Slovenske planine u svim godišnjim dobima
|
| ločanka26. 07. 2015 18:30:21 |
Nedostaju mi šetnje po tolminskim planinama.
Mislim da bi to bilo vrlo lijepo i zanimljivo izvješće!
|
|
|
|
| velkavrh26. 07. 2015 19:17:39 |
Preko Vršiča letos još nisam išao. Možda prema jeseni.
|
|
|
|
| velkavrh7. 08. 2015 04:02:46 |
Ništa se ne šetam po planinama. Moje staze se ovaj ljeto kreću više iznad 2000m. Ipak sam ovaj tjedan bio na planini Zgornja Dolga Njiva. Planina Dolgih Njiva ih ima nekoliko. Radi se o isključivo paškama gdje ljeti pase govedo i konji. Logičan je nastavak planine Spodnja Dolga Njiva gdje je ogromna planšarija otvorenog tipa i ima puno posjeta. Do nje dolazimo iz Tržiča na Jelendol pa ravno po makadamu do zadnjeg parkirališta pred planinom Spodnja Dolga Njiva. Zatim samo prošetamo mimo planšarije. Staza ide iznad planšarije malo nagore i već na prostranim paškama Zgornje Duge Njive. Teren se tu nekako izravna, paša je dobra. Po sredini teče čak mali izvorić. Planina je ograđena i to visoko gore prema polazištu za Tolstu Košutu ili geološki zaštićenu stazu Meli Košuta. Geološku stazu se isplati posjetiti. Staza je odlično osigurana. Na kraju staze nas čeka čak odmaralište s panima i knjiga za upis. S planine ide s lijeve strane i gornja staza na Košutnikov Turn. To je izuzetno lijepa razgledna staza koju svakako preporučujem.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| velkavrh30. 08. 2015 08:06:23 |
Konačno sam posjetio jednu planinu po imenu Dolge njive. To je mala planina pod grebenom Zaplate točnije nekako u sredini dolje između Cjanovca i Srednjeg vrha. Najlakše do nje dođemo ako idemo iz Mača na Hudičev boršt i zatim s njega po označenoj stazi na Srednji vrh. Ta staza nas će odvesti ravno na planinu. Na planini je mala pastirska koča. Planina nije velika. Ove godine vidio sam tu stado ovaca. Napravljen je sječak prema Hudičevom borštu. Nekako s sredine planine ide ravno označena staza na Srednji vrh. Možemo ići dalje po planini desno na Mačensko sedlo-također označeno.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| Mrki1. 09. 2015 21:18:05 |
Planina Dolga njiva nije ni tako mala, jer je duga gotovo kilometar i proteže se u obronke Srednjeg vrha, Laneža i Malog Grintovca. Pastirska koča je vikendica. Planina pak nema izravne veze s Mačenskim sedlom, koje je na drugoj strani grebena Laneža između Malog Grintovca i Bašeljskog vrha.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| velkavrh2. 09. 2015 18:16:32 |
Hvala na točnoj objašnjenju!
| (+1) | | |
|
|
|
|
| velkavrh3. 10. 2015 19:47:03 |
S planine Rzenik silazimo na planinu Dol. Tu stoje samo tri objekta. Dva se izgleda koriste samo kao rekreacijski objekti. Jedan pa je u funkciji planine. To je živa planina-ljeti tu pasu.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| zlatica4. 10. 2015 10:35:16 |
Branko, vidim da si ovaj put šetao više po mom planinarskom kraju i opet nam predstavio dvije lijepe planine. Dosta sistematski istražuješ planine u našem planinskom svijetu i zanimljivo nam ih predstavljaš. Moram reći da si mi tako neke učinio privlačnima, jer sam prije bila više oduševljena vrhovima nego planinama, sada pa mi se pažnja već rado usmjerava i na te lijepe planinske ravnice. Što se tiče literature J. Mlakara, možda uzmi nekad njegovu knjigu u ruke, jer je bio vrlo duhovit i zabavan pisac i njegov gospodin Trebušnik i priče u vezi s njim radovale su me u mladosti. lp 
| (+2) | | |
|
|
|
|
| velkavrh4. 10. 2015 19:14:14 |
Da, sada dolaze na red te niže ture s planinama ukoliko snijeg ne napadne prerano.
|
|
|
|
| lino14. 10. 2015 20:43:27 |
Velkavrh, kratko - lijepa planina, malo samotna, lijepe fotografije. Hvala!
