Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Slovenske planine u svim godišnjim dobima / Stranica 6

Slovenske planine u svim godišnjim dobima

Ispis

velkavrh12. 12. 2014 17:11:02

Zatim sam se vratio na Zatrnik i obiskao Grajsku planinu. Odabrao sam šumsku cestu koja malo pred Mrzlim Studencem skreće lijevo u šumu i za pola sata na Grajskoj planini. U šumi samo dva križanja. Uvijek biramo desnu cestu i brzo dođemo na planinu. Na planini samo tri objekta. Ali planina je imala ljepšu prošlost o tome nas obavještavaju table. Na Mrzli Studenec vratio sam se mimo Pokljuških barja. Na asfalt oko 800m prije Mrzlog Studenca.

Ovdje skrenemo s glavne ceste na šumsku cestu koja vodi na Grajsku planinu.

Lijepi panoji s povijesti Grajske planine nas dočekuju.

(+2)

velkavrh20. 12. 2014 18:27:07

Danas na prekrasan sunčan dan odlučio sam pronaći planinu Viševnik. Najlakše do planine od planine Pri jezeru. Od tamo samo slabih pola sata do planine. Dobro označeno. Ja sam se odlučio osvojiti je od planine Vogar. Na Vogar po označenoj stazi koja počinje nad Starom Fužinama i za sat kod Kosijeve željezničarske kuće na Vogarju. Vikendom otvoreno i za Božić. Imaju novog oskrbnika. Na raskrižju iznad doma po označenoj stazi prema planini Viševnik. Duga - tri sata. Označena. Sada malo snijega slijedljiva. U višem snijegu orijentacija bi bila teška. Nakon dobre sat i pol doći na raskrižje. Lijeva na Pršivec, desna na planinu Viševnik. Dovesi se ljeti vozilom šumskom cestom koja na planini Zgornji Vogar skreće desno. Ovdje ostavimo vozilo ako želimo do doma na Vogarju. Odavde još pola puta šumom i za sat hoda na nekakvu planotu. Dolje ugledamo planinu Viševnik. Samo spust po stazici na planinu. Tu Bregarjevo sklonište otvoreno ljeti. Na planini više stanova više-manje obnovljenih. Odavde sam se za pola sata spustio na planinu Pri jezeru pa natrag na Vogar.

Čvorište staza - lijeva staza vodi na planinu Viševnik.

(+3)

velkavrh20. 12. 2014 19:44:07

Ako dođemo cestom na Vogar, prvo dođemo na Zgornju planinu Vogar. Ne znam točno gdje se onda počinje planina Spodnji Vogar.

To je kmetija na planini gdje se ljeti dobije sve vrste.

To su objekti na raskrižju staze gdje se skreće prema planini Viševnik ili Pršivcu.

(+1)

velkavrh21. 12. 2014 10:55:04

Ostalo mi je samo još par fužinskih planina koje još nisam vidio. Jedino na planini Vodični vrh ima stanove. Raziskat ću još Spodnju i Gornju Grintovicu. Planina Jezerce za planinom Krstenicom je zapravo pašnjak bez stanova. Nikad si nisam ni ogledao cijele planine Ovčarije. Sve to me čeka sljedeće ljeto.

(+2)

peter223. 12. 2014 16:48:58

Zanimljive su i one u južnim bohinjskim gorama: Klom, Pečana, za Šavnikom, pod Crnom gorom, Za Liscem, Osredki, Poljana, Suha ...

velkavrh23. 12. 2014 20:08:23

Planinu Osredki sam imao ove godine u planu, ali se nije izvuklo. Prve tri planine mi pak još nisu poznate.

Planinu Suho posjetio sam ove godine zimi u siječnju, a i prije nekoliko godina ljeti.

Planinu Poljanu posjetio sam prije godinu dana.

Tada sam na planini Poljani naišao na krdo krava.

Planinu Za Crnu goru također sam posjetio ove godine.

