Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Koja je to rožica? / Stranica 59

Koja je to rožica?

Ispis

otiv13. 08. 2013 07:36:20

Dobro jutro, i tebi djevojko! nasmeh

Kasnije se pridružujem, jer imam pleske obveznosti. velik nasmeh

velkavrh13. 08. 2013 11:55:46

Sad je već vrijeme za posao. Brzo stavljam gore skromnu berbu današnjih rožica s spaljene planine Osredek.

Cvijet lepe kobulnice-angelike ili obični gozdni korijen.

Cvjet bezga, ali ne pravega. To je smrdljivi bezeg.

Sternbergov karanfil - obično raste više od montpellierskog i ima samo po jedan cvijet na stabljici.

Mislim da je obična škrbinka. Rod nebinovki je vrlo obiman i za nepoznavatelje teško odrediv. Škrbinka ima karakteristične listove, koji ovdje nisu vidljivi.

Glavinec, izgleda da navadni. Glavinci, osim naravno tri modre i rijetkih žute, su svi nekako ružičasti i teško ih je neupućenom razlikovati.

Ali to nisu ivanščice. To je češljasti vratič.

(+1)

Apolonija13. 08. 2013 13:39:55

Vito, pleskaš li kod kuće ili na crno? nasmeh

Priden si.

Brane, skoro cijelo vrijeme slikaš rožice, jesi li uopće kod kuće? Kad ćeš ići gledat planike? Sad su čudesne. Nažalost sam fotoaparat ostavila u autu.

otiv13. 08. 2013 14:19:05

Apolonija, golostebelni kamnokreč je imao i cvjetove manje od zimzelena i upravo to me zbunilo. Mislio sam da je suša uzrok. Sad mi je sve jasno.
Sinu pomažem nasmeh

velkavrh14. 08. 2013 07:19:21

Razgovor o glavincima.

Imamo tri vrste plavih glavica, barem mislim da tri. Najčešće su gorska i triumfettijeva glavica i već kod njih dviju se varamo. Cvijet je kod oba sličan. Kod gorske je sredina cvijeta crvena.

Za točnu odredbu plavih glavica treba precizno fotografirati cvijet, listove ovojnica, listove i stabljiku. Tek tada će biti moguća točna odredba. Triumfettijev ima resice listova ovojnica smeđkaste dakle je ovaj gorska, jer gorska ima crne.

Kod plavih, kojih ih ima više pa je već dilema. Ova je gaudinova, jer malo njegova boja vuče na modrikastu i ima karakteristične sive listove, nije baš česta.

Tako izgleda cijela biljka gaudinove glavice.

Jedino fritscherjevu glavicu ne možemo pobrkati, jer ima karakterističan pun cvijet i karakteristične listove. Vrlo je česta.

Od plavih je naravno najčešća po dolinama i srednjim visinama obična glavica, koja nas može već zbuniti jer su drugi slično obojeni slični.

Ova ima karakteristične listove ovojke, radi se o lasuljastoj glavici.

Ipak nije nužno da je moja odredba točna.

Tako izgleda stanište ove glavice, to je bilo stanište nad planinom Pekol u Italiji prošle godine.

Ovaj sam slikao ove godine u Žagarjevu grabnu nekako na sredini na putu na skijaški centar Vogel i stvarno ne znam je li bio zaista tako modrikast. Činilo mi se da su cvjetovi manji.

Ovaj sam snimio ove godine na tascu na Bavški Grintavec - modrikast je i ima sive listove.

Ovaj sam snimio prije dobra tjedna na Zelenici i stvarno ne znam, izgleda da je obična. Žute pak nikad nisam pronašao.

Apolonija14. 08. 2013 08:39:44

Brane, hvala na studiji. S usporedbom se barem ja najviše naučim. Znaš li već te njihove značajke napamet? Žuti, stjenoviti glavinec? Vidjela sam ga puno na Kraškom robu i sad imam jednog i u vrtu. Već je odcvjetao. Lijepo se imaj.

Apolonija14. 08. 2013 09:05:24

Otišla sam pogledat na "zaplana.net". Tamo ima opisanih 15 glavinceva. Brane, možda nisi mislio žuti kameniti, nego alpski, koji je i blijedo žut??? Na zaplani razlikuje lasuljasti glavinec od PERESASTOG: "Peresasti glavinec nalazite na kamenitim livadama i pašnjacima visoko u slovenskim Alpama, gdje cvjeta od srpnja do rujna. Već letimi pogled na košaru reći će vam da je pred vama glavinec, a od drugih glavinceva lako ga razlikujete po obliku privjesaka na ovojnicama listova – oni su crtasti do suličasti s dugim isprepletenim resicama (ljepo vidljivima na donjoj fotografiji).
U Sloveniji ćete naći još dva glavinceva s vrlo sličnim ovojkovim privjescima (lasuljastog i uskołuškatog), samo da ta dva obično imaju razgranato stablo s više košara, peresasti glavinec pa ima nerazgranato stablo s jednom košarom". Je li onda na tvojoj slici peresasti?

