|
| miri9. 10. 2012 19:59:37 |
@ Okmodko Na širem idrijskom području raste i to jako lijepo. Iako temperature dosežu i -20 stupnjeva ili više.
|
|
|
|
| Petr9. 10. 2012 21:30:18 |
@Okmodko Šumske rastišta cembre pod Smrekovcem, koja su proglašena prirodnim dobrima državnog značaja, nalaze se na Končikovom vrhu (SZ od Krnesa) i na Presečikovom vrhu, istočno od planine odnosno sedla Bela peć. Zanimljivo da si ubacio podatak za Peću. Prema literaturi tu bi trebalo ići za par pojedinačnih stabala na sjevernom obronku, vjerojatno ostatak bivšeg rastišta. Kao lokacija navedena krnica Križe, između Knepsa i Bistriške špice, na nmv. cca 1800m. LP
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| Okmodko9. 10. 2012 23:02:29 |
Petr, hvala na korisnoj informaciji 
|
|
|
|
| Holcar210. 10. 2012 18:22:34 |
Offtopic. Odgovor na pitanje? Aja gdje raste. Odgovor si kako vidim dobio i o nevažnim pričama da duglazija nije gorsko drvo i što još toga: u skalnom gorovju raste do visine 1800 metara, kod nas niže - tista pohorska o kojoj sam govorio stoji negdje na 1400 metara i kako svakako znaš skalno gorovje je potpuno drugačije od slovenskih alpa. Može biti jer duglazija ima više sorti kao svaki živi organizam i možda si imao na umu neku drugu vrstu. Možda. Ta o kojoj sam pisao ja svakako je gorsko drvo, nasploh su svi iglavci iz obitelji borovki (smreka, jela, bor i sl.) gorske biljke izuzimivši bora koji može rasti i u drugim pojasevima klime. Ma daj molim te: duglazija nije gorsko drvo! No, ti se svakako razumiješ u to. Inače nema potrebe za tako oštrim razgovorima, naravno smo svi samo ljubitelji prirode koji razmjenjujemo mišljenja.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| Holcar210. 10. 2012 18:33:03 |
Prosjeđujem podatke iz enciklopedije: latinsko ime Pseudotsuga menziesii. Dobro uspijeva i u nižinama i u višim legama (do 1800 m). Vrlo prilagodljivo drvo. NAJBOLJE USPIJEVA U HLADNIM PODRUČJIMA S DEBLJIM SLOJEM TLA.
1
|
|
|
|
| lynx10. 10. 2012 22:24:08 |
Nekoliko razmaka više neće škoditi, ali ne zaboravite da su visinski pojasevi u ekologiji drugačije definirani nego u planinarstvu. Gorski (montanski) je niže nego što biste očekivali.
|
|
|
|
| Okmodko10. 10. 2012 23:42:39 |
Opet se netko svađa, kao tipično za svaku temu. Je gorsko drvo da, ali govorio sam o Sloveniji. Sigurno je nađemo i jako visoko kod nas, ali to nije baš njeno područje. Pročitaj si malo više o tome kako je osjetljiva na niske temperature. Izvinjavam se ako sam nešto takvo rekao, ali me baš malo ljuti kad mi netko na pitanje gdje naći sastoje cembre priča o Duglasiji. Ja sam šumar i o njoj sam već puno slušao tako da ne znam što radi u temi o cempri. Ali možemo još nešto o smreki. Na Pohorju raste Sgermova smreka, najviša u ovom dijelu Europe. Iako ne raste na svom rastištu. Ali bez brige, ne može se zamijeniti s cemrom 
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| Okmodko11. 10. 2012 00:37:20 |
I još to, na šumskoj granici sam već više puta primijetio jelu, a nećete u nijednoj literaturi naći podatka da je jela gorsko drvo. Jela je tipičan predstavnik nižih brežuljkastih predjela. Ne smijete po pojedinačnim stablima zaključivati u kojem okruženju drvo pripada. Sploh ne po onima koje su ljudi sadili. Ako te zanima u kojem okruženju drvo pripada, bolje provjeri kako se pomlađuje ta vrsta. Pa idi pogledat sastoje duglazije, pa ćeš vidjeti da tamo visoko nigdje nema mladih stabala. Onda se prošeći do Rakeka pa ćeš naći puno sadnica. Brdavac je gorska vrsta i u nižinama ne može usjevati. To znači da se ne pomlađuje. Pa ipak ćeš negdje u gradu naći grm koji je čovjek posadio.
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| Holcar211. 10. 2012 16:22:11 |
Duglaziju sam spomenuo baš tako mimogred (tebi, Okmodko, to se naravno činilo pričom) i očito nisi uspio pročitati da najbolje uspijeva u hladnim područjima, tako da tu rečenicu opet hvataš. To je bila omemba duglazije koja se ne bi trebala nastaviti. I da, i za sgermovu smreku sam znao, visoka je 64 metra pa malo više. Duglaziju sam spomenuo samo zato jer mi se izdaleka činila slično cempri, što možete vidjeti na slici. I sad kad si me tako ljubazno podsjetio, smreku nikako neću zamijeniti s cemrom, što je prije bila jedna od mojih loših navika. 
|
|
|
|
| Holcar211. 10. 2012 16:31:14 |
O osjetljivosti duglazije na niske temperature nisam nigdje ništa vidio (ranije sam spomenuo njenu prilagodljivost). A jelu uopće nikad nisam spomenuo i nisam ni po čemu zaključivao da je duglazija gorsko drvo, nije mi trebalo jer sam to znao. Svakako u Sloveniji raste na rastištima koja bi po visini mogao nazvati samo gorskim. Istina, šumarstvo je tvoje područje i možda se ja u to ne razumijem i miješam smreku s cemrom, ali svejedno ne možeš opovrgnuti tvrdnju da duglazija jest gorsko drvo, koja je mimogred spomenuta slučajno, a ne s namjerom stvoriti novu temu u postojećoj. Zato o duglaziji po meni više nema potrebe gubiti riječi. 
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.