|
| malenka7. 09. 2020 22:53:57 |
Velkavrh, neke primedbe: - nije močvirska nego močvirna samoperka - napišeš čašasti sviščevac pa onda da ne znaš koji je. Da je to u našoj zemlji, bio bi sigurno čašasti (ako raste iznad granice šume), tako pa ... - clusijev svišč mogao bi biti i kochov - to se po slici ne da utvrditi. - 6 - mnogoličnice suholetnice mogle bi biti enokoškataste, po slici nije odredivo. - 8 - nikako izbrazdani kamnokreč, to je nasršeni - no, toga bih očekivala da poznaješ?? - 13 lepen kažeš gol - jesi pogledao donju stranu listova da nije dlakavi?
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| velkavrh8. 09. 2020 05:30:52 |
malenka hvala! Čašasti sviščevci rastli su na 2000m. Stvarno sam ih pažljivo pogledao i svi su bili isti po rastu. Kod kamnokreča sam se zakačio. Kod lepena stvarno nisam pogledao donju stranu listova. Kod nas znam gdje raste kochov svišč. Vjerojatno ne raste u Zapadnim Julijskim Alpama-ne znam sigurno.Kochovog zapravo poznam samo u svom skalnjaku.U planinama ga još nisam odredio.
|
|
|
|
| zvončica8. 09. 2020 08:03:08 |
Malenka, za Parnassia palustris koriste se oba imena - močvirna samoperka i močvirska samoperka. Zadnje je češće. Isto kao koprivasta zvončica i koprivolistna zvončica. Najčešće susrećemo koprivastu zvončicu. Lp
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 13:56:25 |
Zvončica, pridržavam se posljednjeg izdanja Male flore Slovenije (= slovenska botanička biblija). Tamo je samo močvirna i koprivasta. Da, koriste se sve vrste, pogrešna imena se kopiraju i uporaba ide dalje ... (i sama sam se ponekad pogrešila).
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 14:05:43 |
Brezstabljika čičak (Cirsium acaule) Stablo je uglavnom jako kratko, ponekad ipak visoko do 10 cm. Na njem je obično jedna košarica, rijetko više (do 4). Raste po mnogim mjestima kod nas do montanskog pojasa. Drugdje u apnenčkim Alpama raste i u subalpinskom i alpinskom pojasu. Njegov areal seže od Europe do zapadne Azije.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 15:06:17 |
Planinska velistika (Ligusticum mutellina) Do 50 cm visoka, gola biljka s višestruko pernato djeljenim lišćem, koje ima tanke, crtalaste listiće. Suncokraci uglavnom nemaju ovojnice, suncokracići je imaju, njihovi listovi su približno tako dugi kao cvjetni dršci. Cvjetovi su sitni, ružičasto-bijeli ili crveni. Cvjeta od lipnja do rujna. Raste na planinskim pašnjacima i livadama, medu zelenim jesenom i ričjem i u planinskim šumama, najviše iznad 1500 metara. Razširena je u Alpama i drugim srednje- i južnoeuropskim planinama. Od crvenocvjetne podvrste velikog bedrenca razlikuje je predvsem lišće, koje je kod bedrenca jednom pernato djeljeno, listni dijelovi su široko-jajačasti, bedrenac je obično i viši, preko 50 cm.
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 15:44:35 |
Grenkoslad (Solanum dulcamara)
1
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 15:51:40 |
Četverozubi slanozor (Heliosperma pusillum)
1
2
|
|
|
|
| zvončica8. 09. 2020 23:01:30 |
Močvirna samoperka Naravno da imaš pravo, malenka. Mala flora Slovenije je botanička biblija. Ali toliko puta sam drugdje vidjela močvirsku samoperku, uključujući i prijevod Lippertove knjižice Alpsko cvijeće (Tone Wraber), čak Peter Strgar je pod fotografijom iz 2007. napisao močvirska, da ne navodim dalje, da sam zaključila da se mogu koristiti oba imena. I stvarno nije teško pobrkati - močvirna/močvirska. No, od danas samo močvirna samoperka . Ova nježna rožica dobila je svoje znanstveno ime iz stare Grčke po planini Parnas. Lp
|
|
|
|
| malenka9. 09. 2020 11:03:14 |
Alpski kiselić (Oxyria digyna)
|
|
|
|
| malenka9. 09. 2020 11:24:39 |
Niski enej (Gentiana pumila) Niska je, u malim ričicama rasteća trajnica, visoka do 6 cm. Pritlični listovi su crtalasto suličasti (uski!), po rubu papilozni, zašiljeni. Stabljika ima 1-3 para malih uskih listova. Čašni zubi su crtalasto suličasti, koničasti, vjenčić je cijevasto pladanjast, dug do 30 mm, ima dugu vjenčićevu cijev, rašireni režnjevi su tamnoplavi. Vjenčićeva cijev je malo tamnija (MFS navodi svjetliju). Raste na snježnim podlogama gdje je snijeg nedavno skopnio – u planinama to je obično sredinom ljeta (većinom iznad granice šume cvjetajući enej vidjet ćemo cvjetati od srpnja do rujna) i to na vapnenačkoj podlozi. Nalazišta su u Istočnim Alpama, rijetko i u Apeninima. Kod nas raste u Julijcima, rjeđe u Karavankama i Kamniško-savinjskim Alpama. Slična vrsta je proljetni enej, koji ima jajaste listove (šire) i raste i ispod granice šume.
1
2
|
|
|
|
| malenka9. 09. 2020 11:26:27 |
Blijeda djetelina (Trifolium pallescens)
|
|
|
|
| kati19099. 09. 2020 20:51:58 |
Pozdrav "malenka"; zanimljivi su tvoji doprinosi i poučni. Budući da sam malo u sumnji, molim za pomoć; eneji su fotografirani jedan pod Urškom, drugi na Dlesk. planoti, Hvala
1
2
|
|
|
|
| malenka10. 09. 2020 09:16:42 |
kati1909, prvi je proljetni enej, kod drugog se listovi ne vide dovolj dobro. Ako su uski, to je niski enej. U planinama proljetnog možemo vidjeti i kasno ljeti, inače enejci vole procvjetati još kasnije, u jesen. LP p.s. Uopće pri određivanju biljaka često je važna nadmorska visina i vrijeme, podloga (vapnenac/silikat) ... Meni ime 'pod Urškom' ne kaže ništa.
|
|
|
|
| malenka10. 09. 2020 09:24:47 |
Kod trbušastog gledaš samo čašu, ali je obično viši, granan i cvjetovi su manji nego kod proljetnog svišća.
1
|
|
|
|
| malenka10. 09. 2020 21:29:09 |
Zelena olha (Alnus viridis)
|
|
|
|
| malenka10. 09. 2020 21:32:04 |
Medvjeđa čubarica (Arctostaphylos uva-ursi)
|
|
|
|
| malenka10. 09. 2020 21:40:05 |
Zlatničasta prerast (Bupleurum ranunculoides)
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| malenka10. 09. 2020 21:43:10 |
Klasasta zvončica (Campanula spicata)
1
2
| (+1) |  | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.