Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Slovenske planine u svim godišnjim dobima / Stranica 11

Slovenske planine u svim godišnjim dobima

Ispis

miri14. 09. 2017 20:58:34

Kočić za seno - senik

(+1)

velkavrh7. 10. 2017 19:28:05

Danas sam napravio treći pokušaj da nađem planinu Klek. Jednom sam otišao u dubokom snijegu zimi čak sa krpljama, ali sam prebrzo odustao. Jednom ljeti, ali nisam stigao do nje - samo do planine Meja dolina. Ove godine sam pažljivo proučio te šumske ceste i stigao šumskom cestom točno ispod planine Klek. Od tamo sam imao samo dvadeset minuta označenom stazom do planine. Planina me stvarno očarala. Ima gornji istočni dio i južni donji dio. Na istoku je jedna novija planšarija s velikim stajeom. Imaju svoj izvor iznad planšarije. Tu su obnovili dvije rudarske, pastirske kućice. Male kamene kućice imale su dva kata. Dolje je bila staja za stoku, gore bivalni prostori. U prvoj kućici nema stropa, u drugoj se na gornji kat penjemo stepenicama. Unutra su ploče s zanimljivim sadržajima. Ova planina bila je poznata još u antici - svjedoče arheološki nalazi. Najveći procvat doživjela je u vrijeme rudarenja na planini, gdje su u otvorenim jamama kopali željeznu rudu i vozili je u dolinu u plavže. Tada su posekli skoro sve bukve na Pokljuki, jer su pekli ugljen za plavže. Te rudarske kuće bile su na rubovima planine - svjedoče nalazi. Rudarenje je još danas vidljivo, jer je puno rupa - od otvorenih jama. Imali su bunare, koji su još vidljivi na istočnom dijelu planine i tu su i ruševine objekata. Zatim se moramo malo spustiti na južni niži dio planine. Tu su i dvije bare za napajanje stoke. Na gornji dio planine se dolazi s istoka samo traktorom. Na donji dio planine također samo traktorom s drugog dijela planine. Donji dio planine ima i svoj izvor vode. Novije planšarije su lijepo održavane kao i na gornjem dijelu planine. Ljeti je tu stvarno divno. Planina je u potpunosti paša - dolje i gore. S planine je prekrasan pogled na Debelu peć. Na planinu sam pokušao doći i od planine Lipanca u nastavku lutanja, ali mi se nakon dvije račice stazica prema šumi izgubila, pa nisam nastavio.

Po stazici dolazimo na gornju šumsku cestu, koju ponovno napuštamo kod smjerokaza - tu i dolaze s traktorima na gornji dio planine.

Izkopavanja su pokazala da planina ima šarenu povijest.

O nekadašnjoj veličini planine svjedoče veliki opsezi ruševina nekadašnjih objekata.

Suvremena planšarija na gornjem dijelu planine.

Pogled s istočnog dijela planine na donji - niži južni dio.

Tog dana sam uživo vidio kapitalca jelena, jato belki i ruševca.

Čak sam se uspeo direktno do lovačke koće na obližnjem brežuljku.

Lovačka koća - vlasništvo mi nije sasvim jasno.

(+1)

velkavrh7. 10. 2017 20:34:00

S planine Klek krenuo sam potražiti planinu Pekel. Uf, kakvo grozno ime. Baš me zanimalo kako izgleda. Na dnu planine Klek usmjerimo se po slabijoj planinskoj cesti - njome dolaze traktorima na donji dio planine Klek. Već pročitano na stanu na planini Klek natjeralo me da pomislim da je u tom smjeru, jer su napisali da su sav otpadek nosili na rub planine Pekel i odande odvezli u dolinu. Stvarno sam došao tom cestom do širokog parkirališta i nastavio cestom dalje. Sad treba biti jako pažljiv da ne promašiš odcepa lijevo. Odcep je jedva vidljiv i brzo te dovodi na planinu Pekel. Od planine Klek do planine Pekel nećemo trebati ni pola sata. Radi se zapravo o ne prevelikom pašnjaku s dvije bare. Vidjelo se da su i ovdje ove godine pasli. Nema tu pakla. Možda je nekad planina bila prostranija i vjerojatno se po rubovima dosta zarasla. Nisam našao nikakve tragove nekog stana.

