|
| malenka4. 09. 2020 09:56:02 |
Neke slike zelenog vučjeg jezika iz mog arhiva. Opis je već kod "Cvijeća".
|
|
|
|
| malenka4. 09. 2020 10:11:20 |
Snežni gencijan (Gentiana nivalis)
Opis: Nježnu jednogodišnjicu možemo razlikovati od sličnih gencijana po manjim cvjetovima dugim do 15 mm, koji imaju bijelkast venčićev cijev s tamnim uzdužnim crtama. Stabljike mogu biti visoke do 15 cm i blago granate, s po nekoliko cvjetova. Biljka nema necvatećih izdanaka. Bazalni listovi zbijeni u rozetu, jajačasti ili eliptični s tupom vrhom. Rubovi blago papilozni. Robusni čašić je cevast, prislonjen uz venčićevu cijev i ima tamne, gotovo crne uzdužne rubove koji završavaju na čašićnim zupcima. Staništa na vapnenačkim pašnjacima i kamenitim travnjacima od 1600 do 2400 m, i u našim planinama. Inače raste u planinama sjeverne, srednje i južne Europe, Mali Aziji i istočnoj Sjevernoj Americi.
Cvjeta od lipnja do kolovoza.
|
|
|
|
| velkavrh5. 09. 2020 04:27:17 |
tulipan, tako piše u programu tura za 2020. u PD-u za Selšku dolinu Železniki. Nisam drugdje ništa provjeravao je li zapis točan.
|
|
|
|
| malenka5. 09. 2020 20:29:31 |
O rumunjskoj flori nemam pojam. Ali ću pokušati.
Na prvoj slici je cvijet iz roda Lomatogonium iz porodice gencijanovki. Slično sam vidjela u Armeniji.
Na drugoj slici vjerojatno hermelika (Sedum maximum), neki okrasni varijant, takvu crvenu još nisam vidjela u prirodi. Ili tamo možda rastu i takve.
Zvončica ima hrpu vrsta, sve bi bilo pogađanje. Čak ni naše nisu dobro istražene (ne samo sa moje strane, nego i stručnih botanika).
Na slici 5 je jedan od bodoglavaca (Echinops sp.) - ih ima dosta vrsta, ne bi pogađala.
Slika 6 - možda Erica multiflora ili slična.
Na slici 9 je neki čemerika, možda Aconitum moldavicum, nije sigurno, tražila samo po netu.
Slika 10 - kao što kažeš, neki nevenac, možda uvezena ili podivjala iz vrtova kao kod nas, A. novi-belgii ili slično.
Ostatak je i za mene zagonetka (kocakjuna, zvončice, prerast).
|
|
|
|
| darinka47. 09. 2020 07:38:51 |
Obična vučja jabuka. Toliko ga još nisam vidjela uz put prema Goucu jučer. I medvjeđe kruške - glog je i ove godine bilo obilno.
|
|
|
|
| Apolonija7. 09. 2020 21:07:27 |
Pozdrav,
malenka, ja sam lani nagađala te rumunjske ružice, na ovom računalu nema šumnika, ispričavam se, i ako ti se ljubi, provjeri ih, molim te, na stranici 335. Tada sam otkrila da je rdeča homulica (Sedum roseum), kasnije sam vidjela da je sinonim za Rhodiola rosea i da sam sama po svom poslovenila, za Ericu spiculifolia (Bruchenthalia spiculifolia), Lomatogonium rotatum, Aconitum moldavicum...Lijep pozdrav svima, Apolonija
|
|
|
|
| zvončica7. 09. 2020 22:15:10 |
Apolonija, lijepo te je opet čuti.
Velkavrh, vjerojatno si se zatipkao - nije melješna nego ruševita zvončica.
LP
|
|
|
|
| malenka7. 09. 2020 22:27:03 |
Skalna ljepotica (Silene rupestris, sinonim Atocion rupestre)
Opis: Biljka visoka do 25 cm je glatka, plavo-zelena. Listovi su suličasti. Stablo je od dna razgranato i nije ljepljivo. Cvjetovi imaju po pet latica, izrubeljene na vrhu, u grlu bez izraženog pridatka. Promjer cvjetova 6-10 mm. Cvjeta od lipnja do rujna.
