Zadnjica - Glava v Zaplanji (čez Dolič)
Polazište: Zadnjica (642 m)
| Širina/Dolžina: | 46,38240°N 13,76040°E |
| |
Ime staze: čez Dolič
Vrijeme hoda: 6 h 30 min
Težina: laka neoznačena staza
Visinska razlika: 1914 m
Visinska razlika po stazi: 1950 m
Zemljovid: Triglav 1:25.000
Preporučena oprema (ljeto): šljem
Preporučena oprema (zima): šljem, cepin, dereze
Pregleda: 12.560
 | 5 osoba sviđa se objava |
Prilaz izlazištu:
Iz Kranjske Gore preko prelaza Vršič vozimo prema Bovcu ili obrnuto, ali samo do 50. serpentine vršiške odnosno Ruske ceste (u blizini sela Trenta). Tu skrenemo na bočnu cestu, uz koju nakon nekoliko stotina metara parkiramo na parkiralištu uz cestu.
Opis staze:
S plaćenog parkirališta u dolini Zadnjice nastavljamo po označ enoj stazi, prvo cestom u smjeru Pogačnikova doma na Kriškim podima, Razora, Stenara, Križa, Bovškog Gamsovca, Luknje, Triglava, Koče na Doliču i Kanjavca. Staza nas prvo vodi mimo nekoliko kuća odnosno vikenda te nas nakon oko 15 minuta hoda dovodi do označenog raskrižja gdje je nekad bilo besplatno parkiralište, danas je parkiranje ovdje zabranjeno.
Nastavljamo po blago desnoj donjoj cesti u smjeru zasavske koče na Prehodavcima, Koče na Doliču, Luknje i drugih obližnjih ciljeva (lijevo Pogačnikov dom na Kriškim podima i drugi ciljevi nad Kriškim podima te donja stanica teretne žičare prema Kriškim podima), gdje nas nastavlja blaga cesta kroz razgledna pašnjaka, više kroz šumu. Malo prije kraja šumske ceste kod raskrižja Planja odnosno prije zatrepka doline na predjelu nazvanom Utro u desno se odvaja označena staza prema Prehodavcima.
Nastavljamo ravno cestom koja se malo dalje pretvara u pješačku stazu odnosno staru vojnu mulatjeru, kojom se uglavnom umjereno uspinjemo po postupno sve strmijim padinama. Još u šumi u desno se odvaja plezalna staza preko Komara, mi nastavljamo mulatjerom koji se nastavku uspinje u brojnim serpentinama, zbog strmih padina nad nama pa je na dijelovima staza izložena padajućem kamenju.
Prilično razgledna staza nas na nadmorskoj visini oko 1500 metara dovodi do sljedećeg raskrižja gdje se u desno odvaja staza prema Koči na Doliču, ravno se nastavlja staza u smjeru Luknje, Pogačnikova doma na Kriškim podima i Triglava preko Plemenica.
Nastavljamo desno u smjeru Koče na Doliču te se nastavljamo uspinjati mulatjerom (i prema Luknji vodi mulatjera).
U nastavku se uglavnom umjereno uspinjamo mulatjerom koji nas vodi preko strmih te povremeno i izloženih prepadnih padina. Budući da je staza široka i lijepo speljana tehnički nije zahtjevna, ali je izložena padajućem kamenju i zbog povremenih dubokih pogleda uglavnom nije prikladna za vrtoglavce. Staza povremeno pravi nekoliko serpentina, inače se većinu vremena uspinje poprečno prema desno tako da se sve više približavamo moćnoj stijen Kanjavca.
Više se s desne priključuje i plezalna staza iz Zadnjice preko Komara, još malo dalje u desno se odvaja staza Mire Marko Debelakove (staza preko Kanjavčevih polica). Sve razglednija staza više pravi još nekoliko serpentina te nas dovodi do raskrižja nekoliko minuta prije Koče na Doliču.
Nastavljamo lijevo u smjeru Triglava (ravno Koča na Doliču), samo malo dalje s desne se priključuje i staza koja vodi mimo Koče na Doliču.
I ovdje idemo lijevom stazom pa još neko vrijeme nastavljamo mulatjerom koji nas vodi prema sjeveru te se prilično strmo uspinje. Više se staza poravna i dovodi nas na Sedlo (2305 m) gdje se okreće malo ulijevo.
Slijedi nekoliko lakih koraka s prekrasnim pogledom na Triglav i okolne vrhove gdje moramo biti oprezni zbog visokogorske krške podloge da ne upademo u neku rupu ili na škriljevcu ne ozlijedimo nogu.
Staza dalje se ponovno počinje uspinjati, ulijevo se odvaja prva neoznačena staza prema Triglavskoj vojašnici Viktorja Emanuela III. (nekad pogrešno nazvana Morbegna), mi još neko vrijeme nastavljamo označenom stazom i prema vojašnici se uputimo na sljedećem razviju, u blizini raskrižja gdje se spojimo sa stazom s Plemenica.
