Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Koja je to rožica? / Stranica 76

Koja je to rožica?

Ispis

cico19. 02. 2014 22:02:51

Malo šale ne škodi,
gdje god čovjek hodi,
lijepo je da hec ga prati,
gdje god je naša lijepa zemlja,
tko se rad kuja,
taj ne zna što propušta,
u starosti se pita,
hoće li moja zadnja misa imati posjetitelje?? velik nasmeh

(+3)

otiv20. 02. 2014 09:30:04

Bravo, pjesnik s Savinjske doline,
vidim da i ti voliš rime,
samo tako nastavi, pogledaj dužicu,
uz njenu ljepotu postaješ čarobnjak,
štapić ili olovku već imaš,
i dobro znaš pisati. nasmeh

(+2)

cico20. 02. 2014 09:35:20

Hvala, majstore velik nasmeh

Apolonija20. 02. 2014 10:49:30

cico, Savinjčanin, pogledaj dužicu.

otiv20. 02. 2014 11:15:24

Bravo, profesoričica cvijeća i fotografije. nasmeh

Apolonija20. 02. 2014 11:22:01

Otiv, hvala. Zahvaljuje ti tvoja učenica.

velkavrh20. 02. 2014 11:42:15

Već tri tjedna sada, kad je vrijeme, razvrstavam bijele niske gorske cvjetiće. Med njima ima i kakvih koji nas razveseljavaju po dolinskim šumama, na početku gorskih staza. Granica između niskih ponekad je relativna. Visina rasta uvjetovana je i uvjetima rasta. Gdje u stenama će cvjetić biti niži nego na povoljnijem mjestu na paši. I neki bijeli cvjetić ponekad je blago ružičasto obojen ili ima neke drugačije žile u cvjetu. Čisto bijelih niskih ima ogromno, pa sam mnoge preskočio. Kamnokreči bi spadali među niske, koje nisam uključio i još neki rod. Nastaviti ću sutra ili još malo večeras.

Počet ću odmah s čemažem poznatim svima nama, koji nas u proljeće razveseljuje svojim listovima poput špinata ili salate.

Nastavljam s podlesnom vjetrenicom, koja je proljeće puna posvuda po dolinama i višim šumama.

Rjeđe ćemo naći sličnu pužarku ili je uopće nećemo primijetiti među podlesnim vjetrenicama. Ova je bila na putu na Tolsti vrh ubrzo nakon Gojzda.

U dolinskim šumama i također više u šumi primjećujemo neupadljivu cvjetku - dvolisnu sjenicu.

Naravno ne možemo zaobići običnu marjeticu - ova je već ovogodišnja.

Taj bijeli busenčić je lani rasao ravno na našem dvorištu.

U srednjegorju i visokogorju je zamjenjuje marjetičnolisna nebina. Ima viši stabljiku i veći cvijet.

Veliki proljetni zvonceć ili kronca po domaće. Ovaj nalazimo i malo više, ne samo po dolinama. Oba imaju svoje zahtjeve za rast, oba su zaštićena - pravilom ih ne smijemo brati.

U šumama i po dolinama pa zatim po višim šumama susrećemo ovu cvjetku koja pripada kobulnicama - obični ženikelj.

Nekako među čemažem vidimo ovu bijelu cvjetku - to je trilistna penuša. Sviđa joj se vlaga.

Puno je tog bijelog cvijeća na trilistnoj penuši. Penuša ima još više vrsta.

Na tom području naići ćemo na šmarnice. Lijepo mirišu, oprez su vrlo otrovne - ne smijemo miješati listove s čemažem.

Dvolisni vimenjak nalazimo i u dolinskim šumama i više. Imamo još zelenkastog.

Tu je dugolisna naglavka – nalazimo je i u nižinskim šumama i više.

(+2)

Apolonija20. 02. 2014 17:19:13

Brane, još malo malih bijelih. Vjerujem da ih (unatoč lošim posnetcima) poznaješ. (Kranjski zali kobulček, močvirska samoperka, enocvetka i alpska krešica) Lp

(+2)

otiv20. 02. 2014 18:22:28

Cvijeće u proljeće,
svi ga volimo,
jer nam daje nove snage,
da lakše dočekamo vrijeme majskih noći. nasmeh

(+3)

Apolonija20. 02. 2014 19:34:36

Kuku, otiv! Pa ti si pravi čarobnjak, da napraviš nešto takvo. Kako lijepo izgledaš usred ružica.

