UČKA:
Istru možemo shematski podijeliti na tri pojasa. Južni je dio njezina trokuta najniži, a obilježje mu daje zemlja crljenica (terra rossa), zbog čega mu dobro pristaje naziv Crvena Istra. Iznad nje je malo viši pojas koji zbog sivog lapora zaslužuje ime Siva Istra. Najviši je treći pojas, Bijela Istra, koja se diže iznad Sive Istre stjenovitom stepenicom visokom oko 300-400 m. Od te se stepenice pruža prostrana kraška visoravan na kojoj se bjelasa goli kamen vapnenac. Ona se dalje bez oštre granice nastavlja u slovenski kras. U tome planinskom dijelu Istre razlikujemo dva prilično različita dijela: Ćićariju na sz. i Učku na ji. Zajedničko im je svojstvo da se pružaju poput dugačkoga planinskog lanca na onoj strani istarskog trokuta koji ga veže s kopnom, otežavajući vezu Istre sa svijetom. Ćićarija počinje u blizini Trsta, postupno se diže od sz. prema ji. da bi upravo nad Riječkim zaljevom
postigla svoju najveću visinu (Planik 1273 m). Nakon toga počinje skretati s dinarskog smjera prema jugu, nastavljajući se uzduž i. istarske obale Istre još višom i moćnijom planinom Učkom. Premda Učka i Ćićarija čine morfološko jedinstvo, među njima postoje i druge razlike osim skretanja orografske osovine. Pa i sama Učka ima neobičnu specifičnost: samo se njezina z. strana smatra Istrom, dok i. pripada Liburniji (liburnijskoj rivijeri). Za razliku od visoravni Ćićarije, Učka je planina jednostavna oblika, s dvije strme padine i oštro ocrtanim hrptom. Hrbat je najviši u početku (Vojak, 1396 m), odakle se preko vrhova Brgud (906 m), Šikovec (779 m) i Sisol (883 m) postupno spušta prema jugu sve do Plominskoga kanala, gdje tone u more. Između Učke i Ćićarije je uleknuće Poklon (922 m) preko kojeg prelazi stara cesta iz Rijeke u Istru i najbolja je prirodna polazna točka za uspon u oba dijela istarskog gorja. Istarske su planine vapnenačke građe i vrlo bogate kraškim pojavama. Osobito su zanimljivi i raznoliki brojni speleološki objekti (ima ih nekoliko stotina). U klimatskom pogledu prevladavaju mediteranski utjecaji, što je i razumljivo s obzirom na blizinu mora, ali u visinskom pojasu znaju se snježni nanosi na osojnim stranama zadržati sve do svibnja, ometajući prilaz vozilima na vrh Učke. Biljni je svijet veoma raznolik i temeljito proučen. U donjem dijelu istočne padine značajne su samonikle šume kestena i, zahvaljujući obilju vlage, bujna mediteranska vegetacija (lovor!). U srednjem pojasu prevladava hrast, a u najvišem bukva. U spomenutoj flišnoj zoni pruža se oko vrha Učke na visini od oko 900 m pojas pitomih cvjetnih livada (primula, narcisa, asfodelus, kranjski ljiljan, kaćun, encijan itd.). Na kamenjarima, tzv. krasama, javlja se uz ilirske elemente i prilično alpskih primjesa
Veprinac - Poklon 1,30h - Vojak 1,15h)
PRILAZ: do Veprinca - iz Opatije autobusnom linijom br. 34 (iz Rijeke do Opatije linijom 32), - iz Rijeke do Veprinca autobusom, uz presjedanje u Matuljima, - iz Rijeke vlastitim prijevozom preko Matulja (12 km); cesta za Veprinac se odvaja l. 200 m od središnjeg trga i crkve u pravcu Ljubljane, vlastitim prijevozom riječkom zaobilaznicom, s nje cestom za Tunel "Učka" i na 8. km izaći d. (jedini izlaz) 2 km do Veprinca, - iz Opatije pješačkim putem od kupališta Slatina (između hotela "Palace" i "Bellevue"), odakle stepeništem Veprinački put do Nove ceste, njom l. 200 m, dalje stepeništem Put za Slavići, mostom preko ceste koja ide prema tunelu, te kroz zaselak Travičići u selo Tumpiće pod Veprincem (1,30 h), - iz Opatije pješačkim putem od tržnice do pošte, tu l. Kumičićevom ul. do Nove ceste, njom l. 50 m, uspon d. stepeništem do naselja Zora, zatim kroz hrastovu i kestenovu šumu zavojitim stepeništem (950 stepenica!) do sela Zatka na cesti Matulje - Veprinac, 50', - iz Ike preko Mandića 3 h, - iz Ičića preko Poljane 3 h, - iz Medveje kroz Lovransku dragu 4 h.