Ovdje idemo lijevo te neoznačenom stazom u nekoliko minuta dolazimo do Triglavske vojašnice Viktorja Emanuela III.
Od vojašnice Viktorja Emanuela III. do vrha Glave v Zaplanji imamo samo još nekoliko minuta uspona po vršnoj padini planine.
Izhodišče - Na placu 0:15, Na placu - Utro 1:00, Utro - odcep za Komar 0:15, odcep za Komar - Pod Skokom 1:10, Pod Skokom - Pod steno 1:25, Pod steno - razpotje pred Kočo na Doliču 0:55, razpotje pred Kočo na Doliču - Sedlo 0:30, Sedlo - razpotje Zaplanja 0:50, razpotje Zaplanja - vojašnica Viktorja Emanuela III. 0:10, vojašnica Viktorja Emanuela III. - Glava v Zaplanji 0:05.
Na stazi: Na placu (714m), Utro (984m), Odcep za Komar (1058m), Pod Skokom (1494m), Pod steno (1899m), Razpotje pred Doličem (2135m), Sedlo (2305m), Triglavska vojašnica Viktorja Emanuela III. (2520m)
Slike:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
4344
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
Rasprava o izletu Zadnjica - Glava v Zaplanji (čez Dolič)
|
| Gost26. 05. 2006 |
Gdje je 50. serpentina?? Označeno je samo 49!
|
|
|
|
| Gost26. 05. 2006 |
Samo u obavijest. Mulatjera kao i tvrđava Morbegna nastale su tek nekoliko godina nakon I. svjetskog rata, kada je to područje po Rapalskom ugovoru pripalo Italiji (1920-1943). Na prenoćenje u tvrđavi računajte najviše kao na bivakiranje na otvorenom, ali je objekt u budućnosti predviđen za obnovu.
|
|
|
|
| Gost26. 05. 2006 |
49. ili 50., svejedno. U dolinu Zadnjicu ionako vodi samo jedna cesta!
|
|
|
|
| Gost26. 08. 2006 |
Otkud vijest da je Morbegna predviđena za obnovu?
|
|
|
|
| Gost8. 09. 2006 |
50. serpentinka je na visini 645m, u selu Trenta, točno na mjestu gdje se skreće u dolinu Zadnjice, bili smo baš jučer, pa znam 
|
|
|
|
| janez.novak1. 06. 2015 |
Zanimljivo je da svi tu propadajuću kasarnu zovemo Morbegna, u stvari je to bila kasarna Caserma Vittorio Emanuele III, Morbegna pa je stajala pod Triglavom (tamo gdje je odcep za Kugyjeve police) i zvala se Capano Morbegna i bila je planinarsko sklonište.
|
|
|
|
| IgorZlodej1. 06. 2015 |
Jesi li slučajno čitao planinski vjesnik ili si nasjednuo na talijanske propagandne arhive 
|
|
|
|
| Branee1. 06. 2015 |
Ej Igor, jedno je povezano s drugim (objava u PV-u je precej temeljila na arhivima)
|
|
|
|
| merkur2. 06. 2015 |
Pa stvarno - kad se već oglašavaju najveći poznavatelji tog područja i te tematike - gdje je motiv za talijansku arhivsku propagandu, ako im je stvarno stalo do nje? I, na kojim (arhivskim, zapisanim?) podacima se zapravo temeljilo znanje o imenu i poziciji "kasarne Morbegna" prije onoga što je napisano u PV? Hvala na objašnjenju!
|
|
|
|
| janez.novak2. 06. 2015 |
Igor - ja sam to pročitao u PV-u i povjerovao sam. Ako sam nasjeo, nasjeo sam. Bez obzira kako je stvarno bilo, sudbina tog objekta je vrlo tužna.
|
|
|
|
| ana3. 06. 2015 |
Žalosna sudbina stvarno, zbog nekog pojedinca
|
|
|
|
| IgorZlodej4. 06. 2015 |
Žalosno zato, jer su o sudbini odlučili u LJ.
|
|
|
|
| ana4. 06. 2015 |
Nisam znala da su čovjeku iz Lj naredili da sruši one zidove, ali je stvarno logično jer je bilo riječi da će graditi novo i ruševina je smetala.
Poslije toga nije bilo ništa od toga kao i iz mnogih drugih projekata 
|
|
|
|
| merkur4. 06. 2015 |
Nisam potpuno siguran tko bi trebao odlučiti o sudbini te zgrade - bila je ipak državna baština prošlih vremena. O takvim i sličnim zgradama obično odlučuje država (naša bivša i sadašnja bi je možda zbog parcijalnih interesa ostavili da se sama sruši), ruše ih pak ni ti ni ja, već samo barbarinski neuki ograničeni pojedinci. I ništa im se ne događa. Očaj! Čak se proglašavaju čuvarima visokog gorja i na kraju pronalaze podršku čak i među navodno normalnim ljudima ... Očaj!
