Dobro jutro! Vidim da ću se morati još više posvetiti zvončićima. Inače su zvončići moja ljubav uz kamenkreče kojima se najviše posvećujem. Bitno, ali u dvije godine se nisam pomaknuo. Nisam našao priručnik naših autora koji bi se rodu Campanula više posvetio - mislim vrstama koje rastu kod nas - mislim alpsko područje.
Razlikujemo nekako visoko rastuće i nisko rastuće. Više visokorašćenih raste i po dolinama. Najznačilnija je koprivasta, bolonska, razprostrta, klasasta, breskovolistna, repuščevolistna. Nađemo i klopčastu koju uzgajamo i u vrtovima. Sve te nađemo i u sredogorju i više. Brkatu nađemo nekako više - nađe se i niže - još je ne razlikujem. Srhkodlakava je vrlo slična klopčastoj.
Niskih zvončića ima puno po našim sredogorskim i visokogorskim pašnjacima, po stijenama, u pukotinama stijena, rubovima kamenja, med ruševjem, med visokim stabljikama.
Najbolje poznajemo zoisovu koja ima drukčiji cvijet od ostalih i ne možemo je pomiješati. S ostalima kod razlikovanja već teže. Razlikuju se uglavnom po lišću, visini stabljike, jednom ili više cvjetova na stabljici, po rozeti listova. Cvjetovi će nam na prvi pogled biti vrlo slični. Neke imaju samo jedan cvijet na stabljici, druge više cvjetova i razgranatu stabljiku. Najčešće su trebušasta, rušnata, scheuchzerjeva, okroglolistna, karniolska ili lanolistna - za nju su karakteristični travnati listovi i ne možemo pomiješati, witasekina. Te najčešće nalazimo. Spominju se još beckova - rijetka staništa, alpska - meni potpuno nepoznata - kod nas nepotvrđena, izrodna - Trnovski gozd, justinova - okolica Škocjanskih jama, marchesettijeva - Trnovski gozd. Ovih zadnjih tri još nisam vidio.
Posebnost je još klasasta - vijolična boja - rijetka - u području Luknje u Vratima i naravno slična bijela - šopasta koja ima i podvrstu.
Izvan Slovenije ih ima još više.