|
| jprim12. 05. 2015 13:17:19 |
S kakvim velikim veseljem čovjek gleda te rožice, no fotke.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| otiv12. 05. 2015 18:44:13 |
Brane, stvarno je bilo puno bursereovog kamenjara, ali neće cvjetati baš dugo, mislim da ima kratko cvjetanje. Zanimljivo da raste na južnom dijelu, na sjevernom sam ga ja nisam vidio.
Apolonija, hvala za konopljiku,ima čudovit cvijet, za mene. Ratitovec je uvijek bogat cvijećem, pa se uvijek rado popnem na njega.
Jany, hvala.
jprim, želim ti da ih vidiš i uživo, naravno rožice.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| velkavrh13. 05. 2015 07:55:06 |
Tadej, dobro jutro!
br.4-točno
br.8-šumski hrahor
br.14,15-obična medenika -ne smijemo pobrkati s bijelom mrtvom koprivom
br.16,17-točno
br.9,10,11-unatoč dobro vidljivom cvijetu, listovima i razgranatom cvjetju na vrhu stabljike ne znam koja je to roža. Slična je običnoj sivici, ali nije. Peter Strgar govori o močvarnoj sivici, ako se ne varam-ne znam. Sličan je i dvogodišnji dimek.
|
|
|
|
| Tadej13. 05. 2015 08:10:53 |
Hvala, dopisao sam imena.
|
|
|
|
| velkavrh13. 05. 2015 18:10:05 |
Tadej, našao sam tu rumenku. To je austrijski divljak-Doronicum austriacum. U stvari vrlo česta roža srednjeg gorja - osobito na ne previše zasjenjenim dijelovima..
|
|
|
|
| Apolonija14. 05. 2015 07:32:48 |
Zlatica, i tvoje ružice su vrlo lijepe.
|
|
|
|
| velkavrh15. 05. 2015 07:07:39 |
Malo za popestritev još malo ružica oko doma, u nedjelju pa pravo nešto planinskog-idemo na Brinico-Italija.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| Apolonija15. 05. 2015 08:19:33 |
Dobro jutro, Velkavrh, tebi želim lijep izlet, nam pa s njega mnogo slika biljaka.
Lapsus pri slovenskom imenu skabioze- grintavec, ne glavinec.
|
|
|
|
| Apolonija15. 05. 2015 13:52:48 |
obični slečnik, kranska ljiljana, livadna kadulja su prava imena, ostali po redu:
-šumski grahor
-pravi jegulj
-triumfettijev glavinec, ako je s Krasa kao sljedeće biljke, inače gorski. Ne vide se resice na košku, bijele/rjave na prvom, crne na drugom.
-obični jesenček
-ilirska perunika
-mahova popkoresa
-francuski lan
-ljepkivi lan
-najvjerojatnije dvoletni dimek, možda škržolica?
-vrednikov jetičnik
-zlatni korijen
-čempresasti mleček
|
|
|
|
| cuska15. 05. 2015 14:11:54 |
Prve tri slikane u okolici prelaza Predel, ostale na Sabotinu odnosno Goriškim brdima.
Uff, sploh nije jednostavno Pokušao sam sam doći do imena, vidim da je pametnije pitati ovdje. Hvala!
|
|
|
|
| zlatica15. 05. 2015 14:38:11 |
Apolonija, ti si prava enciklopedija! Lijep kišni pozdrav..
|
|
|
|
| otiv15. 05. 2015 15:02:05 |
Pozdrav @cuska!
Kod traženja imena možeš se poslužiti rubrikom "cvijeće". Uneseš boju cvjetića i program pokaže cvijeće te boje, no to je samo pola posla. Onda treba potražiti sličnu, što naravno nije tako jednostavno, posebno ako ima puno sličnih vrsta ružica.
|
|
|
|
| Apolonija15. 05. 2015 20:17:02 |
cuska, ispričavam se, latinsko ime jegliča (Primula veris) prevedoh u pravi jeglič, ali mu pravimo proljetni jeglič. Vrlo su slični visokom jegliču (Primula elatior). Proljetni ima življe žute cvjetove s crvenkastim mrljama pred cvjetnim grlom. Čašica se ne pripija cjevči kao kod drugog. Kad vidiš oba, teško ih je pobrkati unatoč sličnosti.
|
|
|
|
| velkavrh16. 05. 2015 05:52:40 |
Primule odnosno prirodne jegulje istraživao sam prošle godine. Želio bih vidjeti u prirodi posebno one - idrijski, kranjski, kuštravi, najmanji i križanac rumenocvijetnog trnovskog.
Najčešća je naša draga trobentica. Dalje imamo proljetni jegulj-Primula veris, koji nastupa u tri podvrste. Imamo dakle: obični proljetni jegulj, bijelomekani proljetni jegulj i sivkasti proljetni jegulj. Najčešći je naravno obični proljetni jegulj-Primula veris subsp. veris. Ostala dva naći ćemo više na Primorju nego drugdje. Cvjetovi su kod svih troje nekako isti, razlikuju se po lišću i tako ih dobri poznavatelji prepoznaju. Ja tih dviju podvrsta još nisam prepoznao.
Na Gorenjskem je skoro doma visoki jegulj, kojeg beru i kao ljekovitu biljku.
U pašnjacima oko Špika Hude police vidio sam još tri recimo tako crvenkasto obojana jegulja koja kod nas nisam vidio. O tome drugi put. Vidio sam dugostablika hallerov jegulj, pa bezstablika ljubičasta najmanjeg jegulja. Bilo je prije nekoliko godina i tada se nisam toliko bavio slikanjem gorskih cvjetova. Ove godine idem dva puta tamo - sa škofojeloškim planinarima.
Moja prijateljica iz Austrije zvala me prošle godine na istraživanje preko granice, ali zbog moje gorske nesreće nije bilo ljetne i jesenske sezone. Velika je ljubiteljica planinskog cvijeća, ali njene slike ne objavljam. Potražit ćemo dlakavi jegulj-Primula hirsuta, celolisti jegulj-Primula integrifolia, ljepotani jegulj-Primula spectabilis, najmanji jegulj-Primula minima i piemonotski jegulj-Primula pedemontana, znam da je taj sličan našem vlažnom, te zlatnu trobenticu-Primula vitaliana.
Svi vjerojatno poznajemo avrikelj i možda wulfenov jegulj, koji nije žut kao svi ostali spomenuti. Naravno ne smijemo zaboraviti oba tako šareno obojana - vlažnog i dugocvjetnog, koje ćemo sad često vidjeti.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| velkavrh16. 05. 2015 07:45:23 |
Apolonija, trebati će ići u Idriju!
Ravno sam pregledao kad sam prošle godine otišao na Zelenicu diviti se čeveljcu. To je bilo 07.06.2014. Raste baš pod koćom na Vrtači na lijevoj strani kraj pašnjaka iza pastirske žice. Tu se spuštaju vrunci s Begunjščice i nađe se mnogo zanimljivog. Tu sam prošle godine uz čeveljca našao još ušivca, koji bi bio bosanski. Ne znam je li določitev res točna. Sličan je rumenom i hacquetovoj s Crne prsti, koje ja gore još nisam vidio. Julijskog poznajem i ne možemo ga pomiješati s ovima. Trebat ću ići na Crnu prst da konačno nađem našu autohtonu kratkodlakavu popkoresu. Vjerojatno sam je lani vidio, samo je ne poznam.
|
|
|
|
| Apolonija16. 05. 2015 08:35:52 |
Čeveljc će vjerojatno letos cvjetati prije.
Kratkodlaka popkoresa? Endemična u Baškoj grapi. Koju si već slikao prošle godine u Italiji?
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.