Još uvijek blago zimska planina Za Liscem ove godine u travnju.

velkavrh21. 04. 2015 16:16:44

Danas na sunčan, topao proljetni dopoldne od Srednje vasi cestom koja vodi na planinu Uskovnicu tražiti planinu Blatca - na visini oko 900m. Već sam se vozio ljeti onamo na Uskovnicu, ali kad lišće uz cestu zakrije pogled lijevo, propuštamo je. Vozimo se nekako petnaest, dvadeset minuta i već smo na velikom zavoju gdje možemo parkirati i spustiti se kratkom strmom stazicom na planinu Blatca. Stigli smo zapravo na kraj planine gdje je zadnji objekt planine. Nekih sto metara niže se odvaja dolje loša šumska staza - ne preporučujem voziti dolje. Tu bismo stigli na početak planine. Ja sam parkirao na tom velikom zavoju. Na samoj planini ima samo par objekata. Planina izgleda kao ogroman više travnjak ili paša. Izgleda kao da kose - ne znam. Neki objekti se koriste kao vikendice. Neki su napušteni.

Kraj planine - napušteno ili čeka obnovu.

Baš s te planine je čudovit pogled na vrhove.

Mislim da su to vrhovi od Bogatinskog sedla na lijevo.

Tadej28. 04. 2015 08:07:40

Dodajem dvije planine s ruba Jelovice i to planinu Vršana i planinu Prihod. Na planini Vršana ima dvije krmilnice za divlje zvijeri, jedna novija i jedna starija te ruševine, mislim stare pastirske koče. Na planini Prihod lovska opservatornica i senik.

(+1)

velkavrh10. 05. 2015 17:25:54

Danas na prekrasan proljetni dan na Pokljuku posjetiti tri planine-Kranjska dolina, planina Zajavornik i planina Lipanca. Sve tri su pašne planine. Start na Pokljuki na Mrzlem Studencu gdje s asfalta skrenemo desno na makadam kod drugog izlaza. Prvi izlaz vodi na planinu Klek. Makadam je trenutno jako rupičav. Automobilu se ne smije štedjeti. Nakon kakvog kilometra ćemo dolje pod cestom ugledati planinu Kranjska dolina. Ako je želimo pogledati zapelješemo na početak puta na planinu i prošetamo po ugodnoj planini. Na planini je velika planšarija s hlevom i još jedna manja izgleda pastirska koča s hlevom. Pod tom drugom kočom ima čak baricu. Zatim se odvezemo dalje cestom. Dođemo do raskrižja gdje vodi put na izlaz na planinu Lipanca-desno na Medvedovu kontu, lijevo na Rupu gdje se lijevo odvaja put za planinu Zajavornik. Tu kod panoa je desno označena stazica za planinu Lipanca. Ona je nekako najpogodnija i skoro nič strmija. Šteta što je uskoro na početku malo teže prohodna zbog sječe-posljedica prošlogodišnjeg žledoloma. Možemo nastaviti još km do partizanskog spomenika gdje desno skreće dosta strm put na planinu Lipanca. Usred naletnemo na lijepu šumsku cestu koja dolazi s Rudnog polja. Po njoj možemo ići kaka dva km a onda nas desno označena lijepa stazica odvede na planinu Lipanca. Na kraju puta ugledamo planinu odozgo. Da smo išli tim putem produžili bismo put za sat. Ali vrijedi ako želimo vidjeti rastišta avriklja. Na planini Zajavornik je pastirska koča otvorenog tipa gdje je i sirarna-točka Sirarske staze. Na Lipanci ima i pastirsku koču gdje i ljeti u pašnoj sezoni poslužuju. Pokraj je naravno i planinska koča na Lipanci koja je otvorena skoro cijelu godinu-PD Bled je opskrbljuje-tako i zimi.

Planšarija s velikim hlevom-tamarem na planini.

To je prilično velika planšarija - ne znam je li otvorenog tipa.

U sredini planine nad mlakom je još jedna manja pastirska koča s hlevom.

Iznad planine je još napuštena prilično velika koča - bivši odmarališni dom.

Na parkiralištu Pri Rupah table nas usmjeravaju lijevo na planinu Zajavornik.

Ljepoti makadam nas dovodi do planšarije gdje ljeti sirare i ljubazno poslužuju. Obećavaju da će urediti i neke smještaje.

To je ta planšarija. Podrobno sam je predstavio prošle godine u paškoj sezoni.

Planina nam lijepim vremenom nudi prekrasne poglede na obližnje vrhove.

Na Rupama se možemo odvesti do partizanskog spomenika i od tamo na Lipanco - to je strm put.