velkavrh14. 08. 2013 11:42:23

Glavincima sam se posvećao već prošle godine, ali daleko nisam stigao.15 ih još nemam na svom popisu. Uglavnom poznajem za osam vrsta karakteristike.Problem je ako idem u planine s nekim. Jednostavno nema vremena da detaljno sve slikam-cvijet s različitih strana, listove, stabljiku,mogu za studij čak žrtvovati cvijet-nikako zaštićene rože.Ako sam sam tura mi se zbog botaniziranja produži za četvrtinu.Tada mogu u miru bez žurbe istražiti teren van putova, popnem se na skalu i slično. Ove sedmice idem sam na Crnu prst i botanizirat ću Crnu prst i blizinu cijeli dan. Već se veselim. Petkom vozim nećakinju pa još koga na Triglavska jezera i bit će manje vremena za botaniziranje- sve je onda površnije. L.P.

Izgleda da je moj glavinec stvarno pernati a ne lasasti.

velkavrh16. 08. 2013 20:49:18

Danas opet do koče Pri Triglavskim jezerima i tu je par slika.

Abraščevolistni grint nas svojom narančastom bojom razveseljuje cijeli put.

Na planini Dedno polje puno je uskolistne preobjede.

Mnogo je rastišta mnogobojne suholetnice.

Nađem još posljednje rastište zoisove zvončice-uglavnom su već odcvjetale.

Planinski drobnjak raste sada kraj Dvojnog jezera. Prije mjesec dana kad sam bio tu bio je u pupovima.

Na putu od planine Ovčarije prema koći Na Triglavskim jezerima po donjoj puti puno je košutnika.

Cvjet dugolisnog grabljišća, koji je čest na ovim visinama medu travama.

Rumenkastobijeli pojalnik - Orobanche flava - pojalnikovke - našao na putu kraj Dvojnog jezera.

Sedja ali iznenađenje koje sam prvi put primijetio na Dvojnom jezeru. Već izdaleka vidjela se bijelina uz obale. Kad sam taj fenomen pogledao izbliza, primijetio sam da se radi o sitnim biljkama koje nekako rastu u plitkoj vodi.

Njihovi mali bijeli cvjetovi plivaju po površini u jako plitkoj vodi - lasasta vodena zlatica - Ranunculus trichophyllus subsp. eradicatus.

(+2)

Apolonija16. 08. 2013 23:52:22

Brane, dobar večer! Unatoč tome što nisi otišao sam, predstavio si nam dosta rožica.

Imaš pravo, na zadnjim slikama je zlatica, lasasta vodna zlatica, koja je navodno prilično invazivna. Lp

velkavrh17. 08. 2013 04:30:54

Dobro jutro! Čitao sam već o ovoj zlatici. Unatoč tome što svake godine otprilike u ovo vrijeme posjećujem dolinu Triglavskih jezera ovu zlaticu još nikad nisam primijetio. Cijela obala miriše na upravo cvjetajućem drobnjaku. Lijepo je sada ići preko Proda, gdje sve žuti od rumenog svišča-košutnika i uskočeladašte preobjede. Na kraju Proda pred šumom sve je plavo od uskolistne preobjede, i planina Dedno polje je sva plava od te preobjede. Na vrhu sedla Štapce našao sam prerast, medu travama se već pojavljuje rani svišćevac. Ciklama je pak svuda dosta. Odsječno je iznenađujuće da se nikamo uz put od planine Pri jezeru do koče pri Triglavskim jezerima ne osjeća suša.

Apolonija17. 08. 2013 08:15:48

Dobro jutro i tebi! Možda je zadnji kišni napojio biljke i malo su se oporavile. To vidim u vrtu. Lijepo si opisao, tako da čovjeka baš vuče tamo. Mogu si zamisliti, jer sam vidjela plavu boju tih preobjeda i košutnik prije dvije godine, trenutno? tako daleko ne mogu.
Otišla sam pogledati ima li tko o lasastim zlatjama napisao i našla na kraju Alenkina članka. Možda tu dobiješ odgovor: http://www.gore-ljudje.net/novosti/69238/

velkavrh17. 08. 2013 17:15:17

Danas već drugi put ove godine Crna prst. Bio sam gore prije otprilike mjesec i pol. Ako bih htio nekako obuhvatiti sve cvjetajuće rože u dva mjeseca morao bih gore na dvije sedmice.

Već uskoro na početku staze u šumi nalazim prvi put ove godine cvjetajući svilničasti svišč ili svećnik.

Na botaničkoj stazi gotovo ništa više ne cvjeta. Uglavnom su pločice s natpisima uklonjene. To je bavarski kobulček.

Od sedla prema vrhu Črne prsti počinje cvijeće - trenutno obilno cvate veleglava mačina.

Tu još uvijek nalazim ružičasti gadjak ili kačjak.

Ispod koče još uvijek nalazim cvjetajuću srebrnu krvomočnicu.

