Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Koja je to rožica? / Stranica 163

Koja je to rožica?

Ispis

velkavrh7. 07. 2015 12:35:51

Na ovoj dolomitskoj turi prvi put sam vidio i takve rože koje kod nas još nemamo - predivni klinčić, nisku milnicu, alpsku detelju, villarsijevu trojnicu, melišćnu špaiku, bled u detelju, snježnu detelju, thalovu detelju, kratkolistni svišć - rastao je iznad 2500m, pogledao sam listove, iznimno nizak repuš - kandidata je više, trnocljev repuš, kosmatulju nisam opazio, više homulica, divjakovaca, grinta, enokoškatog svinjaka, jajčara, dimki, škržolica i možda još što.

Apolonija7. 07. 2015 17:03:46

Puno si vidio. Treba će još jednom ići i slikati.
Još uvijek me muči mak. Misliš da tamo raste petkovškov i nije moguće samo retijski?

Za utjehu ti šaljem ne baš divnu sliku divnog klinčića (Dianthus superbus) nasmeh

velkavrh7. 07. 2015 21:24:15

Utvrdio sam da slike 59. i 60. prikazuju drugu vrstu murke. Slična je našoj potvrđenoj vlagoljubnoj murki-Nigritella hygrophila. Točnije ću pogledati u Flora Alpina.

Kod grahovca ide o južnom grahovcu-Astragalus helveticus.(ću dodati)

Već sam si opet posudio u knjižnici Flora Alpina.

Utvrdio sam da sam osim ružičastog nasprotnolistnog kamnokreča vidio i podvrstu tog kamnokreča -Saxifraga oppositifolia subsp. rudolphiana. Rašće iz takvih mahovitih jastučića kao bijeli nasršeni. Nisam ga uslikao, šteta je. Oba su rasla gotovo na visini Triglava.

Također sam vidio homulični i hohenwartov kamnokreč-nijedan nije snimljen.

Po Flora Alpina utvrdio sam da nije obična turška detelja-ona je crvenija. Ide o podvrsti-Onobrychis arenaria subsp. taurerika.

Tako obojanog svišća kao što sam našao nema u Flora Alpina. Kao što sam rekao vidio sam barem tri rastište. Kao da je hibrid clusijeva i štajerskog koji je bijeli. Treba poslati sliku još kakvom pravom botaničaru.

Apolonija8. 07. 2015 12:30:49

Brane, lijepo si sve pročitao i opisao. Sad mi molim reci o mojoj dilemi s makom. Lp

velkavrh8. 07. 2015 17:35:59

Ove tri vrste žutog maka proučavao sam već zimi. Zimi imam puno vremena i posvećujem se takvim studijima.

Ova tri žuta planinska maka nažalost su samo sa slika s daljine vrlo slični. Lokacija otkriva nešto. Znam, kernerjev mak ne raste tako daleko na jugu ili zapadu-kako hoćete nazvati. Dakle ostaju samo petkovškov i retijski. Više bi nam rekla makro slika cvjeta oba. Koliko se sjećam petkovškov je malo viši i ima veću glavicu cvjeta. Oba imaju iste listove, brazdasti zraci na glavici cvjeta su isti. Kod retijskog su čašni listići obrasli crnim dlačicama. Retijski raste na dolomitnom kršu kao što je bio, dakle bih ga odredio kao retijskog-vjerojatno ispravno. Za 100% treba makro sliku cvjeta jer visina biljke može zavarati jer uvjeti na rastištima razlikuju.

Do murki danas dopodne još nisam stigao.