To je već kažipot koji nas vodi s šumske ceste koja dolazi s Rudnog polja na planinu Lipanco s juga.

Put je ugodan - cijelo vrijeme ide kroz šumu.

Tamo idemo zato ako želimo vidjeti staništa avriklja na Lipanci.

Nekako pred planinarskom koćom je još jedan objekt.

Ovdje su izhodišta za mnoge gorske ture. Tu ćemo se vratiti na izhodišta.

Odavde možemo ići u Krmo do Kovinarske koće ili do Vodnikova doma i od tamo na Triglav,

Mrki11. 05. 2015 19:14:34

Na putu između Zajavornika i Lipance sručeno drveće nije posljedica prošlogodišnjeg žledoloma, nego ovogodišnjeg vetroloma dana 10.1.2015. Na zadnjoj slici su Mrežice i Lipanski vrh.

Mrki12. 05. 2015 20:00:13

Branko!
Jesi li možda već provjerio i utvrdio otkad i zašto planinu između Goreljka i Lipance u zadnje vrijeme svi zovete Zajavornik a ne Javornik?
Tine Mihelič je u vodiču Julijske Alpe, PZS 1992 naziva Javornik, isto tako u vodiču Julijske Alpe, Bohinjske gore, Sidarta 1995; isto ime zapisala i Mojca Stritar u Pustolovskom vodiču Bled i Bohinj, Kibuba 2009. Planina Javornik navedena je i na svim zemljovidima koje imam: Julijske Alpe, istočni dio, 1:50000, PZS 1981 i PZS druga izdaja 1996, Triglav 1:25000, PZS 1993 i Triglav 1:25000, Sidarta 2013. Portal Geopedija.si također bilježi planinu kao Javornik.
O tom imenovanju sam zimi raspravljao i s oskrbnikom Blejske koče na Lipanci, koji također nije imao pravi odgovor.

velkavrh12. 05. 2015 21:01:00

Pitao ću se kod paške zajednice. Moj brat čak ljeti tu pase i pravi sir. Poznam i par poznavatelja pokljuških planina. Ispitao ću. L.P.

velkavrh20. 05. 2015 04:20:22

Jučer nekako nakon smjene na Zelenicu i posjetiti Smokušku planinu. Na nju dođemo za dobrih dvadeset minuta iz koče na Zelenici. Tu pod Pungartom izvire potok Završnica i neposredno uz taj izvor stoji dom kod izvora Završnice. Pungart je jugozapadni završetak grebena Begunjščice, koji se niže završava Roblekom-tu je poznata Roblekova koča. Dom kod izvora potoka Završnice uredili su iz bivše karavle. Naravno da su bivšu karavlu temeljito prezidali. Ljeti je stalno otvoren. Za dom se zgledno brinu-prošle godine su ga i obnovili. To je Smokuška planina. Pašna je planina i ljeti ćemo tu sresti stado goveda. Izvor su prošle godine ogradili. Istina, snijeg je neke dijelove ograde srušio. Ugodno je sjediti tik uz izvor na klupi. Koča ima vani stolove i klupe. Kad sam na Zelenici uvijek idem barem dotad. Na planini je nov veliki tamar-hlev. Malo niže lijepa vikendica. Ne znam ima li kakav objekt još niže. Odsuda se lijepo vide Srednji vrh i Vrtača.

Koča na Zelenici. Trenutno otvorena vikendima.

Spuštamo se stazicom do doma Pri izvoru Završnice.

Izvor ima više žila. Prva je već na stazici gore.

Ispod doma je prostrano pašnjacište u čijem središtu se spušta staza u dolinu.

Na desnoj strani staze niza vidimo lijep hlev.

Na desnoj strani se uzdiže Srednji vrh—tamo još nisam bio.

velkavrh20. 05. 2015 04:59:58

Za taj dan još nisam imao dovolj potepanja. Zaputio sam se u Tržič i kroz Dolžanovu sotesku prema Jelendolu. Za Jelendolom pa desno po onom poznatom kotanjastom makadamu do planine Pungart. Sad još nekako ide - ljeti se cesta pretvori u male skakaonice. Auto se nam stvarno ne smije žaliti. Samu planinu još nikad nisam posjetio, prošao sam pored prije kakve godine, kad sam se vozio na planinu Šijo i odatle na Kladivo. Auto ostavimo na kraju ceste, koja nas u par minuta dovede do lijepe pastirske koče s velikim hlevom. To je velika paška planina. Ograjena je i time se ograničava sa susjednim Šijom i Tegoškom planinom. Pastirska koča je u paškoj sezoni cijelo vrijeme otvorena. Prošetao sam se po cijeloj planini. Ima stvarno obsežne i lijepe pašnjake. U tom području od Kofca je nekako najšira. Slike slijede popodne.