VEPRINAC (519 m) (izvorno Leprinac, po biljci leprini koja tu raste) slikovito je naselje smješteno poput grada na stožastu vrhu, sa širokim vidikom na Riječki zaljev. Razvilo se na temeljima pretpovijesnog kasteljera. God. 1507. Veprinac je imao vlastiti gradski statut pisan glagoljicom. Od starih gradskih utvrda sačuvana su samo neobična gradska vrata s tri otvora i dijelovi zida u zgradi "komuna". Pod bedemom je gradska loža i gotička kapela Sv. Ane iz 1442. g. s lopicom, neznatno barokizirana zidnim slikarijama. Sastoji se od gornjeg dijela akropolskog tipa, uz stari kaštel i župnu crkvu Sv. Marka (izvanredan vidikovac!), te donjeg uz cestu Rijeka - Učka (18 km od Rijeke). Od Veprinca cestom dalje uzbrdo. Na prvom križanju treba desno (l. silazi cesta u Iku) do zaseoka Tumpići, gdje cesta poprima brdski karakter (uspon do 14%). Nakon 3,5 km d. se odvaja krak u istarsko selo Račju Vas, a nakon daljih 1,5 km skreće s ceste d. pješačka kratica. Cesta dovde stalno pruža lijep vidik na more. Spomenuta pješačka kratica izlazi na cestu malo iznad odvojka za hotel, a prolazi mimo ponora Jame i malog izvora s mlakom. Jedan km nakon tog odvojka cesta stiže na Poklon.
POKLON (922 m) je prijevoj koji dijeli Učku od Ćićarije. Preko njega prelazi stara cesta iz Rijeke i Liburnije za Istru (danas je prijevoj zamijenjen tunelom "Učka"). Najviša je točka prijevoja oko 1 km dalje prema Istri (951 m), gdje se nalazi privatna gostionica s gotovo stoljetnom tradicijom (nekoć poznata pod imenom Peruč). Ime je Poklonu odatle što su se istarski hodočasnici na putu za Trsat, na tom mjestu poklonili jer su tu prvi put ugledali toranj crkve Gospe Trsatske. Sa zaravanka na Poklonu, s parkirališta prije ulaska ceste u šumu, neobično je lijep vidik na Hrv. primorje, riječko planinsko zaleđe i osobito na Rijeku kada noću pliva u moru svjetla. Sada su na Poklonu tri smještajna objekta. Središnja je i tradicionalna točka u planini prijevoj Poklon jer ovamo vode glavni putevi i odavle se poduzimaju najatraktivniji usponi ne samo na Učku, nego i u Ćićariju. Najbliži je javni prijevoz i prema tome najbliži pješački prilaz iz Veprinca, odakle je do Poklona 7 km cestom (1,30 h kraticama).
PL. DOM NA POKLONU (922 m) sagrađen je uz samu cestu, oko 100 m od Pansiona "Učka" prema Istri, s d. strane. Zbog toga što je smješten na prijevoju između Učke i Ćićarije i na križanju pl. puteva, služi kao polazište za izlete u obje planine. Ima kuhinju, blagovaonicu, 14 kreveta u dvije sobe, tekuću vodu i elektriku. Otvoren je i opskrbljen vikendom. Objektom upravlja PD "Opatija", a obavijesti daje Marica Tomaško, tel. (051) 712-785.
PANSION I RESTORAN "UČKA" je na samom Poklonu, na mjestu nekadašnje vojarnice. Ima 10 dvokrevetnih, luksuzno uređenih soba i uvijek otvoren restoran (tel. (051) 299646, 603340). U privatnom je zakupu.