Apolonija8. 07. 2015 18:48:55

Brane, pitam te zato jer ne znam raste li uopće petkovškov mak u Dolomitima. To što je endemičan u bohinjsko-krnkoj grupi vjerojatno još ne znači da raste samo tu. Ili ipak? Jesmo li ušli u previše piskotanje? Možda je dovoljno alpski mak???

http://www.gore-ljudje.net/novosti/90717/

zlatica8. 07. 2015 19:05:46

Ovog puta jučer sam se pred strašnom vrućinom povukla više u planine, nakon otprilike 20 godina ponovno sam posjetila Mangart koji me bogato počastio cvjetićima, tako da će mi biti teško odabrati fotografije za vas. Vodili su svih vrsta kamnokreči (kao što kaže dr. Nada Praprotnik, kamnokreči su prvaci biljnog svijeta i ne mogla bih se više složiti s njom). Odredila sam ih čak 7 vrsta, jesam li dobro ili ne, vi ćete mi pomoći. Kao jedan od najzanimljivijih cvjetova otišla sam pogledati plazeću sretenu, koja je predivna roža (na sedlu je i gorska sretena). Kad sam iznenada pred sobom ugledala triglavsku neboglasnicu koju tražim već nekoliko godina, moram priznati da sam skoro vrisnula od sreće. I nije bio samo jedan primjerak, cijelo vrijeme na penjačkoj stazi me pozdravljala i na povratku po talijanskoj, tako da sam bila potpuno uzbuđena. Žao mi bilo svih onih koji nisu mogli sa mnom to diviti. Branko, ove godine sam te pretekla s neboglasnicom, znam da mi dopuštaš jer sam je vidjela prvi put, ti je redovno obiđeš na Bogatinskom sedlu. Među cvjetovima ima i neznanaca gdje će vaše znanje biti vrlo cijenjeno. Sad će potrajati da uploadam sve slike.. velik nasmeh

odcvetela planinska sretena, podsjeća na kosmatinec

plazeća sretena (Geum reptans), već odcvetala

Traunfellnerova zlatica, plazeća sretena i neznanica

triglavska zvončica u sožitju s grozdastim kamnokrečem

100

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

118

(+1)

velkavrh8. 07. 2015 19:52:32

zlatica, meni Mangart letos izgleda neće biti suđen, pa toliko roža raste tamo, kojih drugdje nema. Pa pogledajmo:

št. 12 i dalje - mislim da je gerardova črvinka

št. 24 - ni skalna smiljka - ta izgleda drugačije - je koroška smiljka

št. 25 - ne znam - mogućnosti je više (soška, toga)

Ako sreća bude mila, idem triglavsku neboglasnicu gledat u nedjelju na Verner, prije neću moci.

zlatica8. 07. 2015 20:58:52

Branko, prije nego sam sve naložila, ti si već bio u akciji. Da, ta črvinka bi mogla biti, stvarno izgleda tako, sad kad sam pogledala kakva je. Eh, te smiljke su baš teške. Kad budeš mogao, molim te pogledaj i ono što sam kasnije dodala, npr. kranjski kamnokreč, ako je, i 103, 104 gdje je vjerojatno jedna i črvinka, i druge nepoznate. mežikanje

velkavrh8. 07. 2015 21:45:24

zlatica, smiljka je toga - provjerio sam

št. 80 - točno

št. 81-93 - točno.

št. 92 - za triglavski svišć su potrebne začelne rozete - ne vidim ih

št.96-98 - određivanje popona je uvijek delikatno

št. 103-105 - gerardova črvinka

št. 105 - je zimzeleni

št. 115 - navadna majnica

št. 99-100 - je pirenejski kamnokras - iz roda križnica - karakteristična gorska roža melišća i grušča.

velkavrh8. 07. 2015 22:43:39

Našao sam i ime za murku koja raste u Dolomitima - kod nas je nema.

Po Flori Alpini našao sam ime još za zadnju neprepoznatu rožu za koju sam imao dovolj dobru sliku za prepoznavanje. Radi se o gomoljastoj čičici - Cirsium tuberosum - kod nas stanište nije potvrđeno ili za potočnu čičicu - Cirsium rivulare - ona raste kod nas. Rastao je na malo močvarnim livadama ili pašnjacima među visokom travom. Visina gotovo ista - 40-120 cm, stablo glatko - bez bodlji i dlačica, cvjetova na kraju stabljike može biti više, cvijet iste veličine - 15-30. Razlika samo u listovima i tako bi ga točno odredio, ali na slikama nisu dovolj vidljivi. Ako dobro vidim na slici br. 3 list - takav ima potočna čičica, moja zagonetka riješena.

