Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?

Koja je to rožica?

Ispis
Apolonija1. 09. 2013 12:20:42
Alenka M. je zapisala: U knjižici Alpske biljke nad šumskom granicom (zbirka Šetnje u prirodi) zapisano je, da samo čašasti sviščevec raste nad šumskom granicom...
sviđa mi se
velkavrh1. 09. 2013 13:53:06
Resasti sviščevec je prilično čest. Znam da sam ga prošle godine našao oko Vodnikova doma. Oko Vodnikova doma, koliko se sjećam, ima i iglavaca.

Postoji još nježni sviščevec, ali ne raste kod nas i ni patuljasti, koji bi se rekao podvrsta čašastog i tako ne raste kod nas - vir Hoppe. Za resastog navodi da raste do 2200 m.

Od malih svišćeva trebalo bi da rastu kod nas osim proljetnog, triglavskog i nadutog još snježni, bavarski, kratkolisni, ali ja ih ne poznam - po Hoppeju.
Tako je bilo prošle godine otprilike u ovo vrijeme oko Vodnikovog doma.1
Odmah na obje strane od koče dalje uz stazu koja ide prema Planiki raslo je, ona na lijevoj strani u travi. Ljeti sam tu pronašao puno reliknijinih zvonača.2
Ova na desnoj strani u škrilju, tu se nastavlja staza na Bohinjska vratca.3
Pored toga raslo je i čašasto alpino zvonce.4
sviđa mi se
otiv1. 09. 2013 14:44:53
Apolonija, Brane, hvala na dobrodošloj pomoći.nasmehnasmeh Imenovanje cvjetića je moja slaba strana.nasmehmežikanje
(+1)sviđa mi se
Apolonija1. 09. 2013 18:40:27
Brane, vidim da imaš stvarno sve dobro pohranjeno. Jesi htio reći da tvrdnja iz spomenute knjižice potpuno ne drži? Resasti sviščevec je već rastao nad šumskom granicom, zar ne? Jesi siguran da je bio uz čašasti? Što ako je njemački, koji se razlikuje samo po čašnim listovima koji su po rubu i srednjoj žili goli? Morala bih imati oba zajedno da ih razlikujem. Ne znam koliko različitih vrsta i podvrsta uopće raste u Sloveniji. Čitam da rod sviščevaca inače obuhvaća 125 do 250 vrsta.
(+1)sviđa mi se
velkavrh1. 09. 2013 18:59:25
Danas, kad imam slobodnu nedjelju po Prešernu, malo sam se posvetio svišću - latinski Gentiana. Zanima me raste li kod nas pikčasti svišč - Gentiana punctata - sličan po rasti košutniku. Nisam još vidio da je netko pisao o njem. Ingrid Pilz ga navodi u svojoj knjizi Karavanke i KSA. Strani autori često koriste druga imena za nama poznate cvijeće, odnosno prevoditelji ih doslovno prevode. Tako sam baš u ovoj knjizi naišao i na bezstebeljni svišč - Gentiana acaulis i brzo shvatio da se radi o nama svima poznatom kochovom svišću.

Navodi i alpski oklep - rožna boja, kojeg ni ne poznam.

Navodi gorsku lan - Linum alpinum subsp. julicum - mislim da je to svima nama poznati julijski lan.

Navodi i listnati ušivec - Pedicularis nivalis, ali ga nigdje ne nalazim. Poznam sve naše ružičaste - prisekani, glavičasti, klasasti, vretenasti. Bezstebeljni ne raste u visokogorju. Kernerjev i ružičasti, koje navodi Hoppe, ne rastu kod nas. Naravno imamo još žute odnosno žućkaste - julijskog sam već više puta našao. Po Hoppeju trebalo bi da rastu kod nas još sljedeći: žuti ušivec - P. foliosa, oederjev ušivec - P. oederi, šopasti ušivec - P. comosa i gomoljasti ušivec - P. tuberosa. Neka odmah upozorim, kao što sam već više puta zapisao, da Hopperjev priručnik za nas nije najprecizniji. Ove četiri vrste još nisam kod nas vidio.

Nisam ni čuo za ružičastu murku koju spisateljica Pilzejeva navodi u svom vodiču - Nigritella nigra var. rosea.
(+1)sviđa mi se
peter21. 09. 2013 19:19:04
Da li nešto raste kod nas ili ne, saznat ćeš svakako prije iz najpoznatije knjige za botaničare - Mala flora Slovenije. Isto tako odlična je i Flora Alpina koja ima za svaku vrstu ili podvrstu i prekrasne fotografije.
sviđa mi se
velkavrh1. 09. 2013 19:25:28
peter2 hvala! Malu floru Slovenije poznam, ali je nemam. Priručnik Flora Alpina ne poznam. Raspitat ću se u knjižnici.
sviđa mi se
Apolonija1. 09. 2013 23:08:24
Zbog različitih naziva i prijevoda bilo bi dobro poznavati latinska imena i sinonimenasmeh Znam, čak slovenska se teško pamtimo.