Iznad šumske granice, koja je tako reći skoro nepostojeća, počinje travnati greben Košute.

Smerokazi tik pri planšarskoj koći otvorenog tipa.

Cijelu pašnu sezonu planšarija je otvorena i prijateljski poslužuju.

Po travnatoj stazici preko pašnjaka do sljedeće planine.

velkavrh20. 05. 2015 18:09:56

Nastavio sam na Tegošku planinu. Označena staza vodi preko paške. Dođemo do ograde, koja su ulazna vrata za planinu. Obe planine su i razdvojene ogradama. Ta stazica teče zatim dalje po gornjem dijelu planine na planinu Spodnja Dolga Njiva i zatim na Zgornju Dugu Njivu. Na planinu odnosno do planšarije se jednostavno spustimo niz pašku. Do planšarije vodi i cesta. Planšarija je velika, hleva ne vidi. Ništa ne piše da je otvorenog tipa. Pored je očito još jedan lijep rekreacijski objekt. Paške planine nisu tako lijepi kao na planini Pungart. Na paške s planina navaljuju vode, koje su godinama napravile nekakve brazde, koje se naravno zarastaju.

Spustim se preko paštine na cestu koja vodi do planšarije.

Najprije ugledam lijepu kućicu iznad staze, čini se da je rekreacijski objekt.

Spreda je pokrivena terasa s vanjskom kuhinjom.

Pašno područje je još pred planšaricom lijevo pod rekreacijskim objektom.

velkavrh3. 06. 2015 15:58:42

Jučer na novu bohinjsku planinu - Osredki. Nalazi se na donjim bohinjskim gorama. Pristupa ima više. Najobičajnija je po gornjoj lijepoj šumskoj cesti - što je prilično duga, koja počinje iza sela Nemški Rovt na desnoj strani u smjeru Soriške planine. Vozimo se mimo planina Vresje i Strmne i također mimo dva odcepa desno na planinu Za Liscem, gdje je Orožnova koča. Zatim slijedi još jedan pristup za planinu Lisec, zadnji pa za planinu Osredki i brzo smo na planini. Dovde se možemo i dovezati. Do planine idemo šumom. Planina nas baš neće očarati. Tu su samo dvije pastirske kućice koje se čvrsto stežu jedna uz drugu. Koče su drvene. Jedna je čak renovirana s dimnjakom. Na vratima ima kvaku. Druga je u lošijem stanju. Vrata izgledaju kao da ih je netko gurao unutra nije uspio - malo su utisnuta unutra. Pisalo je da se u jednoj od tih koča može i skloniti - ništa ne izgleda tako. Ispod koča gdje su nekad bila vedrišta za goveda puno je krame od odsluženog gašperčka do modroca. Iza koča je mala bare koja je nekad služila za napajanje stoke. To već dugo nije paška planina i djelomično se zarasta.

Na planinu se dolazi i s Črne Prsti kao što sam ja došao na planinu. Brzo od koče na Črnoj Prsti dođemo do smjerokaza koji nas usmjeravaju dolje prema Liscu. Dolje na sedlu pak skrenemo lijevo po označanoj prilično zarasloj stazi do planine.

Ovdje se skreće s Črne prsti prema planini Osredki.

Na planini su samo dvije kočice-stane, jedna pored druge.

Ona iza njega ima čak bravu na vratima i dimnjak.

Tabla na cesti koja nas usmjerava na planinu.

velkavrh7. 06. 2015 06:28:52

Jučer na Mačensku planinu. Nije baš naša, Korušci već u Austriji pored Celovske koče. Iz doline lijepa makadamska cesta vodi gore. Je prilično naseljena - više objekata. Ljeti tu pasejo. Pored teče potočić - vode je dovolj. Do nje se može doći sa Zelenica, preko sedla Beljščica, gdje je državna granica.

