Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?

Travnik, Plaski Vogel

Ispis
gams124. 08. 2020 08:02:29
Čestitke, lijepe fotke, kakav je uspon na Vršac i spust prema Čelu ako si išao grebenom?
sviđa mi se
bos24. 08. 2020 20:37:34
Nisam išao direktno grebenom. Vršac sam zaobšao lijevo i popeo se na Mala vrata te zatim na vrh. Povratak natrag na Mala vrata i grebenom na Čelo. Uspon na oba vrha zahtijeva malo lakšeg penjanja.
sviđa mi se
Julijec11. 09. 2021 13:40:38
Staza od Zjabcev do Velikih vrata dobro je praćiva. Uglavnom je porasla na mjestima i neka stabla su na putu, ali ništa posebno, markacije su dobro vidljive. Od Vrata na Čelo ide staza mimo mnogo mošnica, dalje po grebenu do Travnika i Plaskog Vogla prava uživancija, spustovi s Čela i Vršca prilično zahtjevni.
Čelo1
Pogled s Plaškog2
S Travnika prema Vršcu i Čelu3
(+2)sviđa mi se
ločanka11. 09. 2021 17:23:58
Čudesne slikenasmeh!
sviđa mi se
mdenac10. 07. 2022 12:30:41
Jučer s Lukom obavili smo čudesnu turu: prespali smo na planini Za Skalo, ujutro pa se popeli na Plaški Kuk i od njega grebenom prešli do Plaskog Vogla. Od tu se vratili prema Travniku i nastavili grebenom na Vršac, Čelo i Glavu za bajto te preko Velikih vrata i Vrh Škrila na Kal.
Ujutro smo otišli u Travnišku dolinu po lijepo uhođenoj stazi, kad su se nad nama otvorila travnata pobočja Plaskog Kuka, usmjerili smo se u neku desnu grapu i njome na greben. Bolji izbor lijeva grapa (na slici dolje), jer izlazi na greben bliže vrhu i manje vraćanja. Uzgon na vrh Plaskog Kuka nije mi se činio najlakši, malo smo se borili s rušjem tik do vrha, rušje zaobišli po vrlo izloženoj polici. Grebenski nastavak do Travnika malo pokvarili jaki naleti sjevernog vjetra. Do vrha Plaskog Vogla grebenom malo gimnastike, pa smo iz njega sišli preko trokutastog melišta koje opisuje Habjan i pod grebenom prešli natrag prema Travniku. Uzeli štapove i sišli do Škrbine (sedlo s Vršcem). Greben na Vršac prilično divlji, najteži dio nam se činio neki trbuh sredinom grebena. Izloženost stalno velika, pa smo greben na dva kratka mjesta jahali. Nastavak do vrha Vršca i spust na Mala vrata nam se iznimno svidjelo, jer su prolazi elegantni i vrlo lijepi. Do vrha Čela bez posebnosti, malo više držali desnu stranu grebena, do Glave za bajto ugodan šetnja. S nje sišli desnom stranom grebena i kod mošnice grubnim žljebom na polici dolje. Po toj polici nastavili dugo dok se pred nama nisu otvorile kamene ploče i rušje prema Velikim vratima. Tu smo na početku išli ravno prema Velikim vratima ali smo brzo naišli na skokove zarasle rušjem. Da bismo našli prolaze morali malo natrag i lijevo (na istok) gdje smo opet naišli na mošnice. Iz Velikih vrata prema Kalu teren dugo vrlo jednostavan, potpuno nas oduševila ogromna kamena platforma odmah na početku. Uzgon na predvrh Kala nešto teži nekakvim žljebom zatim preko vrlo razlomljenog svijeta punog rupa i balvana. Nastavak do vrha Kala jednostavan, zadnju poteškoću dana predstavljao spust na stazicu iz Malih vrata koja se u Dolu za bajerjem priključuje markiranoj stazi. S vrha sišli SJ po strmom terenu zatim oštro prema jugu i po vrlo izloženoj polici do pod stijenom Kala. Tu smo naišli na mošnice pa smo očito propustili optimalni spust s vrha u gornjem dijelu. Pastirskoj stazi pratili bez problema do markirane, od tu nas čekala još dugačka pot do auta (Pod Zjabci) i kuće.
