|
| Apolonija15. 07. 2013 22:19:52 |
15.7.2013 Ova crna murka raste na planini Konjščica.
U pravu si, šumski črnilac, prva je enocvjetka - Moneses uniflora. Slabo se vidi, moram uzeti drugi aparat.
Još to. Tvoja kislica je po mom mišljenju stebelna snježna kislica /Rumex nivalis Hegetschw/.
I jeglič? Stvar debate. Rekla bih da je dugocvjetni, ne moknati. Cvetna cijev je /čini mi se/ duža od čašnog, što ih razdvaja.
|
|
|
|
| velkavrh16. 07. 2013 04:20:03 |
Imam potpuno nov priručnik od Hoppeja, koji navodi par kislica. Apski kislec stvarno nije, jer je riječ o drugom cvijetu, iako je vrlo sličan kislici. Alpska kislica je već pravi rod - to je ona velika biljka koju treba uklanjati s paša i jako zarasta planine i voli vlagu. Iz roda Rumex je još planinska kislica i mala. Snježnu kislicu ima pod Rumex nivalis, dakle riječ je o podvrsti kao što si navela - stebelna snježna kislica.
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 10:02:48 |
Dobra analiza- Reci mi molim te kako si utvrdio da je rapontika već otcvjetala. Ja nemam iskustva s njom.
Jesi pogledao poveznicu za alpske rožice koju sam ti napisala?
|
|
|
|
| otiv16. 07. 2013 10:47:40 |
@Apolonija pozdrav!
I ja sam malo pretražio rapontiku na internetu i vidio da cvjeta u lipnju i srpnju. Dakle mislim da Branetova nije cvjetala.
|
|
|
|
| velkavrh16. 07. 2013 13:31:47 |
Ne znam, meni se činilo da su cvjetovi suhi. Čak sam ih i opipao. Vidio sam je prvi put. Uostalom sam išao više puta na Štabce dol ili gore, ali tada je nisam poznavao. Trebalo bi znati cvjeta li kasnije ili ranije od kranjske ljiljana. Kranjskih ljiljana ili zlatnog jabuka bilo je puno kamenja na Štabcah. Ali u novom priručniku Hoppeja je ista slika kao što sam ja snimio. I kod njega piše da cvjeta od srpnja do rujna. Tamo oko Triglavskih jezera ili Bogatina idem opet oko sredine kolovoza, jer želim dobro snimiti oba tipa košutnika. Znam da jedan cvjeta ranije. Trenutno nisam našao cvjetajućeg clusijevog petoprsnjaka ni visokoplaninsku zvončicu i osim dvije modre glavince nijednu drugu. Želim ih točno odrediti. Želim i točno odrediti taj bijeli sitniž - peščenke, popkoresi, črvinke. Miješam i sve popone. Za relikanijevu murku neće biti problema jer znam dosta rastišta. Za alpsku možinu idem 1. kolovoza na Crnu prst. Rado bih našao npr. šopasti repušnik, pa možda dvobojnu kosmatulju. L.P.
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 13:37:22 |
Oj Vito, što radiš u ovom lijepom vremenu? Ništa rožica? Znaš, ja razmišljam tako: Možda su neke već otcvjetale, neke još ne. Možda je Branetova otcvjetala, možda samo neki cvjetovi... Brane /najvjerojatnije/ zna što vidi i slika. Mene zanima kako se razlikuju još neotvoreni pupoljci od otcvjetalog cvjeta. Želim ih vidjeti, možda sljedeće godine. Lp
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 13:44:24 |
Brane, odgovorio si dok sam pisala. Predstavljam si da bi bili ovojni listići rašireni, u sredini cvjetovi koji se suše, smeđe. Na tvojoj slici pak izgledaju pupoljci, ne znam. Ide li ti to "razglabljanje" na živce?
|
|
|
|
| otiv16. 07. 2013 13:45:01 |
Brane pozdravljen! Možda je tvoja res već odcvetala, ponovno sam pogledao druge slike na internetu s datumom i nadmorskom visinom gdje je slikano i po tome zaključujem. Letos mislim da je sva vegetacija malo u zamudi.
Sretno!
@Apolonija sutra idem na Slemenovu špicu.
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 13:55:12 |
Otiv, ja samo po izgledu biljke i drugim slikama na netu.
|
|
|
|
| velkavrh16. 07. 2013 14:02:45 |
Sredinom tjedna idem na planinu Pekol i od tamo na jednog od Špikova. Već se veselim. Kraj tjedna pa na turu od bivaka pod Kočnom do bivaka pod Grintavcem na Grdi graben i Ovnov čer. Jako volim tu stazu.