(+1)

cico20. 02. 2014 19:46:44

Pretpostavljam, da nešto slaviš.... zmeden

Takav kolaž nije svakodnevni, zato Vito, još na mnoge godine, na mnoge staze, na mnoge
pjesme, na sve najnaj!
Ako sam se zabunio, ništa ne smeta, neka bude
za natrag i također za naprijed velik nasmeh

(+1)

cico20. 02. 2014 19:54:15

Apolonija, bravo za odlične posnetke,
čestitam!!! velik nasmeh

(+1)

otiv20. 02. 2014 21:29:37

Apolonija, računar sve uredi, samo gdje kliknuti mi ponekad pravi brige. velik nasmeh

cico, praznik možemo imati svaki dan, ako dragom osobi sežemo u dlan. nasmeh

(+1)

velkavrh20. 02. 2014 22:30:09

Nastavljam ono što sam počeo jutros.

Već na početku skijaškog područja Zelenica rastu jedan pored drugog.

Takav je bijeli repuh početkom lipnja. Kad pak donese sjeme, nije više nizak.

Sredinom travnja nađena bijela vijolica na Sv. Lovrencu nad Bašljem.

Alpska mastnica voli vlagu. Gdje curi malo vode, najviše joj odgovara.

Najmanji alpski zvončić je skoro bijel – ovi su s Zelenice.

Crni teloh susrećemo i po dolinama i prilično visoko.

Bijeli sluz bi već mogli uvrstiti među visoko bijelo cvijeće.

Repnjaka ima više vrsta – ovo je prilično čest alpski repnjak koji susrećemo u srednjegorju i visokogorju.

Kobulaste vjeternice su izuzetno lijepe.

Stvarno prelijep bijeli klopčič s Velikog Zvoha.

Bijelog drobižka ima na meliščima kar nekoliko - prednjači austrijska črvinka.

U međuvremenu nalazimo malu kobulnicu - alpsku jelenku.

Kernerjev mošnjak pa ćemo naći u stenama oko Triglava.

Clusijev petoprstnik-dokaj čest-ljubi stijene.

Odmah ispod koče na Črnoj prsti je opsežno rastište.

(+2)

Apolonija21. 02. 2014 08:53:48

Brane, lijepo i poučno. Imaš i živorodni drsen koji je bijeli?
Otiv, da, samo gdje kliknuti, to je sad pitanje. lp

(+1)

velkavrh21. 02. 2014 23:16:57

Riječ je o živorodnoj dresen, pomiješao sam ih.

Ova je stvarno kačja dresen. Nežna ružičaste boje.

velkavrh22. 02. 2014 06:46:03

Danas naši modrinčići, koje imam pripremljene već nekoliko tjedana. U međuvremenu će se pomiješati još neki malo ljubičastiji.

Uskoro će i u dolinskim šumama biti puno običnog jetrenika.

Već sada nalazimo ljubičice, puno ih je. Postoji više vrsta.

Dobro razlikujem samo mirisnu ljubičicu - ugodno miriše i ima najjaču boju.

Oko od 600 metara nadmorske visine već nalazimo na paśnicima i svijetlim mjestima uz šumske staze velecvetnu orlju. Od orlija je najviša i najsvjetlija.

Ova je s podnožja Kamniškog vrha. Imamo još običnu orlicu - Aquilegia vulgaris, koja često raste među velecvetnima - Zelenica.

Ova je s planine Jezerce pod Krvavcem. U zapadnim Alpama postoji i alpska, koje kod nas nema.

Više na Krvavcu raste intenzivnije obojana i niža po rastu bertolonijeva orlica. Slična po rastu je i crnkasto ljubičasta - vrlo tamno obojana.

Nekako u šumi i tako prema srednjim visinama i više nalazimo lijepe šumske jetrenke.

Samo livadne jetrenke imaju još plaviju boju - svijetlo plavu - ostale ne.

U vrijeme Uskrsa cvate po našim dolinskim logovima obični plućnjak - također ljekovita biljka.

Više rijetko nalazimo dugolisni plućnjak. Ova je s Lipanaca.

