|
| julya9. 12. 2020 21:36:18 |
Aha, hvala. A je to određeno u nekim topografskim kartama ili gdje drugdje? Još jedno pitanje: nekad čitam da je kriterij za vrh 30 metara relativne visine, drugdje 50m...
|
|
|
|
| lijaneja2. 01. 2021 18:31:36 |
Kriterij za vrh je ime i izmjerena visina
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| DVas24. 06. 2026 18:41:05 |
Pozdrav!
Prije nekog vremena pokrenuo sam projekt koji je nastao iz želje za preglednim popisom slovenskih vrhova iznad 2000 metara te jednostavnim bilježenjem osvojenih vrhova. Do nedavno je projekt bio napušten, a onda sam ga korak po korak nekako doveo do točke gdje je sada. Isprva sam ga namjeravao koristiti samo za sebe, zatim sam odlučio objaviti ga kao web stranicu. Možda će koristiti i nekome:
https://www.dvatisocaki.si
Web stranica trenutno radi bez registracije korisnika i bez središnje baze podataka. Označavanje osvojenih vrhova pohranjuje se lokalno u vašem pregledniku. Ako izbrišete podatke preglednika ili promijenite uređaj, povijest osvojenih vrhova može se izgubiti.
Podaci na stranici prikupljeni su iz javno dostopnih izvora, između ostalog s portala Hribi.net, OpenStreetMap, Google te Wikipedije. Popis vrhova temelji se na popisu slovenskih dvotisućaka objavljenom na Wikipediji.
Pritom valja naglasiti da jedinstvena službena definicija dvotisućaka ne postoji. Uvrštavanje pojedinog vrha može ovisiti o različitim kriterijima, poput samostalnosti vrha, prominencije i slično. Također različni izvori navode različite podatke o visinama, nazivima ili lokacijama vrhova. Za neke manje posjećene vrhove dostupno je vrlo malo informacija.
Iako stranica sadrži poveznice na karte, GPS točke i dodatne informacije, podatke nemojte koristiti kao jedini izvor za planiranje tura. Među slovenskim dvotisućacima ima prilično vrhova s neoznačenim, vrlo zahtjevnim ili alpinističkim pristupima. Prije posjeta pojedinom vrhu uvijek se dodatno raspitajte o zahtjevnosti ture, trenutnim uvjetima i potrebnoj opremi.
Budući da je riječ o amaterskom projektu, moguće su pogreške pri unosu podataka, nedostajuće informacije ili neispravne poveznice. Ako primijetite pogrešku ili imate prijedlog za poboljšanje, bit ću sretan obavijestiti svakoga. Budući da je riječ o hobističkom projektu, promjena se ne očekuje preko noći.
Web stranica je prilagođena i za korištenje na mobilnim telefonima, ali zbog količine podataka i preglednosti karata korisničko iskustvo trenutno je još uvijek bolje na računalu.
Projekt će se po mogućnosti još razvijati. Ako bude dovoljno interesa, u budućnosti se može dodati i registracija korisnika te sinkronizacija osvojenih vrhova između različitih uređaja.
Sretno i siguran korak u planinama!
| (+9) | | |
|
|
|
|
| lijaneja27. 06. 2026 17:05:46 |
Lijepo si se potrudio sa statistikom. Malo sam pogledao u moje podatke, pa sam odmah shvatio da imamo različite kriterije. Kao što sam negdje već spomenuo, za mene je slovenski dvotisućak brdo, gora ili uzvisina koja ima određenu visinu i barem na nekoj karti i ime. Udubio sam se samo u Julijske Alpe i nabrojio 41 vrhova koji ti nemaš na popisu, ali si slučajno dodao Dovšku malu Kepu i Pungrat.
Budi dobro!
Tone
|
|
|
|
| turbo27. 06. 2026 20:42:15 |
Ruku na srce, strogo gledano vjerojatno još nitko nije i neće stati na sve slovenske dvatisućake. Kern ima napravljen detaljan popis, gdje ima i nekih vrhova koji nisu domaći, onda ovo gore od DVas, Tone ima svoj, onda je tu Wiki, pa se još nađe. Više ili manje "službenih" i više ili manje točnih. Uvijek će negdje biti neki greben ili grebenčić koji bi mogao biti vrh ili ne, na nekim kartama neki su, na drugima ih nema i slično. S godinama dođeš do dileme, da li više razmišljati o onima koje (još) nisi, ili o onima koje jesi, pa makar bili "pravi" vrh ili ne. Uostalom, važno je da se ide dok još ide 
| (+4) | | |
|
|
|
|
| dprapr27. 06. 2026 20:49:42 |
Zbog različitih popisa stvarno je teško reći koliko ih ima. Za dva znam da su ih osvojila preko 400!
| (+2) | | |
|
|
|
|
| DVas29. 06. 2026 10:16:25 |
Ispravio sam Pungrat i Dovšku malu Kepu. Također je još nekoliko drugih vrhova bilo pogrešno razvršteno. Sada sam to uredio. Hvala.
