Jer primjećujem da je znanje o bolestima prilično loše, treba ga malo osvježiti. No počnimo, pogledajmo malo zašto se sve u Sloveniji cjepimo.
PRVA GODINA ŽIVOTA
3 mjeseca
difterija (D), tetanus (T), veliki kašalj (P), haemophilus influenzae tip b (Hib), dječja
paraliza (IPV) (1. doza DTPHibIPV), pneumokokne infekcije (1.doza PCV)
4 do 5 mjeseci
difterija (D), tetanus (T), veliki kašalj (P), haemophilus influenzae tip b (Hib), dječja
paraliza (IPV) (2. doza DTPHibIPV)
6 mjeseci
difterija (D), tetanus (T), veliki kašalj (P), haemophilus influenzae tip b (Hib), dječja
paraliza (IPV) (3. doza DTPHibIPV), pneumokokne infekcije (2.doza PCV)
DRUGA GODINA ŽIVOTA
12 do 18 mjeseci
boginjke (O), zaušnjaci (M), crvenka (R) (1. doza OMR), pneumokokne infekcije
(3.doza PCV)
12 do 24 mjeseca
difterija (D), tetanus (T), veliki kašalj (P), haemophilus influenzae tip b (Hib), dječja
paraliza (IPV) (4. doza - revakcinacija DTPHibIPV)
PRIJE ULASKA U ŠKOLU
5 do 6 godina
boginjke (O), zaušnjaci (M), crvenka (R) (2. doza OMR) i hepatitis B (1. i 2. doza
HBV)
ŠKOLSKO RAZDOBLJE
1. razred OŠ
hepatitis B (3. doza HBV)
3. razred OŠ
difterija (D), tetanus (T), veliki kašalj (P) (5. doza - revakcinacija DTP)
6. razred OŠ
infekcije humanim papiloma virusom (HPV) (1. i 2. doza)
kod sistematskog
pregleda u SŠ tetanus (T) (6. doza - revakcinacija T)
U Sloveniji pored obveznih cijepljenja predškolskih i školskih djece, vrše se i druga
cijepljenja, i to protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, hepatitisa A i B, ključne
meningoencefalitise, besnila, žute mrzljice, tifusa, infekcija haemophilus influenzae tipa b,
pneumokoknim i meningokoknim infekcijama, dječjoj paralizi, vodenim kozicama, herpes zostru, gripi,
infekcijama humanim papiloma virusom (HPV) i protiv infekcija rotavirusima.
DIFTERIJA
U Sloveniji nakon 1967. nismo više zabilježili slučaja difterije. Povoljan epidemiološki položaj pripisujemo provođenju cijepljenja, uvedenog još 1937. Unatoč
tome još uvijek postoji vjerojatnost da pronađemo uzročnika difterije u grlu, ali
zbog visoke prekrivenosti cijepljenjem stanovništva trenutno nije vjerojatno da bi se bolest širila.
Pored obveznog cijepljenja djece protiv difterije, ovo cijepljenje je po programu obvezno za sve
odrasle osobe koje mogu biti izložene riziku infekcije, po epidemiološkoj indikaciji koju postavlja NIJZ.
Cijepljenje protiv difterije vrši se i kod osoba/zaposlenih koji službeno putuju u
endemske područja (npr. vojnici, poslovni ljudi…) i kod zaposlenih koji su na poslu u laboratoriju
mogu biti izloženi bacilu difterije.
Cijepljenje protiv difterije obvezno je i za putnike koji još nisu bili cijepljeni ili su cijepljeni
nepotpuno ili je od zadnje doze potpunog cijepljenja ili revakcinacije prošlo više od
deset godina i putuju u područja gdje je epidemija difterije.
Cijepljenje se vrši kombiniranim cjepivom protiv difterije i tetanusa ili kombiniranim
cjepivom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (tovalentno cjepivo koristimo kod
odraslih kao poživiteljsku dozu samo jednom i ne koristimo ga za osnovno cijepljenje).
TETANUS
Rezultati sistematskog cijepljenja protiv tetanusa, započetog 1951., dobri su, jer već
mnogo godina nismo zabilježili neonatalni tetanus ili tetanus kod djece. Problem predstavlja
cijepljenje starijih, tako smo među njima svake godine bilježili pojedinačne slučajeve tetanusa. U
2018. zabilježili smo dva slučaja tetanusa u Sloveniji.
