Zadnja Trenta (Flori) - Šmihelovec

Pristup do ishodišta:
Iz Kranjske Gore preko prijevoja Vršič vozimo prema Bovcu ili obrnuto, ali samo do 49. ukočenog skretanja ceste Vršič (kod sela Trenta). Ovdje idemo sporednom cestom u smjeru izvora rijeke Soče. Cesta nas nakon kraćeg uspona brzo dovodi do parkirališta prije planinarskog doma Koča pri izviru Soče, no mi nastavljamo lijevo preko mosta i pratimo cestu naprijed do parkirališta na kraju ceste (uz parkiralište primjećujemo putokazi za Bavški Grintavec, slapove Suhog potoka i Jalovec).

Opis puta:
Sa parkirališta nastavljamo cestom koja je zatvorena rampom u smjeru Bavškog Grintavca. Nastavljamo blago lijevo cestom koja prolazi uz korito Suhog potoka, desno vodi staza prema Zavetišču pod Špičkom i Jalovcu. Još neko vrijeme hodamo spomenutom cestom, a zatim staza prelazi spomenuto korito rijeke. Na križanju moramo obratiti pažnju jer se pješačka staza ovdje ne vidi. A s druge strane možemo primijetiti drveni stup sa znakovima. S druge strane blaga staza najprije vodi pored nekoliko privatnih vikendica, a potom neko vrijeme prolazi kroz šumu lijevom stranom korita. Dalje ćemo uz stazu primijetiti i dosta srušenih stabala, koja su posljedica lavina. Nešto kasnije staza nas dovodi do označenog križanja gdje se lijevo odvaja staza prema Zapotoškim slapovima, a mi nastavljamo desno u smjeru Bavškog Grintavca.
Put nas zatim brzo dovodi do korita bujice gdje se staza opet malo gubi. Još nekoliko metara nastavljamo uz korito rijeke, a zatim ga lagano prelazimo udesno i idemo prema drugom koritu potoka koje vidimo blago desno. Počinjemo uspon lijevom stranom spomenutog korita i staza ponovno postaje bolje vidljiva. Nakon kraćeg uspona staza napušta spomenuto korito i oštro skreće ulijevo.
Tu najprije prelazimo padine obrasle grmljem i borovom borovinom, a zatim nas staza dovodi u rijetku šumu. Staza se dalje povremeno također malo strmije uspinje, a na kraćem dijelu pomažu nam i željezni šiljci uz pomoć kojih dolazimo do panoramskog mjesta gdje se nalazi i križ. Dalje, padine koje prelazimo postaju još strmije i potreban je oprez. Staza ovdje prelazi nekoliko kraćih strmih vododerina, povremeno nam pomaže i fiksna sigurnosna oprema.
Dalje staza većim dijelom prolazi kroz šumu, a povremeno se otvaraju još uvijek lijepi vidici na vrhove iznad Zadnje Trente.
I dalje se većim dijelom uspinjemo koso po strmim padinama, a malo više sa staze također se otvara pogled prema Zapotoškim slapovima.
Staza ubrzo zaobilazi strme padine iznad doline i kroz šumu nas dovodi do planine Planina Zapotok. Planinom koja više nije aktivna nastavljamo do pastirskog doma, a s lijeve strane ispod pastirskog doma uočit ćemo i potok koji izvire u blizini.
Od kolibe se najprije blago spuštamo do korita potoka gdje nastavljamo desno. Staza nas potom ponovno dovodi u šumu i počinje se uspinjati, te ubrzo skreće oštro ulijevo. Ovdje nam na kratkom dijelu pomaže i čelična sajla. Dalje se još uvijek uspinjemo kroz šumu, a staza ponovno počinje skrećući desno.
Kasnije nas staza dovodi do manjeg križanja gdje se lijevo odvaja nemarkirana pješačka staza koja vodi prema zidinama Srebrnjaka (označeno gromom), a mi nastavljamo desno markiranom stazom. Dalje prelazimo u nešto rjeđu šumu ariša i počinju se otvarati sve ljepši vidici na okolne vrhove. Kada se malo približimo padinama Zapotoškog vrha i kada ariši postanu rijetki, staza nas dovodi do drugog križanja.
Ovaj put lijevo se odvaja nemarkirana staza prema prevoju Velika Vrata, a mi nastavljamo desno i dalje markiranom stazom. Tu staza neko vrijeme vodi uz borovicu, potom po djelomično travnatoj padini i na kraju dolazimo na sipar ispod Bavškog Grinavca. Tu dolazimo i do označenog križanja gdje se lijevo odvaja staza na Bavški Grintavec, a mi nastavljamo desno prema prijevoju Kanja. Dalje zatim neko vrijeme prelazimo sipare, a kada se malo približimo sedlu, staza prema sedlu se odvaja u dva kraka. Nastavljamo desno i kada travnate padine s naše desne strane nisu prestrme napuštamo ovu stazu i idemo desno po bespuću.
Kada napustimo markiranu stazu prelazimo preko travnate padine koja nas dovodi do inače markirane, ali vrlo slabo vidljive staze koja vodi prema Zavetišču pod Špičkom. Također, navedeni put brzo napuštamo i nastavljamo dolinom između vrhova Šmihelovec s lijeve i Zagorelec s desne strane u smjeru prema sedlu Čez Lužo. Ovdje možemo hodati po dnu doline gdje je povremeno i vidljiva pješačka staza. Kada se malo približimo prevoju Čez Lužo, lijevo od vrha Šmihelovec uočit ćemo izrazitu škrapu, koja vodi prema grebenu. Idemo siparom prema spomenutoj škrabini kroz koju potom dolazimo do manjeg usjeka na grebenu. U žlijebu, koji je relativno strm, inače ima dosta šljunka, pa zna biti i vrlo sklisko. Preporuka je uspon po lijevom rubu jaruge gdje si možemo pomoći i kamenjem.
Na usjeku gdje se otvara pogled prema zapadu nastavljamo desno i najprije prelazimo padinu na lijevoj (zapadnoj) strani grebena. Na prijelazu je potreban oprez jer je padina malo izložena i opasna za klizanje. Na ovom dijelu također dobivamo pomoć od nekoliko Cairna. Nakon nekoliko desetak metara prijelaza idemo desno prema gore po dosta strmoj padini, koja je dijelom obrasla travom. Na strmini koja je još uvijek opasna za klizanje uspinjemo se prema grebenu. Malo prije grebena strmina se malo smanjuje, a mi nastavljamo blago lijevo i slijedi samo kratak uspon do panoramskog vrha.
Silazimo po stazi uspona.

Ob poti: Planina Zapotok (1385m), Sedlo Kanja (2030m), Čez Lužo (1986m)

Preporučujemo: izleti s istog polazišta, slični izleti, panorama