|
| darinka424. 07. 2019 06:39:00 |
Takav šopek jučer prema vrhu Viša.
|
|
|
|
| velkavrh24. 07. 2019 07:06:09 |
potka - krasno - ove godine me još nije odvelo tamo u dolinu Triglavskih jezera.
br. 2 - za određivanje samo dvije mogućnosti, jer se listovi dobro ne vide. Ili triglavski ili proljetni svišč.
br. 3 - možda ne poznaju svi - obirski grobeljnik.
br. 7 - je retijski ili petkovškov mak. U stvari se razlikuje samo po sjemenkama. Obojao se je čudovito narančasto. Obično se tako oboja kernerjev mak, koji je mak Karavanke i KSA. Zabilježio sam da se kernerjev mak pojavljuje i u Julijcima.
br. 4. i 5. - sada je dobra vidljiva razlika između planinske spominčice - br. 4 i triglavske neboglasnice - br. 5.
darinka4 nam je pokazala bijeli gorski mak - julijski mak. Onkraj planina imamo još jedan bijeli mak - sendtnerjev mak. Nisam ga još vidio.
|
|
|
|
| potka24. 07. 2019 07:20:30 |
velkavrh, hvala, stvarno sad bogato cvate. So mi neznanke i pod br. 15,16,26,28,29. Istina je da su staze dodatno obogaćene botaničkim znanjem. Hvala
|
|
|
|
| zlatica24. 07. 2019 10:10:29 |
potka, krasni šopci i jastuci svih boja; pa reci nešto o tvojim neznanicama:
15 - hribska perla,
16 - jedna od homulica, sve kaže na crnastu homulicu
26 - okruglolisni mošnjak, iako listovi nisu dovolj osvijetljeni za detaljan ogled - vrlo slični cvjetovi i od pirinejskog kamnokrasa, naravno drugačiji listovi
28 - homulični kamnokreč, kojeg ima u Julijcima puno
29 - alpska krešica
19 - sve kaže na gerardovu črvinku
17 - relikanova murka i pernatasti glavinec
i na kraju čestitke za pronađenu neboglasnicu. 
Branko, tvoja neznanica pod 19 me baš zanima. Malo podsjeća na čišljak, ali nije, jer nema pravog lista. Jesi li što utvrdio?  A pod 6 mi je pao na pamet travolistni grintavec, jer mi se stablo čini malo sivičastije i jer je tu doma. Vjerojatno si dobro pogledao listove da si ga odredio za poljskog. lp
|
|
|
|
| potka24. 07. 2019 15:40:29 |
zlatica hvala, stvarno sam se razveselila neboglasnice. Da, neki ste pravi majstori imenovanja svih tih lijepih cvjetića
|
|
|
|
| plezac24. 07. 2019 21:20:28 |
Bok,
ovdje su neke rožice na putu na Veliku (Korošku) Babu...molim za pomoć pri određivanju.
LP Janez
|
|
|
|
| Zvonček24. 07. 2019 22:19:13 |
Plezalac, nije navadna ili alpska orlica. Vjerojatno Bertolonijeva ili njoj slična vrsta Einselejeva orlica. Na slici 2 je glavičasti repuš, na 3 golostebelna mračica i na 4 skorjasti kamnokreč. Lp
|
|
|
|
| zlatica25. 07. 2019 15:39:53 |
Da, kakve lijepe staze letos biraš, Zvonček! To je sigurno vrijeme ljetnog odmora. I šopci su tako lijepo poredani uz stazu, da je užitak gledati ih! Ona rožica koja ti se još skrivala sa svojom ljepotom (10), je vjednozeleni kamnokreč. Prije cvjetanja ima glavice još sklonjene, kad se podignu, pa nas očaraju svojom žutom ljepotom, s vremenom plodnica prelazi u narančasto-crvenu boju, što sve zajedno još polepša...
|
|
|
|
| plezac25. 07. 2019 17:27:32 |
@zvonček hvala!
Ako nije alpska i navadna orlica, koje su tada vrste Aquilegia alpina i Aquilegia vulgaris? U knjižici Hoppe, Alpske cvjetlice, 2013, one su nazvane kao alpska i navadna orlica?
LP Janez
|
|
|
|
| zlatica25. 07. 2019 20:51:54 |
Jer sam slučajno vidjela tvoje pitanje,koje je sicer upućeno Zvončku, neka kažem samo to. Ansgar Hoppe je njemački botanik, autor spomenute knjige. U ovoj knjizi je prikazano puno cvjetova koji kod nas uopće ne rastu, među njima je i Aquilegia alpina, dok je tvoja druga spomenuta - navadna orlica i kod nas doma. Za Sloveniju su popisani svi cvjetovi u Maloj flori Slovenije, imamo ih 5 vrsta, među njima je dvije već spomenula Zvonček, onda su još navadna, više cvjetna i crnkastovijolična. Orlice nisu lako odredivive, među njima je najrazličljivija crnkastovijolična zbog posebne boje....
|
|
|
|
| Apolonija25. 07. 2019 20:58:10 |
Janez, neka se i ja malo umiješam. Naravno da kod nas raste i navadna orlica, ali obično u nižim predjelima. Zvonček ima pravo, da alpske u Sloveniji nema, nego osim navadne još 4 druge: crnkastovijolična, više cvjetna, Einselejeva i Bertolonijeva. Što se tiče mračice, ona je srčastolistna, kojoj je stablo već malo više izraslo, gola ima mnogo veće listove
|
|
|
|
| Zvonček25. 07. 2019 21:39:07 |
Janez, slabo sam zapisala. Htjela sam reći: Nije navadna ili alpska orlica. Pa sam uzrokovala da su se morale javiti Zlatica i Apolonija. Ispričavam se svima troje.