Pored cijepljenja djece i mladeži obvezno je u Sloveniji i predekspozicijsko cijepljenje
odraslih. Bazično cijepljenje vrši se kod osoba koje još nisu bile cijepljene. Poživiteljske doze
potrebne su po programu kod odraslih osoba svakih deset godina.
Poekspozicijsko cijepljenje provodi se u slučaju tetanogene rane kod ozljeda.
VELIKI KAŠALJ
Veliki kašalj je bolest djece i odraslih i javlja se i u obliku izbijanja. Najveća
smrtnost i najteži tok bolesti jest kod djece mlađe od 6 mjeseci. U zadnje vrijeme se
bolest često javlja i kod adolescenta i odraslih, koji mogu biti izvor infekcije za najviše
ugroženiju skupinu djece. U Sloveniji još uvijek svake godine bilježimo slučajeve te bolesti, ali se je broj slučajeva nakon početka sistematskog cijepljenja djece protiv velikog
kašlja 1959. snažno smanjio.
Po programu cijepljenja i zaštite lijekovima u Sloveniji provodi se obvezno cijepljenje djece protiv
velikog kašlja. Osim toga preporučuje se i cijepljenje protiv velikog kašlja za
odrasle po zdravstvenoj indikaciji (nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica) i epidemiološkoj
indikaciji. Cijepljenje protiv velikog kašlja barem jednom je preporučljivo za osobe koje u odrasloj dobi još nisu primile poživiteljsku dozu protiv velikog kašlja, posebno preporučljivo za trudnice, što prije nakon 24. tjedna trudnoće i to kod svake trudnoće.
BOGINJKE, ZAUŠNJACI I CRVENKA
Da bismo postigli eliminaciju boginjki u Europi, što je cilj Svjetske zdravstvene organizacije,
nužno je održavanje visokog udjela cijepljenih, jer inače postoji mogućnost brzog širenja boginjki
u slučaju uvoza bolesti u zemlju i ponovnog pojavljivanja endogenog prijenosa boginjki. U
zadnjih godina procjenjeni udio cijepljenih predškolskih obveznika u Sloveniji opada i ne
postižemo više 95% prekrivenosti cijepljenjem, koja još osigurava kolektivnu zaštitu. Stoga je ob
pojavi boginjki važno aktivno traženje necijepljenih odnosno cijepljenih samo s jednom
dozom i što ranije cijepljenje. Za potpuno cijepljenje potrebne su dvije doze cjepiva.
Po Programu cijepljenja i zaštite lijekovima djeca primaju u drugoj godini života prvu
dozu, drugu prije ulaska u školu, i to kombiniranim cjepivom protiv boginjki,
crvenki i zaušnjacima.
DJEČJA PARALIZA
Pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije traje globalna svjetska kampanja
iskorjenjivanja dječje paralize. Od njezina početka broj oboljelih diljem svijeta
smanjen je za više od 99%. Dječja paraliza tako ostaje endemična samo u nekoliko zemalja po
svijetu. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija 21.6.2002. proglasila eliminaciju dječje
paralize u Europi, sistematsko cijepljenje protiv te bolesti bit će potrebno dok bolest
ne bude iskorijenjena diljem svijeta.
Doktrina cijepljenja protiv dječje paralize se mijenja i sve više zemalja zamjenjuje upotrebu
živog peroralnog cjepiva inaktiviranom, parenteralnom cjepivom u različitim kombinacijama.
Tako u Sloveniji od 2003. koristimo inaktivirano cjepivo protiv dječje paralize. Zadnjih
devet slučajeva dječje paralize zabilježili smo u Sloveniji 1978.
TIFUS
Program cijepljenja i zaštite lijekovima određuje da je cijepljenje protiv tifusa obvezno za
osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s nositeljem trbušnog tifusa i također za osobe koje
imaju epidemiološku indikaciju za cijepljenje.
Cijepljenje protiv tifusa vrši se kod zaposlenih koji na svom poslu mogu doći u dodir s
ljudskim izmetom i komunalnim otpadom (npr. komunalni radnici, …). To vrijedi i za
zaposlene koji službeno putuju u područja gdje je opasnost infekcije tifusom.
Cijepljenje protiv tifusa preporučuje se osobama koje putuju u područja gdje zbog
epidemiološke situacije postoji rizik od infekcije uzročnikom tifusa.
U 2018. cijepljeno je protiv tifusa u Sloveniji 3381 osoba, u 2017. 2585 osoba. Protiv tifusa se najčešće cijepljuju putnici u međunarodnom prometu, po
dobi osobe od 19 do 64 godine.