Iz redaka nekih prethodnika možda se osjetiti da bi o kasarni trebali odlučivati domaći iz obližnjih dolina, zato je skoro ironično da su (možda?) odlučivanje preuzeli najprije "neki Ljubljanani", konačno pak je njenu sudbinu (doslovno) lično zapečatili "neki Jeseničanin".
|
|
|
|
| IgorZlodej4. 06. 2015 |
Kad su nekim još mame zadnje brisale, odlučivalo se hoće li se obnoviti kasarna na ZTP ili ići u spajanje Kredarice. Pobijedilo je drugo, koje ima sjedište u LJ , jer je najviša pa morala biti tamo gdje jest. Sve ostalo komentiranje je potpuno suvišno, posebno ako je pod utjecajem nekog nebeskog znamena 
|
|
|
|
| GregorC4. 06. 2015 |
U Lj su se dakle tako odlučili, ali to još ne znači da je to trebalo srušiti, kao što to radi netko tko nije iz Lj.
|
|
|
|
| Branee4. 06. 2015 |
Kasarna je osuđena na takav kraj jer jednostavno nisu htjeli da na našoj simboličnoj gori imaju bivše okupacijske snage svoj spomenik
|
|
|
|
| darinka44. 06. 2015 |
Točno tako, bravo Brane 
|
|
|
|
| janez.novak4. 06. 2015 |
Moram stati u obranu svom sugrađaninu Lojzu. On možda stvarno ruši ruševine kasarne, koja je osuđena na propadanje nakon 2. SV.
|
|
|
|
| spartac31. 08. 2015 |
Iznad kasarne stoji još neki objekt koji začuda zub vremena nije našao, ali smo se odlučili da ga poravnamo i onda će sve zajedno nekako biti u stilu
|
|
|
|
| B231. 08. 2015 |
Bravo! I u ovoj prilici bilo bi dobro istovremeno "poravnati" i glumca, rušitelja odlične zgrade i "gospodare" parcele (MNO RS Vojkova cesta 55, 1000 Ljubljana)! Pa hajde već jednom ukloniti ovog "telebana" iz područja Triglavskog narodnog parka! Zar tamo nije zabranjeno divlje kampiranje?
|
|
|
|
| SuzanaM1. 09. 2015 |
Namještanju u objektu koji tamo stoji već 90 godina teško bi se moglo reći divlje kampiranje. U današnjem jeziku se tome kaže skvotanje. Ako vlasnika ne smeta da netko besplatno boravi u njegovom objektu, onda tu nema više što dodati. Budući da je u ovom slučaju vlasnik država, možemo govoriti o oštećenju društvenog imovinskog i kaznenom gonjenju – ne Lojza, nego predstavnika ravnodušne države.
Ali tko bi se u svim zapletima u dolini Šentflorjanskoj bavio još visokoplaninskim problemima?
Prije tri godine bila sam kod urušavajuće tvrđave i još uvijek tužna zbog viđenog. Ne zbog Lojza koji marljivo čisti ono što otpadne s ruševina, nego zbog stava naše države. Kad zgrada ostane bez krova, na takvoj visini neumoljivo je osuđena brzom propadanju. Divlja moć prirode ne treba pomoć čovječjih ruku da u nekoliko godina poravna objekt sa zemljom.
Lojzu samo zavidim što si je uredio bivak na jednoj od najelitnijih lokacija u Sloveniji. Uz odgovorne vlasnike s vizijom ovdje bi mogla stajati moderna zgrada koja bi nudila smještaj svim planinarima.
|
|
|
|
| B21. 09. 2015 |
Da nije bilo Lojza i njegovog "čišćenja", bivša vrlo čvrsto sagrađena zgrada bez ikakvog održavanja stajala bi još mnogo godina i nudila prolaznicima sigurno sklonište u slučaju lošeg vremena! Ni krov, ni ogromna cisterna za vodu, ni zidovi nisu propali sami od sebe! Ovdje nema što dodati...
|
|
|
|
| mirank1. 09. 2015 |
Točno tako je kao što piše B2. Dobar primjer su bivše kasarne na Lepočah, gdje zgradama nedostaje praktički samo krov, ali imaju sreće što leže niže od neke poznate ...
|
|
|
|
| SuzanaM1. 09. 2015 |
Kasarne za Lepočama su iz istog razdoblja, ali leže u dolini zaštićenoj od divljeg vremena. I one tužno propadaju. Nijedna zgrada nema više krova i sigurno Lojz nije radio tu. Sigurno sklonište u takvim ruševinama ne bih tražila.
|
|
|
|
| korl1. 09. 2015 |
Bi se sve samo od sebe srušilo ja, no pa što? Piramide u Egiptu i Partenon u Ateni također se polako ruše, a nitko im zato ne pomaže da što prije postanu prašina.
Činjenica je da je čovjek namjerno srušio zgradu i mnogo ljudi ga je vidjelo pri tome, a nitko nije poduzeo ništa
|
|
|
|
| BorStenar3. 12. 2022 23:25:26 |
Živjo
je li moguće spojiti turu s Triglavskim stupom, ako od tvrđave Morbegna nastaviš prema Kugyjevoj polici?
LP
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.