Jutro na planini Za skalo1
Elegantan prijelaz u Travnišku dolinu, gdje je i jeklenica.2
Ovdje smo skrenuli s puta i otišli desnom grani. Za pristup Plaskom Kuku lijeva je vjerojatno bolja.3
Razgledi su bili već na početku divni. U prednjem planu greben od Kaludra do Velike Babe.4
Na vrhu grape, tik ispod grebena.5
Svjetlost mladog mjeseca u grapi.6
Vrh Plaskega Kuka, otraga Kanin.7
Pogled s vrha na Bavški Grintavec.8
Prolaz na izloženoj polici ispod vrha.9
Pogled naprijed u smjeru Planje...10
...i nazad.11
I tu je bilo uskog mjesta, posebice jer je jako puhalo.12
Opet pogled nazad.13
Travnik14
15
Spektakularni razgledi.16
Stolpić na vrhu Travnika. Unutra je knjiga za zapise koja je potvrdila da vrh nije često posjećen.17
Alpska cepetuljka, naša najmanja orhideja. Česta na cijeloj turi.18
Junior :)19
Ročice su nas iznenadile tako visoko (ispod vrha Travnika, na 2200 m).20
Malo teže mjesto na grebenu do Plaskega Vogla.21
Vrh Plaskega Vogla.22
Pogled na već prohođeni greben (desno) i nastavak (lijeva dvije trećine slike).23
Divje grebensko nastavljanje prema Vrhu Labrja i Špičju.24
Pogled u smjeru Razorja i Škrlatice.25
Trokutno kamenje nakon vrha, preko kojeg smo sišli.26
Prečica preko trava natrag prema grebenu s Travnikom.27
Pogled nazad.28
Greben na Vršac.29
Još odozdo.30
Najteži dio grebena.31
Pogled s vrha na preplezeno.32
Lakši teren do vrha Vršaca.33
Prelaz ide po elegantnoj polici.34
Čelni pogled na Čelo s vrha.35
Rhellikanova murka - ove godine cvjetaju gotovo mjesec dana ranije, jer je snijeg tako brzo otplutao.36
Još jedna elegantna polica, ovaj put za spust do Malih vrat.37
Izuzetno mnogo planika bilo je na cijeloj turi, Mala vrata su posebno isticala.38
Mladi planinski vrabac na Malih vratima.39
Greben na Čelo. Prelazi su bolje desno, svi su vrlo intuitivni.40
Samosprožilac na Čelu41
Do Glave za bajto je jednostavno.42
S Glave za bajto smo išli uz rub do koplja.43
Koplje nas je usmjerilo u grapu desno dolje, to je ispod nje.44
Po ovoj polici smo potom hodili dosta dugo, do...45
...ovdje. Tu se već vidi Velika vrata. Šli smo ravno, morali pa bismo ići ljeve, jer su tamo prelazi preko rušnatih klizača.46
Velika vrata.47
Zanimljiva kamena ploča nad Velikim vratima.48
Predvrh Kala (na karti nema imena). Mi smo šli u grapu nekoliko desno od sredine slike.49
Dame50
Zoisova zvončica na ovom predvrhu.51
Sada ni ni Kal daleko.52
Pogled s Kala prema Lanževici.53
Silazak s Kala prema SZ.54
Uska polica, kojom smo izbjegli skokove kroz rušje. Prijelaz ide tik ispod pojasa ruševja na slici. Ne preporučujem.55
Konačno u lakšem terenu, staza nije više daleko.56
Pogled nazad na zahtjevni silazak s Kala.57
Staza u Dolu iza bajera.58
Mjesto gdje se staza s Malih vrata priključuje označenoj stazi na Velika vrata.59
(+17)sviđa mi se
miri10. 07. 2022 16:22:20
Duga i prekrasna, kao i snimke.
(+2)sviđa mi se
Hammond10. 07. 2022 21:09:25
Je li taj poraščeni vrh stvarno glavni vrh Plaskog Kuka? Kad sam bio tamo i sudeći po visinskim crtama na zemljevidu prvi vrh je viši od njegovog ruševnog kolege iza zelene škrbine. Ta polica je baš dosta izložena, vjerojatno najbolji i logičan način da izbjegneš vršno zelenilo.nasmeh
(+2)sviđa mi se
Trobec11. 07. 2022 09:51:55
@Hammond, res je travnati susjed viši, kad stojiš gore, to je prilično jasno. Ali po zemljevidima upravo taj ruševni je uvršten kao vrh.

Što se tiče tih grapa gore, postoji još jedna prije. Ali je izložena. Pa na kraju je stajao čopor mladih koza i na kolegu skoro ispustile projektile eek
Uostalom super tura, u Travničku dolinu se uvijek rado vraćam.
1
(+1)sviđa mi se
mdenac11. 07. 2022 11:43:02
Da, kao što je napisao @Trobec - susjedni travnati vrh je viši i ima većeg mošnjaka na vrhu, ali po karti je Plaski Kuk taj s ruševjem. Na turi smo se ponekad pomagali aplikacijom Locus map i tamo se to lijepo vidjelo.
sviđa mi se
Loerst11. 07. 2022 13:03:05
Kod nas su često na kartama vrhovi tamo gdje su postavljene geodetske točke, pri čemu geodeti često nisu brinuli je li to tehnički "vrh" nečega, nego su imali druga mjerila. To se dogodilo i u slučaju Plaskog Kuka, gdje je na nižem, ruševnom vrhu geodetska točka (koju danas bog zna ne bi više pronašao u toj gustiši, ali je tu), pa je tako preko automatizma preuzimanja podataka od GURS došla na sve karte.

Iz istog razloga imamo po našoj zemlji još barem nekoliko desetaka "vrhova" koji to zapravo nisu, i obrnuto pravi vrhovi koji nigdje nisu tako označeni. Dakle tko je osvojio travnati Plaski Kuk, to se računa. nasmeh

Još to - prije nego se razvije debata je li nešto vrh ili ne, nedostaje ono bitno - definicija vrha. Ta nažalost ne postoji, zato i takva zbrka.
(+2)sviđa mi se
turbo11. 07. 2022 13:41:17
Jedan od kriterija da je vrh vrh (najmanje 50m uzdignut nad okolici) opisan je ovdje:

http://www2.arnes.si/~mcuder/2000/2000_legenda.html
(+3)sviđa mi se
Trobec11. 07. 2022 15:21:58
Hja, jednom je kriterij 50m relativne visine, jednom 30m, pa onda još iznimke kao "staro i dobro uveljavljeno nazivanje" i u praksi dolazimo do toga što kaže @Loerst, cijeli kup vrhova gdje nije pravi vrh. Plaski Kuk ovdje daleko nije iznimka.
(+1)sviđa mi se
Hammond11. 07. 2022 16:02:56
Zanimljiva razmišljanja, s njima se slažem. nasmeh Koji su još drugi primjeri takvih vrhova?
sviđa mi se
Loerst12. 07. 2022 01:17:23
Prvo isprika - znam da je ovo tema o uvjetima na Plaskom Kuku, koju sad kidnapam za nešto drugo. Kao ispriku i znak pokajanja objavljam u susjednoj temi izvješće o nedjeljnom izletu na Planjavu. nasmeh

Kriterij M&M o prominenciji (= relativna visina iznad sedla prema višem vrhu) barem 50 m na prvi pogled potpuno ispravan i razuman, ali u osnovi ima iste probleme kao ostali kriteriji:

- nije općenito prihvaćen kao neki standard. Definicije vrhova variraju od 50 m prominencije i barem 1 km od susjednog višeg vrha tj. prominencija barem 100 m ako su vrhovi bliže (Hrvatski planinarski savez), 100 m prominencije (PeakBagger), 30 ili 300 m prominencije (peak ili summit) i "prikladna" morfologija i važnost (UIAA), barem 1.500 m visine i nagib preko 2 stupnja tj. barem 1.000 m visine i nagib preko 5 stupnjeva (UN) itd itd...

- sve je stvar dogovora. Ne postoji neki poseban razlog zašto bi granica prominencije bila npr. 30 m ili 50 m ili 100 m ili...

- granica prominencije na 50 m npr. znači da Visoki Rokav, Mala Mojstrovka, Kokrska Kočna, Šplevta, Staničev vrh, Mala Tičarica... nisu "vrhovi". Čak i Triglav koji imamo na grbu i zastavi bi se morao preimenovati u Dvoglav jer Mali Triglav jednostavno ne bi računao. Na cijelom grebenu Košute bi ti ostalo oko 5 dvotisućaka iako ih sad skupljači vrhova nabrajaju +10. Prominencija gore ili dolje, mnogi bi imali problem s takvom definicijom. Ako spustiš kriterij na npr. 30 m odmah dobiješ stotine novih vrhova (osobito u Kočevskom rogu ili Snežničkoj planoti), od kojih mnogi nemaju ni ime. A ako se odlučiš za subjektivni kriterij "važnosti" vrha, upadneš u zamku subjektivne procjene.