Mimo izvora na donjem dijelu planine Klek.

Na cesti kod velikog parkirališta i pijeska.

Na drugoj mlaki ima vode - i na karti su mlake označene.

velkavrh8. 10. 2017 06:26:34

Vedno se zaustavim i na Mrzlem studencu. Ja sam je uvijek imao za planinu, iako rovt ni nazvan. Nisam ni primijetio da bi je ikad nazvali planinom. Te pašnike su koristili još prije nekoliko godina za pašu. Sada stvarno već duže nisam vidio goveda na paši. Tu prije Drugog svjetskog rata bio je pokljuški centar oglarjev i kopiščarjev. Tu je postojala prava mala vasica njihovih koča - danas od tog naselja nema ni traga. Drugi tak centar bila je još planina Meja planine - još danas je tu puno ruševina njihovih objekata. Danas je ta planina potpuno zaraštena. Prije par godina našao sam tu samo napola srušenu koču. Mrzli studenec je više raskrižje putova - dol ide u dolinu prema Zatrniku ili u Bohinj. Ravno naprijed idemo prema Šport hotelu, Jelki i dalje na Rudno polje. Desno po makadamu imamo dvije ceste. Desna nas dovede do objekata šumara, lijeva je polazište za planinu Lipanco i dalje za Debelu peć. Sada služi još kao mjesto za odmor. Na lijevoj strani je piknik prostor, na desnoj privat koćica. Na desnoj iznad ceste veći objekt - izgleda privat.

Na rubu ove livadice uz cestu u proljeće je puno proljetnog jegliča.

velkavrh8. 10. 2017 07:24:09

Pokljuške planine bi se zapravo mogle dijeliti iznad ceste i ispod ceste. Iznad ceste trebale bi biti prave pokljuške planine -Lipanca,Klek,Pekel,Velika raven, Kranjska dolina, Meja doline,Javornik,Pokljuka. Uz to bismo mogli ubrojiti još Konjščicu i Jezerce (pod Malim Draškim vrhom). Neka mjesta još uvijek imaju nacrtano Rudno polje kao planinu, ali to već dugo nije. Neka mjesta pribrojavaju među planine još gornji dio skijaškog centra Rudno polje -Krašce. Imamo pak kod planine Pokljuka još par rovtova, koji bi trebali biti kao neke predplanine. Za rovte je nekako karakteristično da su to vrlo ravne paše ili za košnju.

Ispod ceste su više bohinjske planine -možemo ih podijeliti na lijevi i desni dio. Lijevi dio počinje već planinom nad Zatrnikom-Berjancem, nastavlja Rečiškom i Grajskom, malo niže Belska i još niže Planina za Jamo. Imamo još središnji dio s Pokrovcem i Ravnama. Nekoć najveća planina u tom dijelu-Goreljek postala je velika odmarališna vas sa Spodnjim i Zgornjim Goreljkom, ako sam dobro shvatio.

Također bohinjske planine nad jezerom mogle bismo podijeliti na lijevi i desni -pokljuški dio. Pokljuške su Uskovnica,Zajamniki,Praprotnica,Konjska dolina,Četeže,Javornica, Blatce,planina na Šehu,nekamo se bilježi i Lom.
Desne se zovu i Fužinske planine -Sp. i Zg.Vogar, Hebed,Vodični vrh,Viševnik, Planina pri jezeru, Dedno polje, Blato, Ovčarija, Planina v Lazu,Krstenica, Jezerce, Sp. i Zg. Grintovica, Vrtača, Trstje,Zg i Sp. Tosc, planina Velo polje, planina Malo polje, planina pod Mišelj vrhom, na kraju i Voje.

Tako ih ja vidim i tako sam ih podijelio i naveo.

