Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Slovenske planine u svim godišnjim dobima / Stranica 1

Slovenske planine u svim godišnjim dobima

Ispis

velkavrh20. 10. 2013 14:13:29

Odlučio sam se da konačno započnem novu temu o slovenskim planinama koju već neko vrijeme razmišljam. Znam, mnoge su već opisane pod određenim vrhovima. Ovdje pa bismo se o njima malo opširnije raspravili i prikazali ih i slikama. Mnoge od njih već dugo godina nisu više pašine. Polako ih prekriva ruševina i ostala podrast i također šuma. Za mnoge se malo tko sjeća čak i imena. Pregledao sam samo bohinjski i pokljuški dio i nabrojao ih oko pedeset. Posjetit ću ih u svim godišnjim dobima i proslijediti ih u vaše domove.

(+5)

velkavrh20. 10. 2013 14:20:02

Već danas počinje s prvom obilježenom jučer i prohođenom duž i preko. To je planina Konjščica. Nalazi se nedaleko od Rudnog polja i od parkinga iznad Rudnog polja smo tamo u tri četvrt sata. Jednako brzo smo tamo ako se odvezemo mimo biatlonskog stadiona do Uskovnice i uskoro nakon centra skrenemo desno na makadamsku cestu i parkiramo negdje na kraju puta. Planina je paška. Ljeti je otvorena planšarica koja nudi domaće jela od ajdovih žganaca do šnopčka.

U šumi nas slabo vidljivi smjerokaz upućuje lijevo na planinu.

Oznake su slabo vidljive, no nećemo zalutati.

Ovdje je planšarija koja nam ljeti nudi domaće poslastice.

Na planinama me zanima arhitektura starih stanova ili pastirskih kuća.

Za bohinjske planine karakteristično je da su imali dolje otvoreni prostor za stoku, kao nekakav otvoreni hlev. Gore je bio stambeni prostor za pastira.

Prvotno su svi stanovi bili pokriveni skoljama i drveno građeni. Danas se ih mnogo koristi kao vikendice i većinom su obnovljeni.

Još pogled na planinu, dok se ide prema Studorskom prevalu.

Tu gore je raskrižje putova i odavde se možemo spustiti na planinu i nastaviti na Rudno polje.

velkavrh20. 10. 2013 15:05:54

Kao druga planina na mojoj jučerašnjoj stazi je planina Jezerce, ako sam dobro obaviješten. To je prostrano travnato ravno pod Malim Draškim vrhom, lijevo se nastavlja staza na Studorski preval, desno u krницу koja nas vodi na Srenjski preval. Iz smjera Studorskog prevala čak teče bistar i hladan izvor, koji brzo propadne kad dođe do prodišća na početku planine. Na planini nema vidljivih tragova da su tu bili stanovi i nikad nisam vidio pašu na ovoj planini. Nisam primijetio kad su tu uopće pasli.

Ulijevo se nastavlja u manji prodir gdje ponire izvor.

Na lijevoj strani je čak klupa za odmor.

Dalje s te strane se nastavlja put na Studorski praval.

S desne se završava s koritom gdje se nastavlja strmi put na Srenjski preval.

Pogled na planinu s prelaska strmog obronka Malog Draškog vrha.

franca20. 10. 2013 18:06:43

Na planini Jezerce nema stanova, stoka se pase ljeti, vjerojatno s planine Konjščica. Slika je snimljena 2009.

pikica120. 10. 2013 19:13:06

Sad si malo prebrz @primoza ovo je drugi Jezerc od onog kojeg ti imaš na umu mežikanje

Loše pogledao sliku.

tinky20. 10. 2013 19:23:59

To Jezerce je nad planinom Konjščica pod Studorskim prevalom.

miri20. 10. 2013 19:30:11

Tog je mislio @primoza

tinky20. 10. 2013 19:57:17

Ovo je pod Jezerskim stogom.

velkavrh21. 10. 2013 15:13:08

Poznam dosta planina s tim imenom. Ona koju spominjete je kod podnožja Ogradi, Eve i Jezerskog stoga. Sljedeće godine je svakako posjetiću.

tinky21. 10. 2013 15:49:30

Brane, pa ova je na miri-inoj slici.