Raste na neapnenčastim (silikatnim) tlima, u pukotinama stijena i na škrilju do 3000 m. Raširena je u Skandinaviji i planinama srednje i južne Europe, također na Karpate i u Transilvanijskim planinama. U apnenčkim Alpama rijetka. U Sloveniji ne raste.
|
|
|
|
| Apolonija7. 09. 2020 22:30:06 |
Zvončica, hvala, na odmoru imam više vremena, ali tako mali računalnik da bih trebala mikroskop.
|
|
|
|
| malenka7. 09. 2020 22:42:44 |
Apolonija, ne znam zašto je Velkavrh opet pitao ovdje, jer si mu već odredila skoro sve. Bravo za Bruchenthaliju. Ako čovjek nema literature o Karpatskoj flori, lako se negdje pogreši, jer usporedba sa slikama na netu nije pouzdana. Takav način određivanja po literaturi ili webu uzme dosta vremena - na kraju su još uvijek greške ...
LPA
|
|
|
|
| malenka7. 09. 2020 22:53:57 |
Velkavrh, neke primedbe:
- nije močvirska nego močvirna samoperka
- napišeš čašasti sviščevac pa onda da ne znaš koji je. Da je to u našoj zemlji, bio bi sigurno čašasti (ako raste iznad granice šume), tako pa ...
- clusijev svišč mogao bi biti i kochov - to se po slici ne da utvrditi.
- 6 - mnogoličnice suholetnice mogle bi biti enokoškataste, po slici nije odredivo.
- 8 - nikako izbrazdani kamnokreč, to je nasršeni - no, toga bih očekivala da poznaješ??
- 13 lepen kažeš gol - jesi pogledao donju stranu listova da nije dlakavi?
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| velkavrh8. 09. 2020 05:30:52 |
malenka hvala!
Čašasti sviščevci rastli su na 2000m. Stvarno sam ih pažljivo pogledao i svi su bili isti po rastu.
Kod kamnokreča sam se zakačio.
Kod lepena stvarno nisam pogledao donju stranu listova.
Kod nas znam gdje raste kochov svišč. Vjerojatno ne raste u Zapadnim Julijskim Alpama-ne znam sigurno.Kochovog zapravo poznam samo u svom skalnjaku.U planinama ga još nisam odredio.
|
|
|
|
| zvončica8. 09. 2020 08:03:08 |
Malenka, za Parnassia palustris koriste se oba imena - močvirna samoperka i močvirska samoperka. Zadnje je češće.
Isto kao koprivasta zvončica i koprivolistna zvončica. Najčešće susrećemo koprivastu zvončicu.
Lp
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 13:56:25 |
Zvončica, pridržavam se posljednjeg izdanja Male flore Slovenije (= slovenska botanička biblija). Tamo je samo močvirna i koprivasta. Da, koriste se sve vrste, pogrešna imena se kopiraju i uporaba ide dalje ... (i sama sam se ponekad pogrešila).
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 14:05:43 |
Brezstabljika čičak (Cirsium acaule)
Stablo je uglavnom jako kratko, ponekad ipak visoko do 10 cm. Na njem je obično jedna košarica, rijetko više (do 4). Raste po mnogim mjestima kod nas do montanskog pojasa. Drugdje u apnenčkim Alpama raste i u subalpinskom i alpinskom pojasu. Njegov areal seže od Europe do zapadne Azije.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 15:06:17 |
Planinska velistika (Ligusticum mutellina)
Do 50 cm visoka, gola biljka s višestruko pernato djeljenim lišćem, koje ima tanke, crtalaste listiće. Suncokraci uglavnom nemaju ovojnice, suncokracići je imaju, njihovi listovi su približno tako dugi kao cvjetni dršci. Cvjetovi su sitni, ružičasto-bijeli ili crveni. Cvjeta od lipnja do rujna. Raste na planinskim pašnjacima i livadama, medu zelenim jesenom i ričjem i u planinskim šumama, najviše iznad 1500 metara.
Razširena je u Alpama i drugim srednje- i južnoeuropskim planinama.
Od crvenocvjetne podvrste velikog bedrenca razlikuje je predvsem lišće, koje je kod bedrenca jednom pernato djeljeno, listni dijelovi su široko-jajačasti, bedrenac je obično i viši, preko 50 cm.
| (+2) | | |
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 15:44:35 |
Grenkoslad (Solanum dulcamara)
 1
|
|
|
|
| malenka8. 09. 2020 15:51:40 |
Četverozubi slanozor (Heliosperma pusillum)
 1 2
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.