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 14:28:30 |
Divim se tvojoj motiviranosti za prepoznavanje rožica. Kosmatulju ćeš na Č.p. sigurno naći.
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 21:10:59 |
Samo preletjela sam, kasnije ću detaljnije pogledati. Na prvoj slici: zeleni vukji jezik-Coeloglossum viride. Što kažeš na alpsku cepetuljku Chamorchis alpina???
|
|
|
|
| velkavrh16. 07. 2013 21:28:13 |
Još jednom sam usporedio obje rože i slične su na neki način. Našao sam samo jednu biljku, što je tipično za jezik, cepetuljke obično rastu u skupini. Usporedio sam Hoppeove slike i Strgarjeve i od Alenke. Cvijeće nanizano uz stabljiku do vrha kod jezika je gušće, kod cepetuljke razmaknuto. Ovu rožu sam prvi put vidio. Na Velikom Špiču rastu obje vrste.
Mislim da sam s ovom turu botanički završio. Ostatak nije pogodan za objavu. Ponekad slikam rožicu i pet puta pa ne uspije. Sad s novim aparatom je naravno mnogo bolje. L.P.
|
|
|
|
| otiv16. 07. 2013 21:41:33 |
Brane za usporedbu cvijeća pokušaj što bliže približiti cvijet tako da se vide detalji cvijeta koji su vrlo važni kod sličnih rožica. Isto vrijedi i za tvoju prvu cvjetku danas. Slažem se s Apolonijom po usporedbi slika s interneta.
Lijep pozdrav!
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 21:49:18 |
Ja još nisam vidjela ni jedne ni druge orhideje; ali bih ih rado. V. Ravnik baš za jezik piše da može rasti u skupinama. Cepetuljka je jedina orhideja koja raste visoko u planinama—1500 do 2500, ima listove slične travi i niska je. Jezik ima stabljiku do 25 cm visoku i olistanu do klasastog socvetja. Listovi su dolje ovalni, gornji slični krovnim. To se na slici ne vidi dobro, ti znaš. Lp
|
|
|
|
| Apolonija16. 07. 2013 22:56:16 |
16.7.2013 Pri gledanju tvojih rožica sam se opet nečega naučila, Brane. Mislim da je među obje zlatica veća razlika u pritličnim listovima nego u cvijetu. Kod alpske su debelo narezani listni rubovi, druga ima uske suličaste.
|
|
|
|
| velkavrh17. 07. 2013 04:37:17 |
Od Hoppeja je moj prvi priručnik o alpskom cvijeću. Imali smo inač jednu malu džepnu knjižicu pa se negdje izgubila. Iz knjižnice sam stvarno sve imao. Upravo u tom Hoppeovu priručniku je reklama za priručnik Vlada Ravnika—Alpsko cvijeće Slovenije, koji bi mi vjerojatno bio prikladniji i moram ga nabaviti. Hoppeov priručnik je inače odličan, ali je namijenjen široj europskoj alpskoj publici. Nedostaju npr. kod nas općenito poznate gorske rožice poput kamničke murke i još bi mogao nabrajati i imena su ponekad drugačija, zato ako ga citiram odnosno što u njemu nađem, navodim i latinsko ime. Recenziju tog priručnika sam ovdje objavio. U Planinskom vjesniku objavljeno je potpuno isto mišljenje, ali ga nisam kopirao, nego sam sam otkrio.
Istina, ponekad sam pri fotografiranju prebrz i prebrzo se zadovoljim snimkom i zaboravim prije svega listove, koji su pri određivanju velike važnosti. Kad onda kod kuće utvrdim stanje, malo mi je žao da se nisam više potrudio.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| Apolonija17. 07. 2013 14:48:43 |
Ja imam i džepnu knjižicu o alpskom cvijeću, zatim više Wraberovih knjiga, uključujući njegovu 2x200 alpskih biljaka, Ravnikovu, u kojoj su u suštini akvareli alpskih rožica. U njoj su naglašene botaničke značajke, što je ponekad korisno. Jako mi se sviđa njegova Orhideje Slovenije. U nijednoj ne nađeš sve. Onda tražiš po netu, gdje pomažu "Zaplana" i Alenka, pa Peter i ponekad Miljko. Budući da me zanimaju i sve druge biljke, imam još mnogo toga. Jednostavna i pregledna je, npr. Kaj neki tu cvate?/D.Aichele-M.Golte-Bechtle/.
Vjerujem da čovjek pri fotografiranju nije uvijek na sve obratio pažnju, ovisi i o raznim okolnostima... Zato se učimo i žene nas naprijed..nasmeh
Još to: kad si objavio recenziju, da neću previše tražiti. Daleko nazad?
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.