velkavrh27. 10. 2013 18:46:45

Moja sljedeća planina je Dovška Rožca. Do nje se dolazi iz Dovja. Iz sela nas makadamska cesta prvo odvede na planinu Ravne. To su u stvari paše i livade. Pravi stanovi gotovo da ih nema. Sve su nekako pretvorili u vikendice. Staza je označena smjernokazima. Možemo se voziti do zapornice. Zadnji dio puta do zapornice je loš. Zatim uskoro nakon zapornice možemo ići označenom strmom stazom na planinu ili samo cestom, koja je pred planšaricom na planini čak betonirana. Na planini je lijepa planšarica, otvorena tijekom ljeta i nudi domaće jela. Tu se ljeti pase. Planina je nekako okružena ili ograničena žičanom ogradom.

Prijelaz na paštorsko područje planine Dovška Rožca.

Planina je prostrana, nekako ograničena žičanom ogradom.

Pogled već s puta na Dovšku Babu na planinu.

Tako je planina ograničena žicom, kad se vraćamo po senožetima s grebena.

Drvena korita za napajanje stoke pod planšarijom su odslužila. Kod planšarije su betonska korita za napajanje stoke.

velkavrh28. 10. 2013 09:56:00

Nekako sam sad u Karavankama i pregledavam skupinu Golice. Nijedan vrh ne prelazi 2000 m i ovu skupinu smatramo sredogorjem. Prvo sam se odlučio ići na Dovšku Babu i pod njom planinu Dovšku Rožcu, koju sam predstavio u prethodnom dopisu. Još prije nje je nekarakteristična planina Ravne, koja nekako nema pravi karakter. Više su to livade-također gnojene kao što sam vidio i paše koje vlasnici ograđuju ogradama. Usred je i šuma kao dolje pod stazom i gore. Do nje se dolazi iz Dovjega i iz Plavškog rovta. Ja sam došao iz Dovjega gdje vodi dobro održavana makadamska cesta. Da je planina, saznao sam u priručniku Karavanke od Klemena Janše. Većinu stanova ili pastirskih koča vlasnici su pretvorili u vikendice. Postavljeni su i potpuno novi. Pod cestom sam uočio čak jedan napušteni i propadajući i posebno ga predstavljam slikom.

Skupina Golice ima hrpu planina-planina Rožca, Jeseniška planina, Belska planina ili planina Svečica, planina Seča, planina Pusti rovt, planina pod Golicom. Nekako su tu i rovti-slična područja kao planine. Izraz laz se ovdje ne koristi.

Slike šaljem za dan-dva.

Planina je stvarno prostrana. Sada izgleda više travnata. Ograđeni livade pokošeni su.

Uglavnom bivših starih stanova više nema. Ima više novih objekata koji se koriste za odmor.

Stemi sanmi zimi su vozili seno u dolinu.

Kameni dio stana izgleda da je bio stanovan. Ostatak zgrade bio je drven i pokriven skoljama.

ljubitelj gora28. 10. 2013 12:41:45

Jučer Planina Za Skalo

(+3)

velkavrh31. 10. 2013 18:00:08

Danas posjeta planini pod Mokricom. To je Mokriška planina ili planina Ovčarija. Jedna je od teže dostupnih u KSA. Leži iznad Kamniške Bistrice u dubokoj udolini između Košute i Mokrice. Nekoliko metara niže je znamenita Medvedja jama s paleolitskim nalazima od prije oko 35.000 godina. Desno od jame spušta se u dno doline Kamniške Bistrice strmi Farjev plaz. Planina je napuštena oko 1880. Pasli su uglavnom sitnu stoku. Stanovi su se srušili - vidljivi su kameni ostaci nekadašnjih pastirskih koća. Do planine se može doći spustom s vrha Mokrice ili iz doline Korošice lijepom gorskom cestom - početak je lijevo od žičare na Veliku planinu. Nakon nekoliko km gorske ceste na velikom zavoju gdje je označena staza na Krvavec pa krenemo brojnim cik-cakom mimo lovačke koće do same planine. Planina je malo poznata. Čak ni ja nisam znao do nedavno za nju.

