|
| lynx23. 08. 2013 09:54:00 |
primoza: ona u kibubi je također testirana i piše da izdrži 6 padova.
|
|
|
|
| Zebdi23. 08. 2013 09:58:39 |
lynx, jesi siguran? Ja sam na Simondovoj stranici našao ovo: "8.2mm dynamic rope, designed for summer hiking and ski touring. For use as a safety line only: not designed to withstand falls from a height. Lightweight and compact, you'll forget it's in your backpack. Unique tracking number. Available in 3 lengths: 20m, 30m and 40m. Warning: this rope is NOT suitable for climbing or mountaineering use." Za kak abzajl bi je još upotrijebio, za više ne. Bolje uzmem nešto drugo 
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| neph23. 08. 2013 10:07:52 |
Jedriličar, prije vremena sam čitao neke članke o toj temi, ali ih trenutno ne nalazim... Na početku smo se dobro razumjeli, ali prema mojim informacijama, dvojna vrv se ne bi smjela koristiti kao dvojček, jer se time ponište prednosti dvojne vrvi i nastanu problemi s prevelikom silom hvatanja. Nisam siguran je li vpenjanje dvojne vrvi u isti komplet opasno ili ne, ispravi me ako grešim. U praksi puno ljudi vpenjuje dvojnu užad zajedno u isto varalo. Ja osobno dvojnu ne bih koristio kao dvojček. ps. Juš, dobra vrv, a? 
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| jedriličar23. 08. 2013 10:19:07 |
@Neph: ali prema mojim informacijama, dvojna se ne bi smjela koristiti kao dvojček... Tako je, osnovna prednost dvojne pred dvojčekom je da s dvojnom se može plezati utroje, s dvojčekom ne, što znači da je dvojna 'jača' od dvojčeka, u stvari jest, jer jedna dvojna može sama nositi jednog penjača, jedan dvojček ne (u stvari da, kao drugog, ali to nitko neće napisat ni testirati tako, zaboravimo) To znači da ako dvojnu koristiš kao dvojček nema problema ako slijediš pravilo ukapčanja SVIH kompleta, ako obrnuto (dvojček kao dvojnu) onda si u problemu da možeš nestati. Naravno nitko pametan ne koristi dvojček kao dvojnu, jer je nije ni kupio za to, ja sam samo napomenuo mogućnost i opasnosti ako se pogrešno koristi, ali čini mi se da sam izazvao zabunu... dakle koristimo dvojnu po pravilima dvojne, dvojčeke po pravilima dvojčeka... Inače, ja koristim BEAL ICELINE 8,1 mm, odlična užad za sve namjene....
|
|
|
|
| neph23. 08. 2013 10:21:33 |
Jedriličar, hvala na pojašnjenju, našao sam i službeno Mammutovo objašnjenje, dodajem kao zanimljivost: "The CE- Standard for Half- and Twin Ropes is different regarding the testing: twin ropes are always tested both pairs clipped into one biner (80kg mass, 12 falls), half ropes are... tested as a single rope with a 55kg mass (5 falls required). So the standard for half ropes is tougher than the one for twin ropes as half ropes also offer a great safety margin as a single rope (only to be used to belay two second climbers from an anchor). Therefore, half ropes can always be used in twin rope technique as well (whereas the other way round, twin ropes can not be used in half rope technique). The impact force is not affected by clipping one or two half ropes through the same biner." Dakle došli smo do dna. 
|
|
|
|
| lynx23. 08. 2013 10:28:12 |
Zebdi: nisam rekao da je za penjanje. Na omotu stoji i podatak za padove.