Najkraći je i najugodniji pješački uspon od Poklona na vrh Učke onaj koji počinje iza Pansiona "Učka". Odavle oštro uzbrdo kroz šumu u brojnim zavojima markiranom pješačkom stazom (25 zavoja) koja tri puta siječe asfaltnu cestu za vrh, zatim prolazi mimo izvora Topol (30' od pansiona), a pola sata poslije opet izlazi na cestu na velikom l. zavoju. Cestom l. 800 m do kraja i mimo RTV tornja iz šume, te pješačkom stazom po grebenu još oko 100 m do vrha. Cestovni uspon do RTV tornja počinje oko 1 km od Pl. doma u z. smjeru kod gostionice Peruč. Odmah iza nje skreće l. pod oštrim kutem prema vrhu zavojit odvojak od 6 km. Cesta je rezervirana za službene svrhe, ali nije zapriječena rampom.
Lovran - Liganj - Poklon 3,30 h
Do Kaluže kao na Vojak, zatim d. između šumaraka i ograđenih dolaca, podno Knezgrada (630 m, izvanredan vidik s vrha!) i z. podnožjem Gorice (712 m), pa uspon u gustu bukovu šumu. Nakon jednoga strmijeg silaza, na livade u dolinu Rečine, preko potoka opet uzbrdo u šumu, pa mimo ograđenog izvora na šumsku cestu, kojom ima d. do Poklona još 20', a dalje na Vojak još 1,15 h. Uspon se može skratiti za 30' ako se upotrijebi gradska autobusna linija do prve stanice u zaseoku Lignju
Poklon - Izviđačka kućica - Vojak 2,30 h
S Poklona l. od Pansiona "Učka" cestom ispod ograđenog vodospremišta kojom vodi markacija prema Lovranu. Zaobilazeći Vojak
s l. strane, ima 1,15 h do Izviđačke kućice u Dolu. Odavle oštar uspon d. markacijom iz Lovrana za Vojak
Poklon - Plas - Vojak ili Suhi vrh 1,45 h.
S Poklona cestom na z. 20' do njenog odvojka za Vojak, dalje još 300 m gdje se l. odvaja markirani put u blagom usponu kroz šumu, z. obronkom brda Plas (1288 m). Nakon 1 h stiže u zaleđe Vojaka do križanja na prijevoju pod Suhim vrhom: l. oštar uspon na Vojak, ravno dalje silaz u Lovran, d. dolje silaz u Malu Učku, a d. gore hrptom 25' na Suhi vrh (1333 m; lijep vidik na more i Učku).
Poklon - Mala Učka - Vojak 2,45
S Poklona cestom na z. 30' do križanja u selu Vela Učka, gdje se l. odvaja cesta od 4 km u selo Malu Učku (980 m). Prije toga možemo desno, na mjestu gdje cesta izlazi iz šume, za nekoliko minuta na vrh Krog (1001 m), s izvanrednim vidikom na Istru i preko nje na Tršćanski zaljev. MALA UČKA (980 m) bilo je najviše selo u Istri. Njegovi su se stanovnici, poznati pod imenom Učkari, bavili stočarstvom i bili poznati po dobrom siru. U prošlom ratu su Talijani i Nijemci selo do temelja spalili 30. 4. 1944. (22 kuće i 45 gospodarskih zgrada). Poslije rata Učkari su se iselili zbog teških gospodarskih prilika i danas je selo posve prazno, samo je nekoliko kuća preuređeno u vikendice. Mala Učka bila je veća od Vele Učke (ovdje ovi pridjevi označavaju starost: Mala znači Nova, Vela znači Stara). Selo je smješteno uz planinski potok Studenu koji ga dijeli na dva dijela.
Ispod crkve na ulazu u selo, lijepe su livade i voćnjaci (trešnje početkom srpnja). Do sela s druge strane prilaze markacije iz Lovrana i Mošćenica.