Kameni ostaci nekadašnjih pastirskih koča.

Pogled na gornji dio planine, gdje se popnemo na Mokricu.

(+4)

franca1. 11. 2013 11:20:54

na 6. slici su vrata kojima je kratko vrijeme bila zatvorena Medvedja jama

(+1)

gmirko1. 11. 2013 12:46:20

Izvor na planini Jezerce ljeto 2013

(+1)

velkavrh2. 11. 2013 12:26:42

Danas šaljem još planinu Ravne, kraj koje sam prošli tjedan prošao na turi na Dovšku Babu. To je nekarakteristična planina iznad Dovja. Više su to paše odnosno i gnojeni travnjaci. Medusobno su posjede razdvojene ogradama. Usred su i šumski dijelovi. Većinom su stari stanovi preradeni u vikendice. Ima ih i novih, našao sam čak jedan napušteni i posebno ga predstavljam. Dolazi se ovamo ili iz sela Dovje ili iz drugog smjera iz Plavskog rovta.

To je ispod kažipota koji nas usmjerava na Dovšku Babu lijevo nagore, ravno se dolazi do Plavškog rovta.

Već po cesti. Na obje strane ceste su ti travnjaci odnosno pašnjaci. Većinom su veliki na gornjoj strani ceste.

Na donjoj strani ceste pak nalazim napušteni hlev i pastirsku koćicu.

To je taj napušteni hlev koji je imao dolje prostor za stoku, gore pa skedenj za spravilo sena za zimu.

S tim sankama zimi su vozili seno u dolinu.

Pored je pastirska koća u kojoj je boravio pastir.

Više uz cestu su još objekti i dolje također.

velkavrh10. 11. 2013 14:33:25

Danas na ovaj maglovit, sumoran i vlažan dopoldne, podigao sam se na novembarsko istraživanje nove ceste na planinu Osredek. Na planinu Osredek možemo doći s krvavskog smjera - tj. od Ambroža po dvije staze - po donjoj preko Pokovša i po gornjoj. Gornja se počinje kod velikog zavoja asfaltirane ceste koja ide dalje prema Krvavcu. Početak je označen na drvetu. Tu dakle skrenemo desno na lijepu šumsku makadamsku cestu. Ona nas dovodi do novih cesta koje su napravili do planine Osredek ovog ljeta. Tu je rampa. Zabrane hodanja kod nje nisam vidio nikamo, pa sam se danes uputio njome. Drugačije je gore na zavoju označena stazica za planinu i uskoro imamo raskrižje gdje se odvaja staza dolje direktno na planinu - označena je i prelazi i tu novu cestu. Ravno naprijed nas stazica dovodi iznad planine i tu se možemo spustiti dolje, dalje vodi staza na Kamniški vrh, negdje usput i na Krvavec. Na samoj planini stoje tri stana s pomoćnim objektima. Dva su blizu zajedno i na jednom je čak pečat i kutija za zapise s knjigom. Odmarališnih kutaka s klupama je dovoljno. Na donjoj strani lijevo je još jedan stan - lijep. Ispod njega je voda. Kod gornjih dva stana je dotok vode prekinut. Pokraj ova dva stana stajao je još jedan stan, ali ga već dugo nema. Planinu nitko ne kosi. Već dugo nije pašna planina.

Na ovom velikom zavoju nad Ambrožem je odcep ljupke šumske ceste desno.

Početak puta je označen, nažalost tablu je progutalo drvo.

Put se čini novo označen ili su oznake obnovljene-ljeti još nisu bile.

Dođemo do nove ceste koja bi nas vrlo brzo dovela na planinu.

Stignemo na planinu gore. Hoće li to zadržati obronak?

Što bi to značilo na ulazu na planinu ne znam.

Maglovit pogled s vrha planine na dva stana.

Na tom stanu je tabla s naznakom planine.

Vode ovdje nažalost nema. Posljedica gradnje ceste.

Dolazim ovamo više puta godišnje. Doći ću i zimi.

I ovdje je izvorčić. Ljeti tu uvijek ima vode. Nikad ne presušuje. Dalje vodi stazica na Senožeta i Kamniški vrh. Usred se na tu stazicu priključuje stazica koja dolazi od Korošaških slapova.

Iznad vode je još treći stan s pomoćnim objektom.

Okolica stana je pokošena, uređena. Govorio sam s gospodarom koji je bio ovdje. Povedao mi je mnogo o planini i njezinim vlasnicima.

Kad se probijemo kroz grapu, na ugodnoj stazici koja vodi gore i priključuje se stazici koja desno skreće na Kamniški vrh, lijevo natrag na Ambrož.

Cijelo vrijeme se moramo držati lijevih odveta, desni vode na Krišku planinu i dalje na Krvavec.

(+2)

Apolonija10. 11. 2013 19:33:06

Brane, tek danas sam, na tvoju preporuku, pogledala ovu stranicu. Tvoja prva obilježena Konjščica je moja omiljena planina za šetnju u ljetnoj vrućini, jer vodi do nje ugodna hladna staza, pogodna i za malu djecu. Mislim na stazu koju si spomenuo kao drugu. Veći dio je nekoliko metara ispod nje prati hudournik, koji se više širi i u korita. Ljubazni planšari nude najbolje skutne štrukle na svijetu! Osim žganca, kiselog mlijeka, sira, kave, čaja... Na planini pronalaziš hrpu planinskih cvjetića, znaš. Ta novogradnja, za čiju namjenu se pitaš, je nova mliječnica za krave. U pravu si. Krave s te planine idu i na Jezerce.
Nikome ne preporučujem posjet automobilom.

Dodajem slike hudournika. Lp

velkavrh16. 11. 2013 16:03:08

Danas sam se uputio istraživati planine na području Jezerskog. Podatke sam crpio s zemljevida Jezersko s okolici. Na desnoj strani ceste prema granici su samo tri planine: Murijeva, Povšnarjeva i Štularjeva. S lijeve su Virnikova, Ankova, Rakeževa, Močnikova, Hajniharjeva. Planina Javornik koja je također na lijevoj strani pripada već više tržiškom dijelu. Granična planina je još Roblekova na ovoj strani, na desnoj pa Jenkova.

Ovaj put sam se uputio na granicu na Jezerski vrh i odatle na Rakeževu planinu. Otišao sam cestom malo natrag i desno u smjeru doline se odvaja šumska staza koja dovodi do neke kuće koja je napuštena, pred kućom se staza skreće desno i dovodi nas nekako na Rakeževu planinu. Na planinu se može doći i lijepom makadamskom cestom koja na samom vrhu kod bivšeg graničnog prijelaza skreće pred austrijskom granicom lijevo. Uskoro potom bi ispod ceste trebala biti visokoplaninska kmetija Rakež koju nisam vidio. Nazad sam se vratio tom cestom. Planina je pašna, gore stoji staja, ima vodu, prilično je velika.

Dalje bi se trebalo doći do Ankove planine. Nisam siguran jesam li je otkrio. Došao sam do bivše karavle koja je naravno napuštena i propada. Dalje sam došao još do Roblekove planine koju ću posebno predstaviti. To je granična planina.

Danas je na Jezerskom vrhu bila magla tako da se slabo vidjelo.

Šumska cesta koja vodi na Rakeževu planinu - snijeg na cesti.

Paše je dovoljno. Planina je ograničena.

Lijepa cesta vodi ovdje odozgo iznad planine.

Čemu služi ovaj objekt, stvarno ne znam.

Pokraj je lijep kutak za odmor. Ovdje je prekrasan pogled na Jezersko.

Karavla je velika i ima puno pratnih objekata uz nju, uključujući stražarnicu. Škoda što propada. Struje ovdje već dugo nema. Električni stupovi i žica leže uz cestu na tlu.

velkavrh16. 11. 2013 16:24:43

Kao drugu planinu Jezerskog predstavljam Roblekovo planinu koja je granična planina. Do nje se dolazi s Jezerskog vrha lijepom makadamskom cestom. Pred granicom skrenemo na nju lijevo. Idemo cestom mimo Rakeževe i Ankove planine do Roblekove planine. Na planini je samo jedan stan koji obnavljaju. Je na austrijskoj strani. Planina izgleda srednje velika, nema tragova da je pašna.