naduvavač 1 
|
|
|
|
| GregorC14. 08. 2011 |
ppetrov idi gore za tjedan dana pa ćeš vidjeti potpuno drugu sliku. Ne znam što si očekivao na Triglavu sredinom glavne sezone. Neopremijenima zabraniti pristup? Mali se zezaš, a? ne Ili ćeš postaviti stražu dolje i kontrolirati opremu? A što ti oni šminkeri koji nabave top opremu i nose je sa sobom da se vidi da je imaju, iako uopće ne znaju što bi s njom radili? Ili bi onda uveo obvezni test o pravilnoj upotrebi?
|
|
|
|
| heinz14. 08. 2011 |
Zanimljivo, ali ja sam bio u četvrtak slično kao prije dvije godine (prošle godine je bilo malo drugačije) prilično ugodno iznenađen odgovarajućom strpljivošću (kulturom) pri susretanju na grebenu. Unatoč gužvi ljudi i znaju ostati ljudi. Inače je tako da ako si sam živčan, svi ti idu na živce, ili su ti na putu. Ponekad je hodati sam možda još sigurnije nego u dvojicu ili u grupi. Učiš se svakako mnogo više. Tko se boji neka se vrati u dolinu po vodiča (jedino logično naravno).
|
|
|
|
| ppetrov514. 08. 2011 |
GregorC, U osnovi je posao gorske policije "savjetuju posjetiteljima planina i upozoravaju ih na odgovarajuću opremljenost". Prav imaš! Neka bude kako je  Inače sam mislio samo na alkotestere! Samo time bi mnogo postigli...Jer po svemu vjerojatno mislim da ni sam ja bio potpuno trijezan kad sam se probijao gore..A sve ono što sam napisao bilo je u šali!?  Pa ipak sam tipičan Slovenac koji se naljuti..Ostali su pa svi pametni..Tako je u ovoj maloj zemlji  Pa sretno u planinama 
|
|
|
|
| nivesb14. 08. 2011 |
Nažalost je istina ono što je napisao ppetrov5! Triglav je cilj za romare. Na vrhu se ljudi zabavljaju kao da su u nekom trgovačkom centru. Citat članak..Od Maje Ikanovič, Tomaža Marolta.. Tužna slika Triglavskog narodnog parka Osvojili smo Triglav, ali nažalost potvrdili naše pretpostavke da ovo više nije visokogorje, nego samo trofej koji većina želi osvojiti po svaku cijenu. Ljudi se penju na vrh bez opreme i bez znanja, vodiči tiho trljaju ruke. Čudim se da se na ovom vrhu dogodi tako malo nesreća. Triglav sa svojim jezerima nažalost postao turistička atrakcija i trofej mase koja ne pripada visokogorju. Onima koji ga posjeduju bitan je samo profit, zato ne sumnjam da će za desetak godina na vrh ići žičara, za ogled jezera računati ulaznicu. Kamze i ostale divlje životinje zatvoriti u neki rezervat da ih turisti mogu fotografirati. Cesta do Triglavskih jezera već je ionako napravljena, samo još asfaltirati i stvar je kompletna.
|
|
|
|
| jujujuhuhu21. 08. 2012 |
Poznato je da je novac gospodar svijeta i da ljudi imaju pohlepu. Oni koji govorite o trofejima, djelujete mi nevošćoljivo ili zavidno, jer se netko drugi osim vas, iskusnih alpinista, odluči ići u planine. I za vas se ne brinem - naći ćete manje prometna mjesta. Ali ne shvaćajte me pogrešno - strogo sam protiv iskorištavanja prirode na bilo koji način, također mislim da alkohol nikako ne spada u planine (ni drugdje!). Međutim, mišljenje da šire mase ne pripadaju gore, da je prevelika gužva i da ljudi vide Triglav samo kao trofej - to je mimo! Trofej ili neki drugi izraz - to ipak nije u vašim mislima, zar ne?! Ljudi idu u prirodu, u planine, da, i ako dosegneš vrh - dobro pripremljen! - to je neki uspjeh, ergo trofej. Istina je da nema dovoljno osviještavanja javnosti o samoj prirodi puta, potrebnoj pripremljenosti, sigurnosti itd..
|
|
|
|
| Alesko197121. 08. 2012 |
Kakav je čovjek u dolini, takav će biti i u planinama. Pohlepa i opreznost se ne rađaju ili ne završavaju na 2000m. Pohlepa uvijek najviše osjeti udarac po džepu. Kad GRS počne naplaćivati kao što naplaćuju susjedi, gluposti po brežuljcima bit će znatno manje. Osiguravajuća društva neka urade svoje, svaki razuman će se osigurati - također neka država uredi koncesije, GRS će istovremeno nuditi plaćena radna mjesta ljudima koji to vole raditi. Daleko od toga da sam protiv postojećeg sustava. Sva čast entuzijastima u GRS-u.
|
|
|
|
| jax21. 08. 2012 |
Moram se jako složiti s juhuhuhu - trofej možda nije najljepši izraz - ali zar uspjeh nije bitan element svakog planinarenja? Ono o čemu ćemo rado pričati uz pivo? Da smo stigli na tu visoku planinu? Da je bilo teško, ali smo uspjeli? Radi se o prevladavanju samog sebe i to je jedan od bitnih elemenata. Sad je jasno da je kod Triglava u igri još nešto više i to je povezano s nekim slovenskim svetostima - Triglav je samo planina, ma koliko neki pokušavali pokazati da je više od toga. Ovo nije jedini primjer takvog prenapetog odnosa prema određenim simbolima i aktivnostima (sjetite se debate o statusu kulture). I o debati o nedostatku kulture i gorskih vodiča: GV-i se barem nominalno pozivaju na gorsku etiku i trebali bi brinuti o nivou kulture u planinama, ali iskustva mnogih (ne iz prve ruke) kažu da su posebno u srednjim Alpama GV-i jedni od najarogantnijih sudionika u planinama. Dakle - ne znam je li to baš pridonosi općem podizanju nivoa kulture.
|
|
|
|
| wanyola22. 08. 2012 |
Jučer sam bila gore, bila je gužva, ali ipak nisam primijetila nikakve nestrpljivosti ili neučtivosti među ljudima, svi su bili ljubazni i uljudni. Naravno da svaki planinar želi barem jednom osvojiti Triglav i s tim nema ničeg loše. Srela sam nevjerojatno puno stranaca, dobro opremljenih. Kad jednom osvojiš vrh, to je čista satisfakcija. Osjećaj je jedinstven i govoriti o nekoj nagradi je potpuno pogrešno.
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.