Gentiana punctata sam vidjela u Švicarskim Alpama, kod nas je navodno nema, ali bratinska je i malo pikasta.

Alpski oklep /Androsace rosea/ u Sloveniji ne raste.

Možda su preveli Pedicularis foliosa u listati ušivac /folium-list/, kod nas ga nema.

Nigritella nigra var. rosea. Možda je varijeta crne murke i ružičasta, ili je vidjela kamnišku murku.

Slažem se, dobro bi bilo slijediti Petrow savjet. Lp
sviđa mi se
velkavrh2. 09. 2013 06:25:12
Apolonija, hvala! Samo kod oklepa nisam naveo latinsko ime, drugdje jesam. Vrlo točno sam to prepisao iz priručnika koje posedujem. Pilzejeve velike priručnike imam oba - Julijci i taj za Karavanke i KSA. Za nošenje nisu, mala dodana pa za nezahtjevne ture mogu lijepo služiti.

Baš jučer sam pregledavao floru - gorske cvijeće Zelenice i zapravo se nisam mogao načuditi koliko cvjetova sam zapravo propustio odnosno nisam vidio ili slikao ili su bile slike preslabe da bi ih objavio, jer sam u svoj popis uključio samo one koje sam objavio, zapravo sam ih snimio više. Često se prebrzo zadovoljim samo s dva snimka, onda ta dva nisu dobra.
sviđa mi se
Apolonija2. 09. 2013 07:14:26
Djeluješ vrlo ozbiljno, vrijedno divljenja. To s latinskim imenima sam mislila općenito, jer i sama otkrivam da različiti narodi istu rožicu zovu drugačije. Moram kupiti MFS i FA.

Vjerojatno traje dugo da na nekom području snimiš većinu biljaka. Ili više entuzijasta mora botaniziratinasmeh
sviđa mi se
velkavrh3. 09. 2013 07:12:58
Cijeli tjedan nekako pregledavam i istražujem moju slabu točku od velikih—moje rumenke. To su dimki, škržolice, grinti, jajčarji, divjakovci. Između pa je navadni regrad, kozja brada, vrbolistni prvoskok, obirska sivica, arnika, navadna šrbinka i još bi se našlo.
Škržolica ima mnogo vrsta i te nekako najviše poznajem. To je svima nama znana kosmata škržolica, koje ima mnogo i nekako je ne možemo pobrkati s ostalima, jer je tako dlakava.1
Porovolistnu škržolicu također ne bismo smiješali, jer ima listove kao trava, zato tako ime.2
To je šumska škržolica, koja ima značilne listove, raste u šumi i voli hladovinu.3
Na putu od doline Triglavskih jezera do Spodnje Komne negdje na sredini puta našao sam ovo, mislim škržolicu - to je njezin cvijet.4
To su njeni listovi.5
Tako izgleda cijela biljka i njezino rastište. To je dolgodlakava škržoloca - Hieracium pilosella - radičevke - Cichoriaceae.6
Pored nje rastla je slična roža, ali potpuno drugačijeg rasta, s više cvjetova na vrhu stabljike, ali nemam listove i cijelu biljku - radi se o grozdastoj škržolici - Hieracium racemosum - radičevke.7
Obirsku sivicu gotovo ne možemo pobrkati, ima karakteristično socvetje cvjetova na vrhu stabljike.8
Vrbolistnog primoška po mom mišljenju svi poznajemo.9
Njivsku škrbinku nalazimo i po dolinama na svakom kutu.10
Kozja brada raste na svakoj livadi prema srednjim visinama i malo iznad.11
Austrijski divljakavec je visoka biljka i prilično je česta.12
Obična arnika nas već može zavarati. Raste kako po šumama tako i u srednjegorju.13
Zatim slijede dimci koje poznajem. U dolinama po svim livadama vidimo dvogodišnji dimac, koji je razgranuta visoka biljka s obilnim cvjetanjem, a raste i u srednjegorju.14
Za naše planine karakterističan je zlatni dimac, koji se gotovo redovito boji narančasto i ima ga puno.15
Lučkolisni dimac snimljen je na botaničkoj stazi ispod Crne prsti.16
Ovdje je snimljen i planinski dimac.17
Zatim slijede jajčari - to je obični, kojeg vidimo puno i po nizijskim livadama.18
Više raste slični sivi jajčar, samo je malo niže rasti i ima sive listove.19
Jajčara ima još više vrsta - ova je još neprepoznata - alpski ili gololisni.20
Ova posljednja skupina žutih koje pregledavam su grinti - to je abrašćvolisni, koji je divno narančast i prava ukras naših planinskih livada.21
To je cjevasti grint.22
Stjenoviti grint prepoznajemo po karakterističnim listovima.23
Šumski grint.24
Možda će nas čak zbuniti djeljenolisna rudbekija - pronađena na putu prema Koroškim slapovima.25
Ili breskovolisna rudbekija. U stvari imam neprepoznatih još puno ovih žutih punocvjetnih i običnog cvijeta, visokih i niskih. Ali za prepoznavanje su potrebne dobre slike cvijeta, stabljike, listova i cijele biljke s staništem.26
sviđa mi se
Apolonija3. 09. 2013 12:22:52
Sad nemam vremena za detaljan pregled, možda večeras. Meni te žute nebinovke rade glavobolje, naročito škržolice i dimki, ti si dalje u prepoznavanju. Dimki 16 ima malo drugačije ime, lapsus. Lp
sviđa mi se
Apolonija4. 09. 2013 00:20:49
Brane, ti malo istraži mogućnost da su na slikama od 4 do 8 rascijepana škržolica (Hieracium bifidum). lp
sviđa mi se
velkavrh4. 09. 2013 05:46:02
Apolonija hvala! Iz knjižnice sam donio prvi dio inače neprevedenog priručnika Flora Alpina—vrlo debela knjiga. Ostale dvije knjige nisu tako debele. Ova počinje s papratima. Prvi dojam kaže da je odlična stvar, samo bih je morao imati sam i uzeti puno vremena za provjeru, kojeg još vjerojatno nemam—možda kad idem u mirovinu. Prijevozi nisu takav problem, jer nekako ovladam njemački, na njemačkom je—znam i prevoditi s raznim pomagalima—računalni program itd. Vjerojatno je skupa. Moraš imati stvarno nedoločenu biljku stvarno dobro snimljenu, što već znam.