@Hammond ovako iz glave na brzinu npr. Kremant na Ratitovcu ili npr. Mariborski razglednik (ne znam ga Mariborci doživljavaju kao "vrh" ili kao razglednu točku? Jer u stvarnosti je samo ovo drugo). Većina Dolenjaca bila bi potpuno ošupljena kad bi im rekao da vrh Mirne gore nije tamo gdje ga posjećuje tisuće ljudi nego nekoliko desetaka metara zapadno. I Mali Draški vrh nije tamo gdje je žig i kutija za vpise. Takvih primjera je zapravo desetine, ako se malo zaglaviš u karte brzo ćeš naći još cijeli kup.
(+9)sviđa mi se
Hammond12. 07. 2022 08:31:11
Hvala na objašnjenju. nasmeh
sviđa mi se
Trobec14. 07. 2022 20:06:10
Što se tako brzo sjećam iz glave...
- Kalška gora ima "vrh" na kraju grebena, zapravo malo viši dio par 10m prije.
- Mokrica teško bi rekao da je vrh. Više točka na kraju grebena.
- već spomenuti Mali Triglav...prema kriteriju 50m uopće ne bi bio vrh.

Kao zanimljivost...pri službenom brojanju 8tisućaka zahtjev je barem 600m relativne visine vrha. Ali sad su i neke inicijative za "omekšavanje" tog kriterija, onda bi broj 8tisućaka lijepo porastao.
(+1)sviđa mi se
taubi415. 07. 2022 17:27:46
Po tom kriteriju (600 m relativne visine) u Sloveniji ima samo 12 dvotisućaka.
Po apsolutnoj visini:
Triglav 2048 m relativne visine
Škrlatica 972 m
Mangart 1067 m
Kanin 1397 m
Grintavec 1706 m
Krn 605 m
Stol 1018 m
Kepa 705 m
Košutnikov turn 764 m
Storžič 667 m
Kordeževa glava (Peca) 875 m
Raduha 803 m

Podaci sažeti iz (( Slovenski dvatisočaki (Marijana & Marko)))
(+3)sviđa mi se
djimuzl15. 07. 2022 18:03:50
Domnevam, da se tu računaju samo oni dvotisućnici na koje vodi označena staza. Tu se ne računaju nedvotisućnici.
sviđa mi se
Trobec15. 07. 2022 19:40:33
Ne, svi 2tisućnici. Jer ako pogledamo npr cijelu Martuljšku skupinu (Rokavi, Oltari,...) nijedan nema relativnu visinu 600m, svi su preblizu Škrlatici. Isto je s blizinom i malo širim okruženjem Triglava - cijeli greben Špičje i dalje, cijelo područje Fužinskih planina... U središnjem grebenu KSA ostaje samo Grintavec, Kaninskih područja samo Visoki Kanin...
(+1)sviđa mi se
Loerst15. 07. 2022 21:08:34
Taubi i Trobec imaju pravo, samo 12 navedenih dvotisućaka ima relativnu visinu nad 600 m (i samo cca 95 nad 100 m).

I ako smo već kod nabrajanja slovenskih vrhova s relativnom visinom nad 600 m, to su osim navedenih još:
- Snežnik
- Uršlja gora
- (Kobariški) Stol
- Matajur
- Porezen
- Jerebikovec
- Crni vrh
- Vivodnik
- Mali Golak
- Basališče
- Kum
- Crni vrh
- Trdinov vrh (*po arbitraži je vrh na Hr)
- Veliki Javornik i
- Boč.

Ili drugačije rečeno - po najstrožijim mjerilima imamo u Sloveniji 27 vrhova planina, po "malo" labavijim GURS je nekad nabrojao 8317 (yep, provjerio sam). Raspon između dvije brojke također objašnjava zašto nema jednostavnog odgovora na pitanje koliko vrhova ima u Sloveniji.
(+4)sviđa mi se
Stranica:1234
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo registrirati.
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići