| IgorZlodej9. 02. 2012 17:48:13 |
Madonca, letos još nisam bio na Triglavu kažem sebi i odpeljem se u Trente. Razmere su mi više manje poznate, ovaj put me "autocesta" iz Krme (navodno jučer neprohodna), pa ona dalje na vrh ne zanima. Za staru Kugyjevu, koja mi mimoići najljepša staza na Triglav se čini, još premalo snijega, zato skrenem gore u Komar. Naravno već pod "znakom" obučem dereze. Grapca s balvanom lijepo zalita, snijeg nabijen. Tko ne poznaje ljetnu stazu neka se ne odlučuje za takav pothvat. Nekad si pomažem sa ožiljacima, nekad gazim do koljena. Prelasci iz grape u grapu traže malo koncentracije. Više dođem na široko snježno polje. Krenem direktno gore i lijevo uz stijene. Oglasi mi se u ruksaku, znam da je ona, zato se javljam, inače ne bih. Snijeg odlično drži, uskoro sam na mulatjeri. Al gdje li je uopće? Po "njoj" idem samo par 100 metara, zatim skrenem na zimske prolaze, pa desno pod Z stijenom Kanjavca i direktno gore na Dolič. Puše s zapada, pa idem u zaklon iza koče, popijem nešto, zatim dalje gore na ravnicu gdje bi trebala stajati nova koča. Preći lijevo i već ga vidim kako ponosno stoji nad ZTP-om. Nekamo spiha do leda (u prosincu je padala kiša jako visoko), radije hodam po tvrdoj kori. Uskoro ispod "stijene". Prvi dio skoro okomito, grapca pod Bovškom škrbinom lijepo zalita. Uživanje hodati po takvom snijegu. Uskoro ugledam Planiku, sunce, vjetra nič, toplo. Na Malom Triglavu ugledam dvoje. Dakle nije tako loše iz Krme kao što su jučer pisali. Popikam do vrha. Pogled kakav sam navikao godinama. Posjednem da dođu ona dvojica na vrh, dugo ih nema. Razmišljam tko bi to mogao biti. "Prave" većinom poznam jer se godinama susrećemo gore. U međuvremenu se javi ona, poželi siguran silazak. Ona dvojica polako idu, svakih par metara stoje, strani jezik. Konačno dođu, jedan je Zoltan, za drugog ne znam ime, Mađari, jučer navodno iz Krme, spavali su na Kredarici. Što su radili do 12.00!? Kad je gore samo dobra ura hoda ili za brze manje. Uskoro se oprostim, dolje ide znatno lakše iako oprezno. Kad sam već daleko dolje na padinama, zaropi oko Triglava AB 412, mijenjaju vremenaši. Idem dolje prema Doliču. Za Miha fotografiram lokaciju nove koče. Kod stare Doliča opet malo odmora, pića, zatim natrag dolje preko Komara. Silazak je uvijek sitan, čak i suho, u snijegu još više. Al meni ne smeta. U Zadnjici se javim Vinku i Justi, sami su zimi tamo unutra, rijetko idu u Bovec, al tako lijepo je tamo, srećni su mi se činili. Rijetko je moguće u veljači iz Trente na Triglav, ovaj put bilo krasno, idealne razmere , pa još i odličnu družbu sam imao .
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
| (+19) |  | |
|
|