Kao što si vidjela pregledavao sam rumenke, ja kažem cvijet regrata. Ostalih žutih ima još hrpu od obične trobentice do običnog ragworta.
sviđa mi se
Apolonija4. 09. 2013 08:44:23
Stvarno nije najjeftinija, ali u tri dijela. Možda ti je kupe kolege uz mirovinunasmeh
Lijepo si rekao cvijet regrata, jer regrad svi znamo. Ja obično kažem žute košarice, iako su sad nebinovke.

http://euroalps.eu/flora/flora.htm
sviđa mi se
velkavrh4. 09. 2013 10:40:25
Koliko sam uspio pregledati za rascijepanu škržolicu nije prava. Ta škržolica bi trebala imati pisane listove i više cvjetova na stabljici. Ova ima listove ujednačene zelene boje i na jednoj stabljici samo jedan cvijet. U prvom dijelu priručnika Flora Alpina nema škržolica. Pogledat ću u ostala dva.
sviđa mi se
velkavrh5. 09. 2013 09:31:59
Konačno sam otkrio za koju škržolicu se radi. To je dugodlaka škržolica, prepoznaje se po dlakavim listovima dolje, po jedan cvijet na dugoj stabljici. Odredio sam i drugu—je grozdasta škržolica.
sviđa mi se
Apolonija5. 09. 2013 15:07:27
Brane, živjo! Obe škržolici sam i ja gledala. Prvu i na Zaplani i Kamniškom vrhu. Nisam se mogla odlučiti za dugodlaku, jer mi listovi na tvojoj slici nisu izgledali celorobni (vjerojatno su samo zavijeni) i cvjetni listići nemaju na vanjskoj strani crvenkastih pruga koje opisuju. Kod druge škržolice: ovojni listići na slici izgledaju porašteni /tamnim/ dlačicama, koje kod grozdaste nisam vidjela.
Kažu da je škržolice teško odrediti, posebno sa slika i samo s dijela biljke, pa ćeš ti sigurno prije odrediti jer si ih vidio? Lp
sviđa mi se
velkavrh7. 09. 2013 17:12:32
Danas na predpredzadnje botaniziranje Zelenice s širim okoljem. Danas je konačno došla na red planina Prevala—trebao sam je botanizirati mnogo ranije. Zatim po grebenu Begunjščice na njezin Veliki vrh preko Kalvarije-kolenogriz staze. Ta čas puno svišćevca oba vrsta i svilničastog svišća. Nađe se pa sve moguće—čak i zimzeleno gladnico i navadni repinec. Objavljam širi izbor, jer ću samo objavljene brojiti kao pronađene, zato i neke slike lošije.
Močvarska samoperka je još uvijek prilično česta.1
Svilničastog svišća ima ogromno posvuda. Flora alpina ga zove i kokoščevolistnim.2
U šumi nalazimo ljepljivu kadulju.3
U šumi je i puno konjske grive.4
Veliki zali kobulček.5
Šumski grint.6
Navadne ciklane nam mirise od proljeća.7
U šumi spazim i latastu preobjedu.8
Ozkočeladasta probjeda je i tu. Flora alpina je definira kao navadna preobjeda - Aconitum lycoctonum subsp. vulparia.9
U šumi još cvjeta crveni slizek.10
Oko Bornovih tunela u stijenama primjećujem porovolistnu škržolicu.11
Na strmim obroncima pored puta mimo Bornovih tunela opazim ovaj rumen kasti luk. Nigdje ga drugdje nije bilo. Isto je kao prošli put na Ledinu.12
Tu je i rušnata zvončica.13
U šumi vidim i navadni repinec.14
U šumi spazim i scopolijevu črnobinu - prepoznajemo po listovima.15
Kad dođem na planinu Prevalo počinju rožice gorskih paši - odmah vidim gorsku zlatnu rozgu.16
Na rubu paše puno je raznih osata - ljepki osat.17