Zlatica, hvala za vjednozeleni kamnokreč. Do sada sam vidjela samo njegovu konačnu, najljepšu verziju.
Lp svima
|
|
|
|
| velkavrh26. 07. 2019 05:52:56 |
Da se i ja malo javim na temu orlica. Baš jučer sam u knjižnici uzeo knjigu našeg priznatog botanika Jožeta Bavcona iz 2013.On spominje pet vrsta orlica. Nedavno je potvrđena još julijska orlica, koja je endemit naših Julijaca i raste još dalje na talijanskoj strani. U rodu je po cvjetu ukupno čak sedamdeset vrsta.
Mislim da najviše miješamo navadnu orlicu i više cvjetnu. Navadna orlica je ljubičasta, dok je više cvjetna plava. Već na početku Zelenice rastu obje obično sasvim blizu jedna drugoj. Više pa nalazimo crnkastovijoličnu, koju miješamo s navadnom. Bertolonijevu ćemo naći ako siđemo s Češke koče na Umik Žrela. Tamo je opsežno rastište. Novo potvrđenu julijsku pa ćemo sigurno vidjeti na Crnoj prsti. Einselejevu pa ćemo sigurno vidjeti na mulatjeri koja vodi na Dolič.
|
|
|
|
| velkavrh26. 07. 2019 06:37:08 |
Ako ima vremena zaronim u kobulnice. Općenito ih znamo, jer ih u vrtu uzgajamo dosta. Ja uzgajam dosta - od peršuna do kmarica. Uzgojim čak manje poznati pastinak. Već u vrtu nam pravi problem nadležni korov navadna regačica. Na rubu šume ili livadi već vidimo navadni koren, divlji mrkva i šumsku krebuljicu-pa još kakvu bismo našli. Već na našim izlazištima u sredogorje pa ih ćemo vidjeti dosta. U sredogorju pa već puno.
Prije par dana sam uz stazicu na Otliško okno slikao navadnu zdravilku. Ova zdravilka ima tako gusti kobul da je ne smijemo miješati s drugim sličnima i karakterističnim peršunovim listovima. Već kako prije godinu dana me mučilo latinsko ime. Opet sam posudio Floru Alpinu-tu je pod imenom Seseli libanotis, Hoppe je ima pod istim latinskim imenom-prevoditelj je zove korenjevolistna zdravilka. Botanički vrt Ljubljana je ima pod latinskim imenom Libanotis sibirica (slika je zraven-je prava). Znam da na Krasu kod nas raste još njezina podrsta koja nema hrvatskog imena -S.libanotis subsp. pyrenaica.
Kobulnice su vrlo kompleksne cvjetove. Imamo kar 300 rodova s 3.000 vrsta. Samo u Sloveniji je prisutno 57 rodova s 115 vrsta-to navodi g.Bavcon.
|
|
|
|
| potka26. 07. 2019 07:42:42 |
Ovo je vjerojatno primjerak albinosa orlice, ili ipak ne?
 1
|
|
|
|
| velkavrh26. 07. 2019 09:34:55 |
potka,da,ako su je našli u prirodi Inače imamo puno vrtnih orlica različitih boja i s različitim cvjetovima. Ali se te uzgajane orlice prošire u prirodu. Ja sam recimo kupio sadnicu uzgajane orlice (ne znam koja vrsta- bila vrtna). Cvatila je samo te godine kad sam je kupio(tamna ljubičasta), zatim nije preživjela zimu.
|
|
|
|
| potka26. 07. 2019 09:40:20 |
Snimljena na putu na Crnu prst.Lp
|
|
|
|
| zlatica26. 07. 2019 14:09:22 |
Branko, ako nastavim tvoju debatu o temi imenovanja obične zdravilke, koja je za mene jedna od najljepših kobulnica... Kod nas ime obične zdravilke stvarno pripada latinskom imenu Libanotis sibirica, koja ima dvije podvrste, i to: L. sibirica subsp. montana i kao što si spomenuo drugu subsp. pyrenaica, karakteristična za krševski krajolik.
Latinsko imenovanje u Flori Alpini sa slovenskim navođenjem imena obična zdravilka je stvarno Seseli libanotis, što je imenovanje iste cvijetnice po Kochu, dok je naša L. sibirica po C.A.Meyu, što shvaćam kao sinonim.
Slično je s korenjevolistnom zdravilkom. U MFS-u za taj slovenski izraz pripadajući latinski Libanotis daucifolia, što je kod Hoppa, koji imenuje biljku po Kochu, Seseli libanotis subsp. liocarpum. Upravo tog zadnjeg dijela latinskog imena nema u Hoppovom priručniku, jer je pa naravno samo priručnik za jednostavnije prepoznavanje cvjetova. Svi ti "znanstveni nazivi i sinonimi" cvjetova su za nas laike uglavnom prejak orah i mislim da je u mnogim slučajevima bolje ostati na određivanju osnovne vrste a ne podvrste, što je još za botaničare ponekad teško.
Ali je svakako pozitivno da se ponekad zanimamo i primijetimo u različitim literaturama i te razlike, jer se time učimo koliko su različiti botaničari davno prije našeg vremena imali posla s imenovanjem i uvrštavanjem pojedinačne cvijetnice u rodove, porodice ili vrste....
Sigurno bi na tu temu znala još nešto pametno reći Apolonija, koja je s latinskim/znanstvenim imenima još mnogo domaća nego mnogi od nas. 
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.