Lovran - Vojak 4 h
PRILAZ: do Lovrana iz Rijeke autobusnom linijom br. 32 ili vlastitim prijevozom Iz Lovrana vodi na vrh nekoliko uspona: preko Lovranske drage, Knezgrada, izravno na Vojak i preko Poklona. Tu počinje i Riječka pl. transverzala, pa ćemo ovdje opisati njezinu dionicu na Vojak. LOVRAN je prastari gradić (3000 st.) s jasno formiranom gradskom jezgrom, sa srednjovjekovnom kulom i nizom kuća u baroknom stilu. Prvi se put spominje u 7. st. kao Lauriana. Danas je poznat kao ljetovalište s brojnim hotelima, trgovačkim i ugostiteljskim objektima, lijepim plažama i šetalištem uz more sve do Opatije (lungomare). Za promet stranaca brine se Turističko društvo. Prilaz autobusom iz Rijeke 19 km, iz Opatije 6 km. Iz Rijeke vozi autobusna linija 32. Od Trga slobode u središtu Lovrana mimo kina na zapad, ulicom Brajdice do stepenica i njima između vrtova uzbrdo do zaseoka Brega (20'). Put vodi dalje opet stepeništem još 10' kroz šumicu do ceste Lovran - Lovranska Draga, dva puta siječe njezine zavoje, ostavlja l. crkvu Sv. Roka i kad u selu Lignju treći put stigne na cestu, skreće njome l. nekoliko minuta do autobusne postaje. Dovde se može i autobusom iz Lovrana za Lovransku Dragu, pa tako uštedjeti 45' uspona. Autobusna linija 36 vozi iz Lovrana 12 puta na dan (nedjeljom 8 puta) od 5,40 do 22,30 h. Zadnji povratci u 19, 20,50 i 22,55 (nedjeljom u 18, 20,05 i 22,55). Tu put ostavlja cestu, uspinje se među vrtovima i za 10' stiže kroz zaselak Dindiće u Ivuliće. Iz sela l. uz kuće oštro uzbrdo 30' do malog zaravanka Kaluže (oko 500 m), gdje se put račva: l. Vojak, d. Poklon. Put na Vojak prolazi starom šumom sve do ruba Lovranske drage, zatim povrh nje u blagom usponu prema njenom vrhu, odakle se oštro penje u z. smjeru između ograda u šumu do donjeg pojasa livada. Iznad njega, opet usponom kroz šumu, stiže do gornjeg pojasa livada (oko 1000 m) koje pružaju nezaboravan doživljaj svojom kasnom proljetnom florom i lijepim vidikom. S livada malo l. do izvora Tisve, zatim slijedi najstrmiji dio puta, u zavojima kroz šumu, na kraju među stijenama, na prijevoj Vrata ili Prohod (1216 m), i preko njega, preko šumske ceste, u Veli dol. Lijevim rubom Dola do šume i kroz nju d. rubom Malog dola do Sedla (1250 m) između Suhog vrha i Vojaka gdje je važno križanje: l. 20' na Suhi vrh, preko sedla u selo M. Učku (polulijevo) i V. Učku (poludesno), a d. oštro uzbrdo hrptom Učke još 20' u zavojima na Vojak. Uspon je vrlo naporan jer svladava visinsku razliku od 1400 m.
Medveja - Mala Učka - Vojak 5 h
PRILAZ: do Medveje iz Rijeke autobusnom linijom br. 32 Iz Medveje, maloga kupališnog mjesta 2,5 km južno od Lovrana, stepeništem l. od kbr. 10 (vila Paulina) 10' kroz vrtove do zaseoka Kali, zatim 50' oštrog uspona u selo Visoče, a iza sela mimo dolca do cisterne. Odavle d. uz ogradu kroz šumarke do lijepih livada Javoršci (2 h od Medveje), zatim 5' do Pajinog dolca, pa 45' oštrim usponom kroz krševit kraj do malog slapa na potočiću i još 15' kroz šumu do izvora Šenčitve vode. Iznad izvora izlazi na prostranu i kosu Velu Ravan bogatu vodom (izvori ograđeni za Mošćenički vodovod). Dalje l. obronkom Arguna kroz lijepu borovu šumu na planinski hrbat i preko malog prijevoja za Malu Učku, gdje se spajamo s markacijom iz Lovrana