Iz doline gore dolazi lijep makadam. Ali dolje je zapora. Do ovdje dolaze pješice po cesti.

(+1)

velkavrh25. 06. 2015 20:37:54

Danas konačno posjećujem planinu Koren. Planina Koren nalazi se na krvavškom području. Jedna je od njezinih šest planina. Do nje se lako dođe od Kriške planine. Parkiramo naravno na velikom parkiralištu na planini Jezerce. Do planine se dolazi i iz Kamniške Bistrice. Na planini pasejo, ali danas stoke nisam vidio. Čreda goveda sam vidio kod lovačke koče pred planinom Koren. Na planini su prije kakve godine novo postavili planinsku koču. Na tom mjestu bile su ruševine stare koče. Staro naselje bilo je na početku planine - još danas vidljivi ostaci. Voda je na planini. Čak imaju i mlaku za napajanje stoke. Danas nisam vidio da je koča otvorena. Moralo je biti gospodar blizu, jer se iz dimnjaka dimio, na koči čak piše koča Koren. Ne znam da li je otvorenog tipa.

Mlaka za napajanje stoke. Živine pe tu nisam vidio.

velkavrh25. 06. 2015 20:48:38

Druga danas bila je planina Košutna. Na planinu dolazimo preko planine Koren. Preko kamenja se popnemo uz par čeličnih užadi preko stijena i vrlo brzo smo na planini. Na planini vidimo drvenu kapelicu, koju su podigli u spomen mladcu kojeg je tu pokopala lavina. Pored kapelice stoji pastirska kuća. Danas je planina imala puno posjeta, jer je bila misa kod kapelice. Stoke nije bilo primijetiti.

Kapelica na planini. Ima čak i zvono želja.

Iznad planine vodi označena staza na Košutna-gor. Snimljeno s grebena Ježa.

velkavrh21. 07. 2015 14:37:57

Već dugo nisam snimio nijednu novu planinu u pravom smislu riječi. Ovaj put sam otišao na Komnu i posjetio planinu Govnač. Bio sam tu već više puta. Ovaj put sam je posjetio baš u pravom trenutku i slike dokazuju da je ova planina na Komni još uvijek živa. Gore pase velika čreda goveda i za vodu je dobro poskrbljeno. Inače ne znam kojoj paškoj zajednici planina pripada. Mogu je samo pohvaliti. Na nju nas upućuju kazaljke kod Doma na Komni. U dobru pola sata već smo na planini. Gdje na sredini puta se staza račva na donju i gornju. Ovaj put sam išao donjom. Iznad planine nas zaustavi ograda i odmah shvatimo da će to biti paška planina. Iako sam bio više puta tu nikad nisam naišao na stoku. Već kod ograde ugledamo prilično obširnu planinu. U prednjem planu lijevo od planine ugledamo velike ruševine čiji vrh krasi ruševina velikog časničkog doma. Tu je za vrijeme I. sv. rata bila velika vojna postaja austrougarske vojske. Služila je kao nekakvo odmorište vojnih jedinica koje su se borile na krnskom bojištu. O tome nas obavještava pano pred tim ruševinama. Bilo je prilično zidanih objekata. Smjestili su mogli prilično vojnika. Imali su čak i kapelic. Opskrbljeni su bili i vodom što svjedoči i danas aktivni izvor na desnom kraju planine gdje je zahvat te vode za stoku. Stvarno trenutno slabo teče. Ova planina je polazište za ture na obližnje vrhove - Veliki i Mali Bogatin, Kuk. Može se i dalje prema Voglu - tu sam već išao. Na bliži Veliki Bogatin ili Mahavšček vode tri staze - po prečici prije kakve godine nisam nigdje stigao, označene staze su dvije - jedna odmah skreće u strminu, druga ide po planini po udobnoj mulatjeri i na vrhu se spaja sa strmom. Označena staza bi trebala voditi još do koče Pod Bogatinom, ali je nisam otkrio - izgleda da se tu malo hoda i zarasla. Trenutno je planina odjevena u barvitu raskoš planinskog cvijeća. Mnogo je žutog svišča, poznatijeg kao košutnik - korijen se koristi za ljekovitu grenčicu. Upozoravam da je cvijet zaštićen.