Točno po Flori Alpini odredio sam još žuti ušivac, koji ne raste kod nas.

Još uvijek istražujem snimke s Dolomita. Nažalost grupa ide prebrzo da bi sve što sam vidio snimio ili kvalitetnije snimio. U trenutku kad napraviš četiri snimke 50 m si iza zadnjeg u koloni. Po ravnom ih brzo sustignem, nagore teže.

Još jednu zagonetku imam našu. Snimio sam ovu malu nisku svišć na 2500m. Ne mogu točno tvrditi ima li više cvjetova na stabljici ili ne - u tom slučaju bio bi snježni. Listne rozete se ne vidi - to je jedan glavnih uvjeta određivanja. Imao je izuzetno male cvjetne listiće. Bavarski nije jer bavarski ima karakterističan trbuščić. Mogućnost ima još niski.

Ušivac-kod nas ne raste-Pedicularis tuberosa.

zlatica9. 07. 2015 07:37:34

Branko, hvala na određivanjima. O svišću imaš pravo. Rozeta vidljiva na 76.
Tvoja murka je lijepa i zanimljiva, malo zaobljenija i posebne boje.

Apolonija, pitaš Branka o Petkovškovom maku. Pogledala sam u Floru Alpinu i ne izgleda da raste u Dolomitima. Tamo su na zemljevidu označena plavom bojom rastišta koja se za taj mak odnose samo na Sloveniju. Pronašla sam već i neke greške u tim zemljevidima. Branko, jesi li i ti pogledao? Pozdrav nasmeh

Apolonija9. 07. 2015 09:45:26

Zlatica, hvala. Bila sam pažljiva kad je Brane označio svog za petkovškovog i stvarno me zanimalo raste li i u Dolomitima. Znaš, latinski se zove Papaver alpinum subsp. victoris. Sigurno si gledala pod tim imenom. Radujem se ako je neka biljka endemična za naše krajeve. Tako sam nekad mislila za blagajev volčin, onda sam utvrdila da raste i drugdje zmeden

Brane, čestitke za zanes i upornost! Prvo tura pa slikanje, onda "pretraživanje" da utvrdiš pravo ime. Veseli nas, zar ne?

zlatica9. 07. 2015 12:24:32

Da, još jedna roža me zanima, pa sam je zaboravila priključiti zbirci s Mangarta. Slike su malo lošije jer je bilo u tom stjenovitom dijelu dosta tamno. Koja je to rožica? Nemam pojma. zmeden

velkavrh9. 07. 2015 12:32:01

zlatica, to je lojdija. Ne vidimo je baš često. Imamo dvije - navadna Lloydia serotina i pozna - L. serotina. Flora Alpina spominje samo navadnu.

zlatica9. 07. 2015 13:16:04

Oh, Branko, bravo! Hvala ti. velik nasmeh

Apolonija9. 07. 2015 13:42:41

Rod Lloydia je bliski sorodnik roda Gagea, u koji spada i žuta pasja čebuljica. Obje su nježne biljke, zar ne?
Rod Lloydia obuhvaća 12 do 20 vrsta i gotovo sve su domaće u S.Aziji. Kao što sam više puta čitala, u Europi raste samo 1 vrsta i to je navadna lojdija (L.serotina). Izraz serotina znači kasna. Uvjerena sam da su serotina i serotiana "jedno i isto". Mnoge biljke tako imenuju...
Zato mi, Brane, molim te reci gdje si dobio podatak koji si naveo. nasmeh

zlatica9. 07. 2015 14:13:22

Baš sada sam još pregledavala knjige i vidjela u Flori A., da ima navedeno samo jednu vrstu lojdije, i to navadnu (L. Serotina). Na internetu se pojavljuje i ime pozna l., predvsem na nekim fotografijama, s tim da je latinsko ime jednom serotiana jednom serotina.
I još to: Mala Flora Slovenije navodi samo L. Serotina!? trepavica