| šodrovc26. 09. 2011 12:36:28 |
Urbancek, Turbo. Austrijanci (Njemački) zbog mene mogu raditi štalo, ali bojim se da je Avgijeva hleva više na našoj nego njihovo strani. Za grešku na zemljevidu Karavanke vjerojatno nećemo pokazivati prstom nikamo drugamo osim primarno na nas same, na našu svijest u očuvanju naših, autentičnih slovenskih imena.
Da o Njemačkom vrhu ne ostane previše nedorečenih neznanica, potrebno je malo pogledati u povijest i etimologiju. Njemački vrh nema ništa s Zelenjakom, nego izravno sa susjednom Vrtačom, koji bi trebao biti susjed. Da, susjed - Meniški vrh.  (???) Pa, vjerojatno ime Vrtača nećemo više mijenjati, previše je ukorijenjeno, zanimljiva je objašnjenja što je Vrtača zapravo bila i kako je Meniški vrh evoluirao do Vrtače. O tome nalazimo objašnjenje u Jezičnim zabilješkama odličnog jezikoslovca i stručnjaka za toponimiju prof. dr. Dušana Čopa:
...
Da bismo današnje pogrešne oblike imena pravilno razumjeli, ovdje spomenimo još dva imena. Prvo je gorsko ime Vrtača (drugi najviši vrh u Karavankama, između Stola i Begunjščice). Ljudi na gorenjskoj strani (vlasnici zemljišta na Zelenici i na padinama ovih planina bili su uvijek Slovenci, ali i na sjevernoj strani uvijek su živjeli samo Slovenci. U selima na južnoj strani Karavanke ljudi planinu zovu Njemački vrh (u PV dugo godina trajalo raspravljanje o tom imenu – čak pisac F. S. Finžgar je u PV tvrdio da su njegovi stariji rođaci planinu uvijek spominjali samo tim imenom). Na koruškoj strani planinu zovu Vrtača, zato su se naši geografi odlučili za to ime. Ali to nije pravo ime: Vrtača je krška udolina između Stola i planine s upitnim imenom. Tom drevnom prijelazu s Kranjske na korušku stranu, koji je u potpunosti na kranjskoj strani sve do graničnog prijelaza Belščica, domaćini kažu Čez Vrtačo, kao što je zabilježeno i na karti 1:25000 Geodetskog zavoda RS, br. 141 – i očito su to ime na koruškoj strani uzeli za gorski vrh. Nitko to ime nije znao pravilno objasniti. Istina je da je ime Njemački vrh pogrešno, to opet zbog posebnosti u zgornjesavskom narječju. Upravo kod tog imena vidi se koliko je izuzetno važno da onaj tko se bavi toponimijom stvarno dobro poznaje i narječje i da je (iz dokumenata) dobro upoznat s poviješću mjesta i lokalnih (i gorskih) imena. Vrlo su korisni u takvim slučajevima i opisi granica starih plemićkih posjeda. Upravo kroz spomenuti dio Karavanke išla je granica blejske plemićke posjede. "Stou...Menischke Werch" (U opisima plemićkih granica imena su vrlo dosljedno zapisivana u narječnim oblicima!). To ime "Menischke Werch" je zanimljiv svjedok posebnosti u današnjem sjeverozapadnom slovenskom naselju – metateze su tu prilično česte. Ime Meniški vrh prešlo je u Njemački vrh (i naglas je u tom dijelu Slovenije često prešao na prvi slog), Čomoradnek (rov pod Stolom) < Močeradnik, jer je i močerad > čomorad, Zapret < Zatrep. Gobatec < Bogatec (tolminsko ime za bohinjski Bogatin, Kupljenik (nad Bohinjskom Belom) zabilježen l. 1511 kao Pukl(j)enik, ali i sicer: gomazin < magazin, potariše < toporišče itd. Ime Meniški vrh postoji u Sloveniji i na Štajerskom, SJ od Sevnice.
...
Dakle, Njemački vrh ćemo dakle zaboraviti, (imamo Vrtaču  , za Meniški vrh je ionako prekasno  ), Zelenjak će ostati Zelenjak, samo naši geodeti i izdavači (PZS) moraju se probuditi  .
|
|