S grebena silazim dol prema Liscu. Tu cvate latasta preobjeda.

Prema dnu udoline ispod Lisca puno je cvjetajućeg košutnika - na botaničkoj stazi već je otcvjetao.

Slijedi gotovo potpuno istraživanje strmih kosnica Lisca od lijeva prema desno i nalazim stanište alpske možine.

Do staništa ne vodi nikakav put. Stanište je teško dostupno i teško ga je pronaći.

(+1)

Apolonija17. 08. 2013 21:00:32

Brane, dobar si što toliko u dva dana prehodiš.
Još prije nedavno mačine nisam poznavala. Sada znam da osim barvilne više u planinama raste i podvrsta (Serratula tinctoria macrocephala), na slovenskom- veleglava mačina. Na tvojoj fotografiji je ova zadnja, jer ima koške zvonaste forme a ne valjaste kao barvilna.

Ja sam zadnji put otišla od Orožnove koče strmom, zaraslom stazom na Lisec i vidjela dosta možina, mačina, planinskog pelina, dežna, košutnika, turske ljiljana...Lp

velkavrh18. 08. 2013 05:34:51

Ja sam se u koči raspitao za tu stazu, ali odvratili su mi je. Rekli su da su lovci prije dan-dva imali problema, pa sam se odlučio radije probati odozgo.Gore vodi staza dol na Polje, Žlan, planina Osredki, ali na podnožju skreće lijevo za Lisec. Od tamo sam otišao desno dolje po toj crnoj kamenini i dalje tražiti na obronke preko,što mi se nakon dobre ure isplatilo.Prije mjesec i pol otišao sam na botanički pohod s PD Škofja Loka i imali smo vodiča g. Vrabera, ako sam dobro napisao prezime, koji je napravio tu botaničku stazu. Odmah me pročitao i pokazao gdje otprilike na Liscu rastu alpske možine.Mogu mu se samo zahvaliti preko te staze.Možda bih ga trebao posjetiti kad, jer sam mjesečno u Srednjoj vasi.

Vodenje do koče Pri Triglavskim jezerima obljubio sam već lani nećakinji sa Škotske,pa mi nije promaklo. Za Crnu prst sam put i planirao. Sljedeću godinu već sada planiram hoditi botanizirati Crnu prst u dvotjednim intervalima, jer sam utvrdio da trećinu tamo rastućih planinskih roža još nisam našao-npr. pirinejska vijolica, gorski dimek,kratkodlaka popkoresa,pegasta krčnica,uzkolistni glavinec,pa još ušivci su tu i možda još nešto.

otiv18. 08. 2013 06:16:49

Neke rožice koje sam jučer sreo na vrhovima nad Sorškom planinom.

Jerebika, NE, to je divji bezeg čije sjeme je strupeno.

Apolonija18. 08. 2013 09:22:46

BRANE, već se veselim drugog leta, kad ću moći više istraživati. Moram se i naučiti bolje fotografirati, kao što vi dva s Vitom i još tko znate, da ne uvrijedim koga. Vjerojatno si mislio g.Vebra, zar ne? Vraber tj. Wraber bio je naš poznati biolog.

VITO, opet lijepe rožice. Na 3 vjerojatno rman, 5 i 12 močvirska samoperka, 4 nokota, na 13 zlatna rozga. Na 19 pak nije jerebika, iako crveni plodovi izgledaju slično. Poglej listove! To je divlji bezeg /Sambucus racemosa/, koji osim crnog i bljuvnog raste kod nas. Od bobica su neki kuhali džem, ali oprez, sjeme treba ukloniti jer je otrovno. Lp

otiv18. 08. 2013 09:34:43

Apolonija hvala za zeloooooo dobrodošlu pomoć nasmeh

Nisam znao da imamo i divlji bezeg. Marmeladu najviše volim borovničinu, tako da nema brige velik nasmeh

Lijep pozdrav!

velkavrh18. 08. 2013 14:01:00

Naravno da sam mislio g. Vebra. Danas na tročasovni stazici na Hudičev boršt.

Kad jednom procvjeta po šumama svišćevac to je znak da nam se približava kraj ljeta.

Zatim me cijeli sat kroz šumu prati opojni miris običnih ciklama.

Na jasikama pak nailazim na naselja barvne mačine.

Kada dođem na pašu pred šumom Hudičeva boršta, kao da sam u kotlu, tako je bilo vruće deset sati ujutro. Tu se još uvijek održalo nekoliko cvjetića. Najčešći je škarlati (kamniški) luk-Allium kermesinum-lukovke-Alliaceae.

Među oštrim travama koje su najotpornije na sušu cvjeta još ovaj obični glavinec.

francimedved18. 08. 2013 21:45:12

Vidim da ste ovdje sami stručnjaci za cvijeće. Zanima me je li ova cvjetka koju sam snimio danes na Ljubelju vrbovec. Naime susjed koji ima probleme s prostatom naručio mi je da mu donesem. Kaže da raste samo na višim legama (1000-1500m). Hvala.