neph - Zadnje poruke

Ovaj vikend planiramo penjanje u Klemenči peči, zato me zanimaju uvjeti. Pretpostavljam da nema snijega? Kako je sa samom stijenom, načelno se brzo suši?

Najljepša hvala unaprijed za odgovore!

Došao sam do točke kad sam se odlučio kupiti svoje prve plezaličke. Na internetu sam pročitao neke naputke (većina s foruma), ali nisu jednaki. Na što da pazim pri kupnji? Neki preporučuju ~broj manji, drugi ne... Danas sam u Kibubi probao dva najjeftinija modela 1 broj i 1.5 broja manje nego što imam nogu, pa me je relativno jako stiskalo naročito na dijelu palca. Znam da se plezaličke obično istegnu za neki broj, zato sam u sumnji... Neki kažu da je za početak bolje kupiti udobne, dakle dovolj velike plezaličke...

http://www.grs-koroska.si/razmere-na-zelo-zahtevni-poti-na-raduho/

Ponekad organiziraju samo škole sportskog penjanja, gdje se obrađuje i penjanje dugih sportskih smjerova. Bilo kako, sumnjam da se tu prikazuju svi potrebni postupci odnosno manevri koje je dobro znati pri penjanju dugih (alpinističkih) smjerova. Predlažem da se udeležiš jedne od alpinističkih škola, i zimski dio je vrlo zanimljiv.

Ps. Dobesedno kratki tečaj ne dolazi u obzir, jer je riječ o prilično kompleksnom skupu znanja.

Spomenuto se može dogoditi i kod skupljih majica. Slijedi gornje savjete. Inače su te majice iz Lidla, Hofera (Crane, Crivit itd.) prilično kvalitetne, naročito glede na cijenu. Meni dobro služe, neke već više godina.

Posebno u jake zime ponekad spluženo samo do spomenika palim partizanima. Tamo skrenemo desno u šumu, pređemo do livade i preko nje (obično već išljapkano) i priključimo se putu od karavle. Time turu malo produžimo, ali prvi dio lijepo položen. Odkad poznam tu stazu, rijetko startam od karavle.

Vrlo lijepo, Stanetova zajeda je prilično luštna smjer!

Potvrđujem izjave prethodnica. Radi se o vrlo lijepoj turi, preporučujem!

Kita, mislim da je mnogo problematičnije to da tebi "paše" pisati sastav tipa kao što je tvoj zadnji. Ja sam na kulturan način izrazio svoje mišljenje, riječ na koju si se objesio (zdrs) bila je misljena u potpuno drugim pogledima, što je, pretpostavljam, jasno svakom prosječno razgledanom korisniku foruma. No, budući da nije tebi, izuzetno ću se potruditi i dodatno objasniti stvar.

Najprije sam napisao da su po mom mišljenju najnevarniji dijelovi oni koji nisu osigurani, zatim sam dao primjer na stazi na Prisojnik. Da si zdrsa ne smiješ dopustiti ni na mnogim drugim mjestima, to je valjda jasno, to sam spomenuo samo kao primjer na stazi na Prisojnik koja nije osigurana, ali je izložena (u potvrdu svoje prvotne tvrdnje, glede dijelova bez jeklenica, klinova itd.).

Nadam se da sam ti s ovom porukom objasnio stvar i da neće pasti još više sličnih komentara koji uništavaju atmosferu na ovom forumu.

ps. Namjera mog prvotnog dopisa nije bila odvraćati bilo koga od staze, radilo se samo o objektivnom opisu uvjeta na stazi.

Kopiščarjeva staza je svakako vrlo zahtjevna, posebno u usporedbi s drugim osiguranim stazama. Onima koji pitaju o zahtjevnosti ili nisu najbolje uvjereni u svoje mogućnosti preporučujem samovarovanje. I dalje mislim da su obično najkritičniji dijelovi oni bez čeličnih vrvi. Mislim da je netko na forumu već spomenuo - prošle godine sestop po grebenskom do prozora na jednom mjestu mi se činio baš nespretan (ako se tako izrazim) - bez klinova, krušljiva stena i jako izloženo- zdrsa tamo si definitivno ne možeš priuštiti. Naravno da je to samo moje subjektivno iskustvo, možda netko drugi tu ne vidi ništa zahtjevno (možda sam se nešto nespretno postavio i recimo danas ne bi vidio nikakav problem).

Ako tražiš optimalnu opciju, dakle kako se to obično radi (da se popneš po težoj stazi i siđeš lakšom) najbolje je iz Kota do Debelega kamena i iznad njega skrenuti desno do zaštićene staze na Vrbanove Špice. S Visoke Vrbanove špice siđeš natrag prema Kotu do razvika za "plezalačku stazu" na Rjavinu, popneš se njome i siđeš grebenskom stazom do Staničeva doma. Inače s ovakvom trasom prelaziš put od Staničeva doma do razvika za plezalačku stazu na Rjavinu dva puta i time produžuješ turu, ali je to sigurno najugodnija opcija.

Druga prilično dobra opcija po mom mišljenju je uspon na Rjavinu po "plezalačkoj stazi", silazak grebenskom stazom do Staničeva doma i zatim spust u dolinu preko Vrbanovih špica. Naravno sve ovisi o iskustvima - ako si siguran na zaštićenim stazama ide se naravno u sve smjerove, ali su sve spomenute staze dosta zahtjevne i mjestima lijepo izložene.

Pročitaj još prethodne komentare u ovoj temi. Ali kod Rjavine bih upozorio na jednu stvar - zadnji spust prije vrha je zaštićen samo klinovima, tako da samovarovanje otpada. Morati ga prijeći dolje i gore.

Jedriličar, hvala na pojašnjenju, našao sam i službeno Mammutovo objašnjenje, dodajem kao zanimljivost:


"The CE- Standard for Half- and Twin Ropes is different regarding the testing: twin ropes are always tested both pairs clipped into one biner (80kg mass, 12 falls), half ropes are... tested as a single rope with a 55kg mass (5 falls required). So the standard for half ropes is tougher than the one for twin ropes as half ropes also offer a great safety margin as a single rope (only to be used to belay two second climbers from an anchor). Therefore, half ropes can always be used in twin rope technique as well (whereas the other way round, twin ropes can not be used in half rope technique). The impact force is not affected by clipping one or two half ropes through the same biner."

Dakle došli smo do dna.

Jedriličar, prije vremena sam čitao neke članke o toj temi, ali ih trenutno ne nalazim... Na početku smo se dobro razumjeli, ali prema mojim informacijama, dvojna vrv se ne bi smjela koristiti kao dvojček, jer se time ponište prednosti dvojne vrvi i nastanu problemi s prevelikom silom hvatanja. Nisam siguran je li vpenjanje dvojne vrvi u isti komplet opasno ili ne, ispravi me ako grešim.

U praksi puno ljudi vpenjuje dvojnu užad zajedno u isto varalo. Ja osobno dvojnu ne bih koristio kao dvojček.

ps. Juš, dobra vrv, a?

Jedriličar, koliko ja znam, polovične vrvi (one s oznakom 1/2) se ne vpenjaju u isti komplet, iako to mnogi rade. Vpenjaju se izmjenično, možeš jednu više puta zaredom, ali nikako zajedno.
Postoje vrvi certificirane kao duple i dvojci odjednom - te možeš koristiti po želji. S ostatkom napisanog se slažem.

ps. Primoza, ne znam točno u kakvu svrhu koristiš samo jednu polovičku, načelno je obvezna upotreba obje. Jedan konopac samo za osiguranje drugog (samo polovička se koristi za navezu troje penjača, dvojček nikad).

Spomenuti put smo s bratom proveli u nedjelju i ponedjeljak. Počeli smo u Kotu i nastavili na Donju i Gornju Vrbanovu špicu. Put cijelo vrijeme lijepo osiguran. S Gornje Vrbanove špice spustili smo se malo iznad Doma Valentine Staniča i skrenuli desno prema Cmiru. Zatim povratak do spomenute koće, okrijep, podizanje kartončića za pečate i još popodnevno-večernji skok na Triglav. Na vrh oca se oba dana navrću gomile planinara i "planinara" - mnogi bez kaciga, neki u sportskim cipelama. Također na vrhu očito nova moda potpisivanja po stenama ( ). Oko osam uveče popili zasluženo pivo na Kredarici i spustili natrag prema Domu Valentine Staniča. Ujutro spustili do Pakla i popeli se osiguranom stazom na vrh Rjavine, spustili preko grebenske staze i dalje do Begunjskog vrha. U koći zamijenili opečaćene kartončiće za čarape i simbolično priznanje i zadovoljni spustili natrag u Kot. Sve što mogu reći je da je spomenuti vezni put jako preporučljiv, posebno za one koji vole hodati osiguranim stazama i kojima gužva nije po volji.

Hojnikova put je super kao popestritev uspona na Lanež odnosno dalje na Raduhu, ali stvarno bih htio znati koji primjerak s nedostatkom osjećaja za estetiku ju je tako grdo označio crvenim sprejem. Ako već, male točkice (ili figurice) bile bi sasvim dovoljne, u svakom slučaju oznake nisu potrebne u izlaznoj grapi gdje je orijentacija više nego jasna.

Usput, na filmću sam primijetio oznaku na arišaru "Lanež (lijevo)" iznad koče, koje prošle godine u ovo doba još nije bilo.

Alpinin model Lhotse sam dobio prije nešto više od pola godine za dobru stotu eura. Za takav novac mi se čini stvarno odlična kupnja, ne mogu predvidjeti što će se s cipelom dogoditi u budućnosti. Za sada ga mogu više pohvaliti nego kritizirati. Cipele po mojoj ocjeni super za zimsko planinarenje. Nije pretjerano topao, iznutra postane vlažan nakon određenog vremena. Isprobao sam ga u mokrom, snijegu i suhom. Meni lično za ljetno planinarenje ne odgovara (već zbog težine!), pa ga koristim samo zimi. Naravno da nije vrhunski isključivo zimski čevelj - to treba pretpostaviti od početka. S obzirom da smo na planinarskom forumu, mislim da će za zimske pohode dobro služiti većini.