Sve još nisam posjetio. Mnogo ih mi ne fali više.

velkavrh8. 10. 2017 12:14:50

Uvijek istražujem i povijesno pozadinu planina koje posjećujem. Malo teže je za određene planine nešto naći. Malo se igram istraživača i posebno od starijih ljudi mnogo zanimljivog doznam o našim planinama. Ali o našim planinama nije baš mnogo napisanog. Nađe se naravno mnogo korisnog po raznim planinskim i drugim forumima i poznam već nekoliko autora koji pišu o našim planinama. Članci se nađu svuda, ali neke dubinske knjige ili priručnike ne nalazim. Našao sam divan članak autora Edvarda Čerčeka o planinama Južnih Kamniških Alpa kako ih on naslovljuje. Stvarno poučno gradivo u kojem predstavlja povijesno pozadinu planina, vlasništvo davno, kako su nastala imena planina i još mnogo toga. Nisam utvrdio kada je nastao taj njegov prilično opsežni materijal. U njemu doznajemo o planinama koje se danas uopće ne spominju - više o planini pod Kamniškim sedlom, koja je bila na visini 1400 m i tu je bila čak pastirska koča. Obuhvaćala je najniži dio sedla - zvanom V Klinu. Spominje kao planinu npr. Petkove njive pod planinom Korošicom, Kozlovec - obje su napuštene već 1925. godine.

velkavrh8. 10. 2017 12:29:05

Čak i kod drugog ili trećeg posjeta planini opazim, doznam ili nađem nešto zanimljivo. Prošli put sam prošao preko planine Dolge njive (u koju pašnu zajednicu spada ne znam) pod Cjanovcom u grebenu Zaplate. Pored moderne slatke male brunarice (privatna svojina) sa svim mogućim udobnostima-čak televizije- nalaze se ruševine još jednom većeg stana, koji već dugo nema. Sada su ruševine dobro vidljive. Možda su pri prethodnim posjetima bile zarasle i nisam ih primijetio. Inače je cijela planina - je prilično duga - svejedno uska - lijepo očišćena ruševina i spriječeno zarastanje. Put od sedla između Malog Grintavca i Srednjeg vrha označen je. Stvarno su oznake izblijedjele, ali u PD Preddvor uvjeravaju da će ih uskoro obnoviti. Do pašnika koji vode nekako vodoravno do Hudičevog boršta napravljena je čak sječa - navodno su je lovci napravili. Na ovoj planini pase se samo ovce.

Prvi put sam opazio te ruševine bivše odavno propale planšarije.

Davno je to bilo, kad su ovdje pastiri živjeli cijelo ljeto, ručno mlijekli krave, radili maslac - za sir ne znam.

turbo8. 10. 2017 17:21:24

Sada (jer nema sunca koje ljeti ovdje prilično peče i posljedično nema zmija) također je vrijeme kada je lijepo posjetiti (zaraslu) planinu Zajavor nad Zadnjicom. Na jednom od oštrih zavoja na Utru lijevo u šumi tražiš početak ostataka mulatjere i onda do izlaza iz šume nema problema, na samom rubu da, tu treba naći najlakši prolaz kroz gusto zarasli svijet. Od tamo možeš nastaviti lagano desno gore, s malo sluha za bezpotni svijet slijediš stečine, i kad dođeš nekud do visine Luknje nastavljaš skoro vodoravno do nje. Planina Zajavor bila je nekada vrlo živa, Kopiščari npr. pasli gore. Mi smo prije nekoliko godina na putu od planine do Luknje našli čak vodu, pravi potočić koji je žuborio u podnožju Malog Pihavca. Vrlo lijep je i šetnja Luknja - nad pl. Zajavor - Kriški podi (ili obrnuto), ali to je već prilično zahtjevno bezpotje - trave nisu ništa manje strme nego u Loškoj stini ili na Pelcima . . .

(+2)

Mrki8. 10. 2017 21:31:47

Branko, ne znam po kojim izvorima navodiš pokluške planine, ali ti nedostaju barem Ilovec (Ivovc) i Jelje, koje sam već mnogo puta prešao.

(+1)

turbo9. 10. 2017 05:43:18

Evo nečeg zanimljivog o Fužinskim i Bohinjskim planinama:

http://duj.si/2012/uncaterozied/fuzinske-in-bohinjske-planine-predavanje-6-2-2012

velkavrh9. 10. 2017 12:13:42

Koristim više izvora od zemljevida do raznih članaka i zapisa različitih autora. Planinu Ilovec zapravo nisam nigdje zabilježio - pregledat ću ponovno zemljevid oko Galetovca. Na zemljevidu Sidarte uopće nema gore Ilovec. Na zemljevidu Triglavskog narodnog parka GZS-a gora je nacrtana. Planine Ilovec pa nije nacrtana. Ali sada znam gdje je. Planina Jelje uopće nije nacrtana na zemljevidima. Na zemljevidu su samo Sp. i Zg. Jelje. Autor predavanja, koji ga navodi turbo, je navodi i pripada k.s. Srednja vas u Bohinju.

velkavrh9. 10. 2017 12:19:11

turbo, da, ta članak od tog predavanja sam također proučio. Rovtove nisam ni nabrojao. Od svih navedenih planina tog predavanja nedostaju mi u zapisima možda samo dvije, imam pak još neke koje autor uopće nije naveo. Stvarno je ta podjela planina po mjeničnim zajednicama najispravnija.

Mrki9. 10. 2017 15:41:19

Navedene planine postoje u prirodi; nađu se i opisi:
https://www.hribi.net/gora/planina_ilovec/1/2787
http://www.gore-ljudje.net/informacije/32651/.
Prikazane su i na nekim zemljevidima.

velkavrh10. 10. 2017 08:53:36

Zemljovid TNP nosi godinu 2001, od Sidarte pa 2012, ali je manje natančan. Oba su već iznošena. Treba kupiti nekakvog novog plastificiranog. Janeza poznam, i znam da poznaje sve oko Bohinja i Pokljuku.

velkavrh13. 10. 2017 18:24:36

Danas sam otišao pogledat Belsku planinu. Štartao sam iz Bohinske Bele mimo slapa Iglica po zaštićenom putu prek sela Slamniki. Prošao sam mimo seoskog turizma kod Vaznka. Ide i mimo nekog travnjaka s dvije male kućice, mimo lijepo obnovljene kuće koju vlasnik nažalost ne koristi, mimo dvije napuštene visokogorske kmetije-na povratku sam tu čak vidio da se pase stoka. Prošao sam i mimo nekog pašišta pod cestom gdje je čak napravljen zahvat za vodu i provučena cijev u korito. Kod raskrižja putova za Galetovec i Belsku planinu idemo na planinu desno i ubrzo je ugledamo. Ako idemo prema Galetovcu onda opet naiđemo pod Galetovcem na nekakvo pašište koje navodno pripada i Belskoj planini. Tu su čak i ruševine stane. I tu je zahvat za vodu i korito. Od raskrižja već nakon desetak minuta hoda ugledamo sasvim prostranu planinu s više zgrada. Ima ih više od deset i isključivo se koriste kao vikend objekti. U sredini planine je veliki otvoreni hlev-ljeti tu paseju. Nema izvora, koriste kapnice.

Mimo dviju napuštenih visokogorskih kmetija.

Mimo nekog pašnjaka gdje su dvije lične brunarice.

Zajetje za vodu koje potom vode u korita.

Odmah na početku planine lijevo je nekad stajao drveni stan koji se srušio.

Planina ima i otvoreni tor koji pripada paštorskoj zajednici.

U korito je dovodena voda iz kapnjice - izvora nema.

U gornjem desnom kutu stišću se tri luštne kućice.

Sljedeće slike su s gornje staze. Čak i iza ovih koća vidi se mnogo toga.

Samo kod jedne kućice su bili kod kuće. Ljubazno su mi objasnili sve o planini.

Još i stražnja strana zadnje kućice s lijeve strane planine kad sam išao sredinom preko nje, odnosno prva s lijeve strane planine.

velkavrh22. 10. 2017 09:39:03

Evo imam opet dvije planine u svom košu. Jučer na putu na Križevnik smo prvo vidjeli planinu Ravne-na tabli gdje piše napisana je kao planina Ravni. Nalazi se na širokoj Dleskovskoj planoti gdje je okružuju gusti mečesnovi šume, najveći u Europi i zaštićeni kao park. Kao nekakvi tujci tu su dvije planine-planina Ravne i planina Polšak. Na planini Ravne je slatka ne znam točno je li planinska koča ili samo pastirska koča, ni znam li je otvorenog tipa. Malo lijevo stoji nova brunarica koja stvarno služi kao pastirski objekt-gospodar je bio čak tu. Iznad te lijepe drvene koče vidi se opsežna sječa koja nije sječa. Prije godina bio je to opsežan plaz koji je uništio sve mečesnove na putu i zaustavio se pred kočom. Nije došao do koče ali je vjetar od plazu odnio dimnjak koče. Pod tim novim objektom je čak bare za stoku. Taj novi objekt ima čak cisterna za hvatanje kišnice. Kako je s izvorom na planini ne znam. Iznad planine stajao je neki drveni objekt koji su barem djelomično nedavno srušili. Pokraj ceste je čak veliko napušteno korito za napajanje stoke. Desno iznad planine napravili su veliko čišćenje-sječu i tako proširili pašačke površine same planine. Planina je namreč pašačka. Jučer je bilo tu puno vozila i na višem parkiralištu su bila vozila.

velkavrh22. 10. 2017 09:59:51

Ovo je planina Polšak, koja je nekako pod Križevnikom. Tu stoji lijepa mala brunarica. Na humku iznad planine čak ima stol i klupu. Ožgane ostanke stare koče koja je izgorila još se vide. Iznenađuje potpuno crna zemlja koju vole krti.

Holmček s stolom i klupom - kako praktično za piknik.

Nekad je koča stajala na drugom kraju planine.

Mešešnje baš sijaju. Još tjedan dana i bit će gole.

(+1)

velkavrh2. 11. 2017 18:10:47

Danas pa na Jezerski stog čak preko pet planina - planina Blato, planina Krstenica, planina Laz, planina Pri jezeru.

Prvi put sam posjetio planinu Jezerce. Već sam je promatrao s Ograda. Na nju dolazimo preko planine Krstenice na putu na Jezerski Stog. Nekako u pola sata smo od planine Krstenice kod nje. Ugledamo sasvim prostranu ravnu travnatu planinu gdje ljeti pase. Nekad je bila to planina sa sedam pastirskih stana. Nažalost na nekad vrlo naseljenoj planini podsjećaju samo kamene ruševine. Na rubu planine pod Ogradama je čak nešto drvenih ostataka nekog zdanja. Planina ima zahvat vode malo više i čak korito za napajanje stoke.

Dosta kamenih ruševina svjedoči o povijesti planine.

tulipan2. 11. 2017 18:14:58

Ovo s planinom Krstenicom je malo gruba. Zašto si tako površan Brane? Na prvoj slici je planina u Lazu!
Komentar je suvišan jer je Brane uklonio prvu sliku!

(+7)

velkavrh24. 01. 2018 19:27:32

Danas na dvije planine široke Jelovice. Prva je bila napuštena planina Kališnik. Već u Dražgošama nas putokaz uputi na Vodišku planinu. Po asfaltu se dovezemo do manjeg parkinga iznad sela gdje parkiramo. Putokazi nas upućuju na Vodišku planinu i to je i smjer za planinu Kališnik. Nekako u satu smo kod planine Kališnik. Na nju se spustimo strmom stazicom s glavnog puta za Vodišku planinu. Radi se o napuštenoj planini. Na njoj stoji napuštena već raspadajuća pastirska koča. Krovovi se urušavaju i krov ima već rupe - šteta. Bila je sasvim prostrana. Pašačke površine ne izgledaju baš velike, ali za par krava bilo je dovolj paše. U blizini primjećuje se i neki zidani kameni zidovi, ali bi ih trebalo vidjeti ljeti. Možda su samo potporni zidovi.