Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Koja je to rožica? / Stranica 66

Koja je to rožica?

Ispis

velkavrh17. 09. 2013 05:30:03

Apolonija, imaš pravo. Je popon ili sončece. Malo prebrzo sam prošao. Inače ću se točnom određivanju popona posvetiti sljedeću sezonu, jer ne razlikujem sve tri vrste.

velkavrh17. 09. 2013 05:51:48

25.06.2013 napravio sam turu od Starog Ljubelja preko grebena Ljubeljščice i s te ture i šetnje na Spodnji Plot 06.08.2013 još par rožica. Našao sam kao što sam kod zadnje slike zapisao 209 gorskih roža, među njima je i neki grmić, drevo, pa i brusnica. Pregledavao sam Zelenicu sa skijaškom stazom, Stari Ljubelj s grebenom Ljubeljčicom, Zg. i Sp. Plot s Trianglom, Vrtaču, Planinu Prevalo s Begunjščicom i okolici kuće kod izvora Završnice. Na obilascima sam bio sedam puta—03.05., 03.06., 25.06., 04.07., 22.07., 06.08., 07.09.; Sada znam da sam uzeo preveliko područje za pregled i da treba ići na preglede svaki drugi tjedan cijelu rastnu sezonu.

Kukavice su moj još neraziskan projekt i sigurno ih još ne razlikujem. Ova bi trebala biti pegasta prstasta kukavica - Dactylorhiza maculata - barem tako kaže Flora alpina. Taj priručnik nam namjenjuje 15 vrsta.

Ova je stasita kukavica - Orchis mascula subsp. mascula. Taj priručnik ih ima i pod Traunsteinera globosa - navadna oblasta kukavica.

Nagnoj - postoji navadni, alpski i alschingerjev. Navadni nije potvrđen kod nas, ali su vrlo slični - ovaj će biti alpski.

Travniška kozja brada - Tragopogon pratensis subsp. orientalis. Nedokazano, ali porovolistna - ružičasto obojana i velika - trebala bi rasti i kod nas prema Flori alpini.

Mnogolisna suholetnica. Postoji i enokoštasta - bijela - nikad je još nisam vidio. Kod naših susjeda postoji i alpska - ima više cvjetova na stabljici. Cvijeće graničnih područja uvijek raste i kod nas, ali staništa nisu uvijek dokazana.

Planinsko kosteničevje. Kosteničevja imamo kod nas i više vrsta - plavu, crnu, puhastolisnu;

Na grebenu Ljubeljščice našao sam ovaj popon.

Tada sam našao još ovu žućkastu - mogla bi biti obični svinjak -Hypochaeris radicata ili jednoglava -H. uniflora.

Planinska zlatna metlica već je sa Spodnjeg Plota.

Šumski ili fuchsov grint, to je sada pitanje - vrlo su slični. Šumskog nalazimo na svim planinskim stazama kroz šumu, fuchsovog pak na pașnjacima.

Ovaj je od zadnjeg s Krvavca s pașnjaka pod televizijskim tornjem, dakle bit će kao ovaj i s Zelenice fuchsov.

Za glavince osim rijetkih nikad nisam siguran koji je - je li obični ili ne, ne znam.

Materina dušica - pridružit ću još zadnju turu na Begunjščicu.

Pravu lakotu inače gledam cijelu sezonu, samo je nikad nisam objavio pod Zelenicom.

Gerardova črvinka - res je da kod ovih bijelčica nisam doma - črvinke, popkorese, peščenke su mi na prvi pogled vrlo slične. Potrebno je precizno prepoznavanje.

Planinska homulica Sedum alpestre - pronađena na melištima Begunjščice. Oštra, šesterokutna, nije savijena, jer ove vrste imaju drugačije listove.

Još bliže ta homulica. Sve od Zelenice sam pregledao - našao ukupno odnosno objavio 209 cvjetajućih planinskih cvjetova.

Apolonija17. 09. 2013 09:10:49

Lučnici? Vunasti ima zbijeno, grozdasto cvjetno socvetje a ovaj na slici nema. Obični lučnik nema ljubičasto poraščenih prašnika. Može biti austrijski ili crni. Obojica su slični s razlikom, pritključni listovi crnog lučnika su kod dna srčasti, austrijskog ne. Još jedan razlog da je dobro fotografirati cijelu biljku. nasmeh

Kod svinjaka si zamijenio latinska imena. Mislim da obični /H.radicata/ nije.