Malo me smetaju dvije rečenice koje se logički isključuju. "Ta staza je duga, usred je i osigurana jeklenicama. Tom stazom su vozili gore stoku na pašu."
|
|
|
|
| velkavrh15. 10. 2015 10:41:32 |
Tom stazom iz Kokre sam otišao prije nekoliko godina na planinu Dolge njive i poznajem je. Tad sam startao odmah od crkve u Kokri. Radi se samo o kratkom dioniku koji je osiguran s dva sklopa jeklenica. Ta staza je ovdje opisana i kao jedan od pristupa planini. Svako ljeto tu vidim konje na paši. Čije su i kako ih dovode gore ovamo ne znam. Goveju stoku pak ovdje nisam vidio sigurno već više od deset godina-ne znam točno kad zadnji put. Sjećam se stare pastirice koja je tu pasla govedo prije oko 25 godina. Sigurno su tom stazom iz Kokre dovodili govedo. Vjerojatno prije desetljeća nije bilo tih jeklenica. Postavljene su zbog sigurnosti planinara.
Sada prema zimi usredotočit ću se na planine na Jezerskom koje uglavnom još nisam vidio i na preostale planine na Pokljuki. Kupujem krplje i čekat ću zimi na lijep sunčan dan.
| (+2) | | |
|
|
|
|
| lino15. 10. 2015 13:46:52 |
Velkavrh, smetalo me je opis da je pot osigurana jeklenicama. Kakva je onda sigurnost za govedo i konje? Hvala na ljubaznom pojašnjenju.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| ana15. 10. 2015 21:14:35 |
Naravno da te zbunilo lino, jer je gospod Velkavrh opet pomiješao kruške i jabuke u svojim opisima.Ejej
Govedo i konje dovoze na Krvavec cestom, od tamo pa je Dolga njiva dostupna i za slonove. Da netko ne pogađa je li ih vojska dovozila helikopterom
U međuvremenu su nekad iz Kokre stvarno gnali gore na pašu drobnicu, u to spadaju samo ovce i koze, koje lako uzlaze i tamo gdje nekim planinarima treba uže za siguran korak.
| (+8) | | |
|
|
|
|
| velkavrh17. 10. 2015 16:57:30 |
Draga Ana, da moje navedbe drže pročitaj u knjižici -Pasao sam krave na Krvavcu-izdala Dramska skupina Pod Stražo, Cerklje, 213-Skupili, pripremili i uredili Breda Žargaj i Mira Gerkman. Tu ćeš naći sve o povijesti planine Dolga njiva na Krvavcu. Tu su pasli već u kasnom antičkom razdoblju. Radi se o staroj pastirskoj stazi iz Kokre, koju su tada koristili. Pročitaj!
Posljednji put sam tu vidio govedo prije mnogo godina-možda 20 ili 25 godina unatrag zajedno s tom starom pastiricom. Gdje su ih gonili gore stvarno ne znam. U kasnijim godinama sam tu nailazio samo na krdo konja. Ove godine sam ih propustio, bili su. Svako ljeto tu vidim ovce i poneku kozu.
|
|
|
|
| ana17. 10. 2015 20:48:13 |
Drag velkavrh, pasli su u antici. Ali drobnica je bila i tada drobnica, iako je blejala na latinskom.
Ako se već pozivaš na izvore, barem se pozovi na prave i kvalitetne. Umjesto biltena dramske skupine mogao bi koristiti npr. neki kvalitetan vodič po Kamniškim planinama. Baš kao kod rožica, gdje koristiš stranu literaturu za determinaciju i - onda u našim brdima otkrivaš nepoznato cvijeće. Imamo svoje kvalitetne knjige.
Jesam li prema tebi neuljudna? Jesam, i zbog toga mi je malo neugodno. Ali jednostavno ne razumijem zašto tebi nije, jer uporno trošiš na forum takve "biserke" i ni dobra ni loša kritika te ne spametuje.
| (+6) | | |
|
|
|
|
| velkavrh17. 10. 2015 21:39:29 |
U ovom biltenu, ako ga tako mogu zvati, svuda su navedeni izvori i autori. Bilten nije neki bav bab, koji bi netko kar smislio. Inače u knjižnici ima dovolj literature s tom tematikom, koja se može proučiti.
Inače imam kar deset priručnika planinskog cvijeća od različitih autora. Naravno uglavnom Slovenci. Ne bi ih nabrajao.
| (+2) | | |
|
|
|
|
| GregorC18. 10. 2015 13:00:43 |
Ne radi se baš o ovoj planini, nego o Planini Prevalo pod Begunjščicom. Prije nekoliko godina često sam pomagao gnati stoku na i s planine cestom iz Drage mimo Planince. Stariji gospoda su pričali kako su nekad na Prevalo gnjali stoku preko Luknje. Sam sam to teško vjerovao i nekako mi još uvijek ne ide u glavu.
| (+3) | | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.