| (+3) | | |
|
|
|
|
| Trobec30. 06. 2026 20:32:31 |
Taj popis kako vidim je napravljen po M i M. Zašto su na startu izabrali baš te vrhove, pitanje je za njih Ali koliko vidim većina onih koji se uhvate izazova 2tisućaka radi po njihovom popisu. Postoji i prošireni i Tone, slažem se da na ovom osnovnom popisu još puno fali. Ali ima na njemu i vrhova koji to zapravo nisu. Odmah mi pada na pamet npr Teme por Rjavino. Zapravo nema ni 2m relativne visine (ili prominence) što po nikakvom kriteriju ne može biti vrh. Ali da, dok ne dobijemo neki "službeni" popis, npr iz Geodetske uprave, uvijek će biti stvar debate koliko imamo 2tisućaka.
| (+4) | | |
|
|
|
|
| dprapr1. 07. 2026 14:46:31 |
Naravno rade po njihovom popisu jer ima najobjektivnije opise pristupa! Svi ostali opisi su više za čitanje tijekom ture.
|
|
|
|
| turbo1. 07. 2026 16:56:58 |
| (+2) | | |
|
|
|
|
| lijaneja1. 07. 2026 17:48:46 |
Misliš Skodlco 1919 blizu planine Lopučnice na Komni?
|
|
|
|
| turbo1. 07. 2026 21:11:41 |
Ja ne mislim ništa, samo sam dao link do članka u PV iz 1994. gdje se raspravlja baš o tu temi. Koliko dvatisućaka ima kod nas, kako ih odrediti i kako na nekim kartama neki vrhovi imaju pogrešno navedene visine, među njima i Skodelica. U članku je navedeno da bi trebalo biti kod nas po navodu autora članka 349 dvatisućaka ...
Jednostavno rečeno, što se tiče naših dvatisućaka: "brojim, brojim i nikako ne prebrojim"
| (+2) | | |
|
|
|
|
| lijaneja1. 07. 2026 21:52:24 |
Pa da, svako proljeće imaju mlade.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| DVas2. 07. 2026 08:14:50 |
Ja sam polazio od popisa koji je na Wikipediji. Spomenuti popis mislim da se temelji na popisu iz planinskog vestnika, link je objavio turbo. Prilažem snimke zaslona.
|
|
|
|
| Trobec2. 07. 2026 15:59:08 |
Pa ima stvarno nekih razlika u odnosu na popis M i M. Nisam prošao cijeli popis ali ono što mi je odmah upalo u oči je da su tu Adam i Eva kao jedan vrh.
|
|
|
|
| Hammond2. 07. 2026 17:32:03 |
Zapotoški vrh nije 2k.
Središnji stup, Sfinga - alpinistički nazivi razdioba, ne vrh. Stupova u tom smislu ima još bezbroj.
Umorni stup više od znamenitosti nije.
Koji dio BG je Lanterna?
Pa i ti mangrtski su mi strani: Rob nad Zagačama, Remšendolska škrbina, Crvena stijena, Strmi nos, Huda škrbina.
Argumenti?
| (+1) | | |
|
|
|
|
| lijaneja3. 07. 2026 10:34:00 |
Škrbine su škrbine, a ne 'štrline'.
Na spisku bi se mirne duše još mogli dodati: Vrh rokavskega grebena, Mali Jalovec, Zahodni vrh Kanjavca, Triglavski Vogel, Zahodni Zvonik, Zahodni vrh Planje, Oltarček, Južni vrh Vršakov, Prestreljeniški stolp, Vrh hude Škrbine, Plemenice, Gornja Kopica, Lopa, Veliki stolp Kanceljnov,.....
|
|
|
|
| Hammond3. 07. 2026 12:44:21 |
Slažem se oko škrbina.
Sveta tri Rokava dominiraju, drugi vrhovi se nekako ne nameću.
Kanjavec svakako ima dva vrha.
Je li Triglavski Vogel negdje označen kao vrh ili je samo područje u sjeni Malog Triglava između Planike i Kredarice?
Zvonik svakako ima dva, zapadni je čak i pristupačniji.
Ako ideš preko grebena Kanceljnova, riješiš mnogo toga.
Oltarić se više ukorijenio kao posebnost, a manje kao vrh.
Za Kopice nitko točno ne zna koja je koja.
Lopa kod Šita je samo alpinistički naziv predvrha spomenute gore.
Eh, pravi križ s tim vrhovima.
| (+3) | | |
|
|
|
|
| Trobec3. 07. 2026 13:55:49 |
Da i ne govorimo o množini Glava na Kaninskim podima. Pa nekad vrh uopće nije postavljen na najvišoj koti, nego na nižoj, nekih 50m zračne linije od višje kote, koja je neimenovana 
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.