Unatoč svemu mislim da si se zadržao i da nije planinska homulica, nego oštra. Cvjetni listići su mnogo duži od čašnih...

velkavrh17. 09. 2013 10:37:59

Također za područje Krvavca sam napravio inventuru. Sakupio sam 159 gorskih roža na šest tura. Neke ture jako bogate gorskim cvijećem ali nisam uspio još napraviti—poludnevna: planina Koren, planina Košutna, Košutna, Kompotela, Mokrica. To je ove godine potvrdio i "ovit" koji je napravio turu i snimio stvarno ogromno gorskih roža. Možda samo siromašna glede kamnokreča. Bio sam ovdje šest puta—27.04., 21.05., 18.06., 03.07., 24.07., i 27.08. Pregledao sam planinu Jezerce, planinu Dolge njive, Krišku planinu, Kržišče, Krvavec, Veliki Zvoh, greben Ježa, Vrh Korena, Kalce, cijeli Kalški greben, Kalšku goru. Najviše me ovdje iznenadila najdba ružičastog gadjaka na vrhu Velikog Zvoha. Ove godine svuda sam našao iznenađujuće puno kamniške murke i manje kamnokreča. Listova košutnika ovdje nisam našao. Resastog sviščevca također još nisam vidio ovdje, cvjeta zadnji, tako da nema brige da ga na jesenjoj turi ne nađem.

(+1)

velkavrh18. 09. 2013 10:51:59

E pa pogledajmo malo naše djetelje. Sve su snimljene ove godine. Unio sve, a slika nigdje. Sutra ću ponoviti.

Šareno močvarno djetelinu nalazim i po nizinama.

Zajačja obična djetelina je doma u šumi.

Škrlatnocrvena djetelina - nalazim je i u obližnjoj šumi - inače je kraljica među djetelinama.

Obična turska djetelina - ovo sam našao samo u Italiji na planini Pekol.

Blijeda djetelina - Trifolium pallescens - ovo je prava gorska djetelina - nađena na planini Velo polje pod Vodnikovim domom.

Norijska djetelina - našao sam je na Črnoj prsti.

Svakako si zaslužuje prvo mjesto nalaz kostanjeve djeteline koju sam letos našao na Mangartu.

Ovu djetelinu sam našao na Prehodavcima - po literaturi mogla bi biti Thalova koja mijenja boju pri otpuštanju iz bijele u crvenkastu. Vrlo je slična plazećoj.

Ova je nađena na Voglu na visini oko 1800 m. Slična je talijanskoj i plazećoj. Talijanska nema potvrđeno stanište kod nas ali je domaća kod susjeda.

19.09.2013 - danas snimljena crna djetelina na domačem travnjaku - listovi imaju one bijelkaste pege.

Plazeća djetelina - Trifolium repens subsp. repens

Lucerna je uzgajana djetelina koja utekne u prirodu i vidimo je svuda po dolinama.

miri18. 09. 2013 21:44:46

Klikni na "slike" i naloži.

velkavrh21. 09. 2013 18:19:00

Danas s ture na Kukovu špicu još par ovogodišnjih rožica - boljih kasnijih..

Nekako u srednjegorju je doma čupavi svišćevac.

U kamenju još uvijek cvjetaju oba čkalja - ovo je deblolistno.

Ova je alpska - razlikujemo po listovima. Alpska ima trnaste.

Abraševolistni grint još uvijek obilno cvjeta.

(+1)

Apolonija21. 09. 2013 19:41:27

Manje rožica, manje slika? Nisam znala, da se svijećnjaku /G. asclepiadea/ kaže i svinjaku. lp

velkavrh21. 09. 2013 19:50:37

Moja greška pri tiskanju za svijećnjak. Iznad 2200 m ništa više ne raste. Planinske livade lijepo zelene, ali cvijeća nema. U šumi miriše po ciklama. Brusnice zriju. Do pune zrelosti još tjedan dana.

(+1)

velkavrh22. 09. 2013 10:42:52

Danas dopodne posvetio sam se kamnokrečama. Po Flori alpini kod nas bi trebalo rasti 25 vrsta. 13 su granične. To znači da se njihova staništa dodiruju naših i mogu se naći kod nas u tim graničnim područjima, samo ta staništa nisu potvrđena. Tri godine tražim kamnokreče. Svih naših daleko nisam našao, ni sve prepoznajem. Dobro poznajem hostovog, klinolistnog, okruglolistnog, skorjastog, zvjezdastog, sada i homuličnog i zimzelenog. Ove godine prvi put nasprotolistnog. Trebao bi znati razlikovati i sinjezelenu i onu koja raste kao mah tj. nasršenu. Burserovog vidio samo prošle godine na Storžiču, ove nisam. Ne bi trebao imati problema s grozdastim koji ima zelene rozete sa dosta okruglim listovima koji imaju nazubljeni vapneni rub. Kranjskog često nalazim - ove godine i na Mangartu. Hohenwartovog vjerojatno vidio ali zamijenio za homuličnog ili zimzelnog jer jako sličan. Tu se završava moje znanje ili prepoznavanje.

Ove godine sam prvi put našao nasprotnolistnog kamenkreča-Saxifraga oppositifolia subsp. oppositifolia-na Temenu (vrh pored Kanjavca) i na Velikom Špičju.

Taj usamljeni cvijet je s Velikog Špičja.

Klinolistni kamenkreč je prilično čest od proljeća do sredine ljeta u šumi, kada idemo do granice ruševja. Voli hlad i vlagu, često raste po vlažnim stijenama. Zbog slabe svjetlosti i slabije slike.

Klinolistni kamenkreč-Saxifraga cuneifolia.