Prema jeseni dolina je puna običnog maslačka ili cikoreje.

Na našim livadama ima sve manje rasprostranjene zvončice, koju nalazimo i više.

Prelazimo više na ljubičastu stranu - koprivasta zvončica - česta je po dolinama i više.

Tako po dolinama i više nalazimo čašastu zvončicu.

Sada idemo s zvončicama u srednje i visoke planine - to je vunasta ili krnska.

Puno ih je uz naše gorske staze rušnate zvončice.

Jedna je dolje na skijaškom području Zelenica gdje ih je puno scheuczerjeve zvončice. Vrlo je česta.

Trebušaсту zvončicu gotovo ne možemo pobrkati.

Kraljica naših zvončica je zoisova zvončica.

Za njom treba ići malo više - voli stjenovite pukotine.

Spomladansku torilnicu ćemo uskoro pronaći. Ja znam za rastište samo na Ljubelju.

Medu niskima spada piramidasti skrečnik.

Ljepoti su nasadi grenkih ili običnih grebenuša. Moramo ih okusiti i po grenkobi ih odrediti.

Obična crnoglavka - također oko naših domova.

Travnolisnu peruniku nalazimo i u nizinama - zaštićena.

Prelijepa je endemična bohinjska perunika - ova je s Komarča.

Ponekad nađemo mnogolični vuka grah - samo ta boja je u prirodi - ispod Pristovskog Storžiča.

Preobjede vole vlažno rastište - ova je uskolistna iz Doline Triglavskih jezera.

Zanimljiv je cvijet te rožice - ova je s Krasa. Travnička mrska čebulica - već odcvetala - endemična.

Sredogorje pa zatim visokogorje nude nam pravi raj plavila - planinska zaboravnica.

Mračica ih ima više - ova je dugostabljika.

Ove su srčastolisne - najsvjetlije su i najniže.

Ovo je obična mračica - po stabljici ima lišće.

Obični alpski zvončić - Ovaj je s Zelenica.

Najviše u stenama nalazimo triglavsku neboglasnicu - za njom se treba jako potruditi. Ova je s Vernara.

Med plave bih uključio i gorski glavinec.

Nekako su mi ostali svišči. Od velikih plavih imamo tri: clusijev, kochov i froelichov. Ovaj je clusijev, teško ga razlikujemo od kochovog.

Froelichov cvate kasno ljeti, ostala dva rano proljeće. Clusijeva nalazimo cijelo ljeto na različitim visinama.

Navskrižnolistni svišč je drugačiji, nalazimo ga na gorskim pašnjacima u srednjegorju - Ovaj s Kriške planine pod Krvavcem.

Već u dolini prema jeseni nalazimo prelijep svilnasti svišč ili svijećnjak.

Nižih svišćeva ima više - već na 800 m proljetni svišč - primjer pašnjaci Stiških vasi.

Med svišćevima samo resasti je prelijep plav - cvate cijelu jesen.

Lijep buket proljetnog. Kasnije dodajem triglavskog.

Ovdje bih nekako još uključio pirinejsku zmajevku. Nije baš česta. Mnogo sam ih vidio prošle godine s Vogla na Spodnju Komnu.

Velikocvjetna crnoglavka, ponekad se oboji i rožnato.

Ovdje se dobro vidi razlika između proljetnog i triglavskog. Triglavski ima lišćiće dolje stisnute u rozetu.

Lijep je dugocvjetni jeglić, koji malo vuče na plavo.

Med modre drobižce svakako spadaju jetičnci - ovaj je barrelierov, koji nije najčešći.

Vrednikov jetičnik. Našao sam još i skalnog tamo na planini Ovčariji. Kod nas se nađe još i alpski, kojeg ne poznam.

Obično njivsko zrcalce - izuzetno rijedak korov na žitnim poljima.

Našao sam još prekrasni sieberjev repuš.

Apolonija22. 02. 2014 08:43:41

Brane, hvala! Lijepo je vidjeti rožice po bojama. Golostabljnu mračicu ja rijetko srećem. Kako razlikuješ clusijev svišč od kochovog?
Ta kraška neznanka je, po mom mišljenju, već skoro odcvjetala livadna morska čebulica, endemična tamo-Scilla litardierei. Lp