|
|
|
|
| Bobaje23. 08. 2013 20:47:55 |
Dvojka i dvojna uža su u osnovi namijenjene za penjanje, dakle uvijek u paru, zato su i manjeg promjera. Kod upotrebe dvije uže pri penjanju može doći do faktora pada "2". Što znači da se popnete 50m iznad staja i bez međuosiguranja padnete 50m ispod staja. To znači da ste pali 100m na štriku dugom 50m. Visina/dužina je Fp=2. To izdrži i enojna uža negdje nad 9,5mm. Upotreba samo jedne uže od dvojke ili dvojne uže pak ne jamči sigurnost pri padovima na Fp=1. Ako po domaće kažem upotreba samo jedne uže dvojke ili dvojne uže odnosno uža manjih promjera ograničena je na osiguranje drugog u navezi ili pa abzajl, gdje je uža više manje uvijek napeta, što sprječava duge padove. No ako pitate mene s takvom užom nije priporočljiv ni padec Fp=0,5. Ako se imate radi kupite single nad 9,5 pa ćete uz pravilnu upotrebu biti potpuno i predvsem sigurni. Ako koga zanimaju faktori pada neka upiše u gugl pa će vidjeti o čem govorim. Pa još to: pazite kad kupujete uže da ne kupite statičku užu koja je unatoč svojoj debljini smrtno opasna za penjanje. To je to, nadam se razumljivo. Lp Jure
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| Keko23. 08. 2013 21:06:46 |
Mislim da je Bobaje najlepše i najnazornije razložio razliku med užami i njihovo pravilno uporabo. Tako nekako nam je bilo razloženo v šoli alpinizma.
|
|
|
|
| jedriličar24. 08. 2013 08:04:51 |
@Bobaje: nema te vrvi koja bi zadržala pad faktora 2 kakav ti opisuješ, kod takvog pada letilo bi dole sve (štand, soplezalec, a i isčupalo bi i međuosiguranje ako ga ima), iz jednostavnog razloga jer ne bi bilo dovoljno vrvi u sistemu za amortizaciju pada (50 m slobodne vrvi znači da je ostalo samo 10 m za amortizaciju pada, ako je uopće rastegnuta) ...
|
|
|
|
| jedriličar24. 08. 2013 08:23:44 |
Ako misliš na ove nove njihalne skokove, stvar je malo drugačija, tu teško da se može govoriti o faktoru pada: naime, skakač ode dovoljno u stranu sa koje se vrši njihaj da se vrv nategne i onda skoči, tako da tamo ima minimalno slobodnog pada, vrv je već nategnuta. Kod vertikalnog pada (sada nije bitan faktor) bilo koje duljine, prvo imaš slobodan pad dvostruko dulji od duljine vrvi između plezalca i zadnjeg međuosiguranja, pa kad plezalec padne ispod zadnjeg međuosiguranja za duljinu slobodne vrvi, tek se onda poče događati amortizacija, na način da trpi točka zadnjeg međuosiguranja i rasteže se vrv po cijeloj duljini, od štanda do plezalca. Međutim, što je faktor pada manji, veća je amortizacija i veća je vjerojatnost da će pad biti zadržan. U primjeru koji je naveo bobaje, jednostavno nema šanse da se takav pad izamortizira, desilo bi se slijedeće: - vrlo vjerojatno bi plezalac koji pada slomio kičmu od silovitog trzaja na kraju pada - isčupalo bi se najviše međuosiguranje - zatim bi se sitemom zipa čupala dalje međuosiguranja u lancu - na kraju je pitanje da li bi kod takvih sila i štand ostao i osiguravatelj na njemu
|
|
|
|
| Bobaje24. 08. 2013 08:28:43 |
Jedriličar očito ćeš morati još mnogo naučiti pa prvo pročitaj neku stručnu literaturu da ne izađem ja pametan. Prava uža normalno izdrži takve opterećenja. O staju nisam govorio niti o tome da se možeš odbijati od stijena za vrijeme pada i znamo kako to završi. "z jednostavnog razloga jer ne bi bilo dovoljno vrvi u sistemu za amortizaciju pada (50 m slobodne vrvi znači da je ostalo samo 10 m za amortizaciju pada, ako je uopće rastegnuta) ..." No tega pa sploh ne štekam.
