|
| malenka15. 10. 2020 16:25:52 |
Pokončni petoprstnik (Potentilla recta)
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| malenka15. 10. 2020 16:29:52 |
Poljski brijest (Ulmus minor)
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 09:16:34 |
Velkavrh, neke slike su takve da je kobulnicu jednostavno nemoguće odrediti, samo dobiješ kakav nov sivi las ako pokušaš.
Mali bedrenac ne postoji, postoji obični koji cvjeta bijelo. Veliki bedrenac može i biti manjeg rasta po visini. Bitna razlika se vidi u listovima (koji se na slici 2 ne vide dovoljno detaljno).
3 i 4 vjerojatno dlakavi trebeljak. Villarsov cvjeta bijelo.
Vidi vidi, bohinjci su si prisvojili ružičasti dežen?!? Koliko znam, taj dežen je austrijski odnosno njegova podvrsta ružnoružičasti dežen (Heracleum austriacum subsp. siifolium), tako kaže Wraber; ta podvrsta je naš endemit koji na Karavankama seže i u Austriju. U austrijskim brežuljcima raste druga, tipska podvrsta (subsp. austriacum).
7, 8: obična selivka ne postoji, samo je kranjska, ali mislim da su na ovih slikama zapravo austrijska obočnica.
9, 10: polinijev dežen je pdvrsta običnog, drugi naziv mu je melištni dežen; raste samo visoko u planinama na melištima.
11 po meni nije siljolistni jelenovac koji nema takve velike kobule; vjerojatno širokolistni, ali -kao što si napisao, određujemo ga po listu koji se ovdje ne vidi. Pogledaj moju web stranicu. Širokolistnog ti vjerujem zbog slike 13 - list.
16 mi se uopće ne čini slična alpskoj jelenki, i ovdje bi trebala vidjeti listove. Tako visoka i razgranata nije obično, kobulčići su razmaknutiji.
Za bleštavu velestiku na slici 25 nisam sigurna, izgleda još dosta nerazvijeno i listni režnjevi su vrlo nježni i pomalo pregusti za nju. Ako je tako posađena, bolje je vidjeti pločicu s natpisom.
Kao što vidim na slikama 27 i 28, pločica ne pomaže ako biljke jednostavno nema. Hladnikije ovdje nema, dobro je poznajem.
Na slici 29 imaš 100% bleštavu velestiku - usporedi sa slikom 25...
| (+2) | | |
|
|
|
|
| velkavrh16. 10. 2020 12:25:57 |
Žao mi je ali čini se da u malom priručniku (Rastlinstvo Črne prsti i njena botanička staza) autora Igora Drakšoblera i Polone Strgar na str. br. 27. pogrešna slika villarsovog trebeljaka -ružičaste boje(podnaslov -Chaerophyllum villarsii).Možda bi ti otkrila još nešto-druge slike ne bih komentirao.Inače je to odličan priručnik -pohvale autorima!
Kod bohinjskog ili ružnoružičastog dežena podnaslov je -Heracleum austriacum subsp. siifolium(str. 28.)
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:02:52 |
Velkavrh, nije nužno greška! Rekla sam ti već da boja cvjetova kod mnogih biljaka varira i nije bitna za određivanje. Kod dlakavog i villarsovog trebeljaka je tako što mogu cvjetati bijelo ili ružičasto, ali prvi češće ružičasto a drugi češće bijelo.
Za dežen sam prvi put vidjela naziv 'bohinjski'. Čudno upravo zato što ima obilje tog dežena po Karavankama.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:08:24 |
Navadna kamenika (Aethionema saxatile)
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:12:44 |
Loeselova grezovka (Liparis loeselii)
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:14:26 |
Modra milja (Paederota bonarota)
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:16:13 |
Ptičja pereska (Polygonum aviculare)
 1 2
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:17:32 |
Mali klapavac (Rhinanthus minor)
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:18:52 |
Ležeći pitomec (Sagina procumbens)
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:21:31 |
Alpski pitomec (Sagina saginoides)
Vrsta: Cvijet
Družina: klinčićevke
Boja: bijela
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka16. 10. 2020 14:24:21 |
Pasje zelje (Solanum nigrum)
Vrsta: Cvijet
Družina: razhudnjavke
Boja: bijela
| (+1) | | |
|
|
|
|
| velkavrh18. 10. 2020 06:28:45 |
Da popestrim tu sivu u listopadu malo plavog.
|
|
|
|
| zvončica18. 10. 2020 09:13:14 |
Velkavrh, lijep izbor cvjetića. Na slici 8 je julijska orlica (Aquilegia julia). O njoj smo već govorili, pa neće biti problema ako se zabilježi još jednom : do 2013. julijska orlica u Sloveniji bila je poznata kao Bertolonijeva orlica, za koju se sad smatra da raste samo u Apuanskim Alpama (SI Italije i JI Francuske).
Botaničari su našu julijsku orlicu najprije smatrali Bertolonijevom orlicom. Na temelju herbarijskih primjeraka s Škrbine u Bohinjskim gorama, talijanski botaničar Enio Nardi utvrdio je da se razlikuje od biljaka iz Italije i Francuske te ju opisao kao novu vrstu, koja je tako "postala" novi slovenski endemit. Lijep pozdrav!
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka18. 10. 2020 10:18:19 |
Zvončica, vjerojatno si mislila sliku 6 (orlica).
Na slici 5 je sigurno crnkastovijolična orlica.
Običajne orlice su u prirodi rijetke, uglavnom ako su pobjegle s vrtova, one su namreč uglavnom vrtne (to mi je rekao jedan od najvažnijih slovenskih botaničara).
| (+1) | | |
|
|
|
|
| velkavrh18. 10. 2020 11:34:02 |
Pa još malo sunca s rumenilom grintavaca.
|
|
|
|
| zvončica18. 10. 2020 18:44:35 |
Naravno, malenka, zgrešila sam kod brojčice.
Velkavrh, lijep izbor gencijana. Lp
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.