Okruglolistni kamenkreč-Saxifraga rotundifolia. Ovaj raste na tlu. Voli vlagu i hlad, čest je i uz gorske izvore.

Cvjetovi okruglolistnog kamenkreča posuti su drobnim točkicama.

Za mene je jedan od najljepših zvjezdasti kamenkreč-Saxifraga stellaris. Nije najčešći.

Sinjezeleni kamnokreč - Saxifraga caesia - prepoznaje se po sinjezelenim rozetama.

Dosta je čest - još jučer sam ga našao na putu na Kukovu špicu.

Pogledajmo svijetlozeleni kamnokreč, koji se tako crveno oboja - zbog oprašivanja.

Prvi put sam našao tako obojanog nedavno pod Križem na turskoj stazi na Dolkovu špicu.

Obično je tako obojen - Saxifraga aizoides.

Većinom je tako svijetao. Ali zapravo je najčešći.

Hostov kamnokreč. Nekako je najviši s lijepim točkastim cvjetovima.

Hostov kamnokreč - Saxifraga hostii subsp. rhaetica.

To je homulični kamnokreč - Saxifraga sedoides. Prepoznajemo ga po tome što ima čašne listove veće od cvjetnih - to su gornji, što se na slici dobro vidi.

Na redu je nasršeni kamnokreč -Saxifraga squarrosa-, koji nije teško prepoznati po tome što mahovite listne rozete su tvrde na dodir.

Korjasti kamnokreč je zapravo najčešći i lako prepoznatljiv po listovnim rozetama koje su vapnenasto obložene.

Korjasti kamnokreč - Saxifraga crustata.

Te rozete kod korjastog kamnokreča izgledaju ovako.

Kod kamnokreča treba dobro poznavati listove - uglavnom karakteristične rozete - grozdasti kamnokreč.

Ovaj grozdasti -Saxifraga paniculata- pronašao sam ove godine na Velikom Špiču.

Utvrdio sam da se radi o kamnokreču koji ne raste kod nas. Pronađen je prošle godine na Montažu -Saxifraga exarata subsp. pseudoexarata- dakle podvrsta muškatnog. Prepoznaje se po venčnim listićima.

Kranjski kamnokreč -Saxifraga exarata subsp. carniolica- je podvrsta izbrazdanog.

Ovaj sam pronašao ove godine tik ispod vrha Mangarta.

Kraj avgusta ove godine pronašao sam ga i na Rinkama.

Izbrazdani ili muškatni kamnokreč -Saxifraga exarata subsp. moschata- prepoznajemo po karakterističnim cvjetovima. Kod nas rastu tri podvrste - muškatni, kranjski i crnokršlati.

Golostebelni kamenokreč-Saxifraga aphylla-nađen na Mangartu. Ove još nisam našao-burserovog, raskavog, oklopljenog, promijenjenog, zrnastog, crnoškrletnog, stjenovitog, neobičnog, hohenwartovog.

(+2)

mirjam6722. 09. 2013 19:10:37

Neke rožice s primorskog kraja. Da sam vam mogla poslati i miris ciklama! Prvo sam ih onjušila nego ugledala.

(+1)

Apolonija22. 09. 2013 19:50:20

Sigurno nebina, vjerojatno gorska - Aster amellus

velkavrh22. 09. 2013 19:54:31

Pod br. 5 svakako nebina-Aster. Vjerojatno virginijska (grupa), ali mogla bi biti i gorska. Obje imaju po stabljici iz zalistnika kratku stabljiku s jednim cvjetom koju ovaj očito nema, ima i nekako široke listove. Vrtne nebina se često zanose u divjinu.

otiv24. 09. 2013 13:03:45

Jesen je došla,
slana već mnogo pomorila,
ali još se nađe koju rožica,
da usreći naša srčeca. nasmeh

Na tako lijepom mjestu još nisam vidio koprive

(+1)

Apolonija24. 09. 2013 16:16:14

vito, opet lijepe rožice s poetskom pratnjom. Gdje si bio? Ne znaš koji sviž? Pogledaj njegov trbuščić! nasmeh

otiv24. 09. 2013 17:15:00

Apolonija, hvala! Zar te hribi ne privlačejo da pogledaš Trenutne uvjete i odmah bi ti bilo jasno da sam bio na Toscu. nasmeh

velkavrh24. 09. 2013 17:27:01

otiv, pod br. 22 bodulj. Imamo dva s tako lijepim cvjetovima cvatu sada. Ako ima bodljikave listove alpski, inače debelolistni.

otiv24. 09. 2013 17:42:25

Brane, hvala!
Že popravljam, da ne učim narobe. nasmeh

Lijep pozdrav!

Apolonija25. 09. 2013 08:57:45

Vito, trenutno ne mogu škiljiti po hribima, samo po brežuljcima nasmeh

Osat-bodak? Alpski bodak bi možda mogao zamijeniti samo s panonskim osatom, jer ima i samo jedan košak na kraju golog stabljike. Ali bodak ima puno trnastije ovojne listove, osat jedva primjetne. Zapamtiš li? nasmeh