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| jedriličar24. 08. 2013 08:34:11 |
Mislim da ti uopće ne razumiješ faktore padova, ali to je već tvoj problem, ja sam ti samo htio dobronamjerno ukazati na pogrešno razmišljanje, ali tvoja stvar. Pogledaj si slikice koje možeš naći u bilo kojoj boljoj alpinističkoj literaturi šta je faktor pada pa će ti sve biti jasno (duljina pada/rastegnuta vrv između osiguravatelja i plezalca) Pa lp i ugodan vikend
|
|
|
|
| Bobaje24. 08. 2013 09:01:03 |
Pa Jedriličar ti nemaš pojma o čem pričaš. Ravno zato se penješ s dinamičkom užom da ne dođe do loma kralježnice. Ne znam što ti nije jasno. Imam osjećaj da je za tebe penjanje s dinamikom isto kao penjanje s dašćicom. Nekud sam čitao da na ovom forumu dolazi do zavođenja korisnika, no ovaj jedriličarev zapis je jedan takav ali ovdje hvala bogu za neznanje. Još jednom ću objasniti: ljudsko tijelo pri padu podnosi udarnu silu 15G ili prevedeno 13kN sile. Pri toj sili već nastaju ozljede koje su još kompatibilne sa životom. Naravno govorim o padu na uže bez udaranja o stijene itd. Pri padu na dinamičku užu (visina uopće nije važna) pri Fp=2 sila na tijelo između 6 i 8kN dakle znatno ispod granice ozljeda. To što štant drži ili ne nema veze jer pričamo o užadima. Pad na statičku užu pri Fp=2 znači silu na tijelo 17kN!!! Dakle sigurno mrtav ili barem teško ozlijeđen. Da visina nije važna pokazuje podatak da se te anomalije tj sile počnu pojavljivati već na 1m visine. Sad ono najbolje što često vidim na feratama. Osiguranje pomoćnom užicom. Primjer: Pomoćna užica (elastičnost negdje između dinamike i statike) duga oko 0,5m. Planinar u vertikali uštipan na mašinu popne od klinca do sljedećeg klina 10m i tik ispod njega padne. Fp=visina pada/dužina uže=10/0,5=20!! Dakle faktor pada 20!!!! Nitko to ne preživi. Sad vam vjerojatno jasno zašto toliko problema zbog kompletova za ferate. U zadnje vrijeme nekoliko sustava povučeno s prodaje. Kod takvog faktora umjetnost je napraviti sustav koji reducira smrtonosnu silu na silu preživljavanja. Jedriličar guglaj i surfaj sve ćeš naći. Dosta je. aja još ovo: dinamička uža ima oko 12% istezanja, statik 5%, pomoćna negdje posredno. Be safe! Lp Jure
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| jedriličar24. 08. 2013 09:06:40 |
Sad si sve lepo pojasnio, pa se možemo posvetiti plezanju ... Lp
|
|
|
|
| Bobaje24. 08. 2013 09:15:40 |
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| jedriličar24. 08. 2013 09:26:58 |
Vidi, prijatelju, očito si se našao povrijeđen što sam se uopće usudio nešto ti napisati, jer ti je ego prevelik, ali kad si tako lijepo pronašao filmčeke (ovaj drugi sa faktorom pada je bitan, onaj prvi je ???), lijepo to prouči, pa pogledaj tvoj prvi post, onaj na koji sam se ja referirao i gluposti koje si tamo nadrobio .... i opet ti kažem, to je bilo dobronamjerno, a ti to shvati i dalje kako želiš. Pa još jednom, želim ti lijep i ugodan vikend Lš
|
|
|
|
| Bobaje24. 08. 2013 09:58:28 |
Nadam se da ne vjerujete ni riječi koju sam napisao. Da, ponekad sam pač nesraman. Nekim stručnjacima pa kapu dol.
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| Keko24. 08. 2013 10:27:12 |
Momci, da se ne svađate, najbolje je stvar provjeriti iz fizikalnog gledišta. Za proračun sam koristio faktor pada 2 i pad u dubinu 100m na 50 metara užeta. Za test sam uzeo opremljenog alpinista ukupne težine 100 kg i koristio uže: http://www.kibuba.com/Plezalna-oprema/Vrvi/Enojne?pID=3742 Rezultat koji sam dobio je da uže izdrži takav pad. Uže će se pri dinamičkom padu rastegnuti za 29,4% što je još uvijek u granicama jer uže podnosi dinamičko istezanje 35%. Neka užad imaju navedeno samo statičko istezanje koje je znatno manje. Treba se sjetiti da je pri takvom padu po uputama proizvođača potrebno uže baciti jer je bilo preopterećeno i pri sljedećem sličnom padu njegova sila hvatanja neće biti više ustrezna.
| (+1) |  | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.