Lijep je vunasti osat. Pronalazim ga čak ispod vrha Begunjščice.18
I ova raste na planini Prevala. Još ću istražiti koja je. Čini se da je navadni osat.19
Na planini Prevala počinje resasti sviščevac i zatim ga vidimo do vrha Begunjščice.20
Ovdje počinje i čašasti sviščevac - ogromno ga ima posvuda do vrha Begunjščice. Na planini Prevala je na znatno dužim stabljikama. Više su stabljike neznatne.21
Ovdje spazim i klopčastu zvončicu.22
Na paši je puno i navadne smetlike.23
Na Begunjščicu idem od planine Prevala do Kalvarije - tu među visokim travama cvjeta navadni grintavec.24
Ovdje je i širokolistno grabljišče. Cvijet je sličan dolinskom ogerskom, ali listovi su drugačiji.25
Put do vrha Begunjščice od planine Preval do vrha grebena Begunjščice Velikog vrha traje oko dva sata. Nakon sat i pol počinju visokogorske rože. Na stijeni nalazim planike.26
Nalazim divlji klinčić.27
Navadni vrednik.</slija_opis_hrv> <slika_opis_ita>Valeriana comune.</slika_opis_ita> <slika_opis_ger>Gewöhnlicher Baldrian.</slika_opis_ger> </slika> <slika> <vrsta>razmerekomentar</vrsta> <komentarid>97917</komentarid> <forum>Katera rožca je to?</forum> 28
Alpska krešica.29
Clusijev petoprstnik.30
Skoro na vrhu grebena Begunjščice nalazim vjerojatno zadnji ovogodišnji cvijet zimzelene gladnice.31
Još se uvijek nađe neki cvijet vednozelenog kamnokreča.32
Cvijeće skorjasteg kamnokreča.33
Tako zaključuje cvatnju izbrazdani kamnokreč.34
Homulica. Pogledat ću koja.35
Tako rastu smiljke - pokušat ću odrediti vrstu po Flori alpina.36
To je njezin cvijet.37
Cvijet črvinke - austrijska to nije.38
Stjenovita prerast.39
Nazad na Zelenicu - na melištima se muči melištna čašica.40
Društvo joj pravi Kernerov mak.41
Na melištima samo još ova kislica - provjerit ću vrstu u Flori alpini.42
Svake jeseni me oduševljava ovo crveno lišće koje vidimo izdaleka - alpski ribez.43
Dosta je i trbušastih zvončića.44
Za snimak zoisove zvončiće popeo sam se malo.45
Zlatni petoprstnik.46
Pronašao sam još ovu rožicu - prerasli mošnjak - Thlaspi perfoliatum - križnice - Brassicaceae.47
Ovo je cvijeće izbliza.48
Bijela homulica.49
Kod glavica - ružičastih uglavnom kiksnog - pernatog.50
Julijski glavinec - raste na Zelenici blizu koče.51
Ovo je cvijet tog glavina. Možda kasnije dodam još jednu rožicu. Bera je bila bogata.52
(+1)sviđa mi se
jprim7. 09. 2013 19:07:43
Ker ste vi stvarni poznavatelji cvijeća, ja sam taj hobi odustala jer je postalo previše napornonasmeh, rado pa uvijek ponovno pogledam ovu zbirku cvijeća.
Sad imam jedno pitanje, odnosno molim za pomoć.
Rožica stvarno nije planinska, ali ne znam što je, raste na vrtu, ni ne znam kako je došla tamo.
Je li ova stvar jestiva ako već raste na vrtu zavijanje z očmizavijanje z očmizavijanje z očmivelik nasmeh, stvarno ovo vidim prvi put.
Sigurno će se netko čuditi, ... kako toga ne zna?
????1
ne - ovu poznam, s današnje ture na Slatno i Kredo2
sviđa mi se
Stranica:123...6162636465...452453454
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo registrirati.
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići