|
| malenka25. 08. 2020 09:01:37 |
@iUnknown Nažalost se ne bavim korištenjem biljaka u praksi, iako ponekad slučajno nešto ugrabim. Čak i za čaj samo iznimno otkinem neku cvjetić. LP
|
|
|
|
| zlatica26. 08. 2020 20:34:35 |
Danas sam na Jezerskom uspjela vidjet prekrasan kamenjar koji nije čest. Govorim o promijenjenom kamenjaru (Saxifraga mutata). @velkavrh, hvala ti za to. Bila sam iznenađena da je još tako cvjetan i posebno da je neki primjerak još nevjerojatno svjež i lijep, barem meni. Možda je to i zasluga ovog ljeta koje je bilo dosta vlažno unatoč vrućini.
| (+3) |  | |
|
|
|
|
| malenka26. 08. 2020 21:34:40 |
Bravo, brzo u rubriku Cvijet s njima!
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| malenka27. 08. 2020 23:55:30 |
Plavičasti repnjak (Arabis caerulea) je vrlo mala biljčica, visoka samo nekoliko centimetara. Slika je iznad prelaza Stelvio u Italiji.
1
2
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| darinka428. 08. 2020 07:03:00 |
Prilazi kraj kolovoza. Ali ove godine ima cvijeća stvarno puno u planinama. S Prevalja .
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| malenka28. 08. 2020 10:25:12 |
Gdje je ta Prevala? Ja znam onu iz Karavanki, pod Begunjščicom. 1 - neka škržolica, ne bi se usudila nagađati koja 2 - trbušasta zvončica 3 - julijski mak ste fotografirali gdje u Julijskim Alpama? Dakle, ako je ta Prevala na Kaninu 4 - retijski mak, ako je ta Prevala na Kaninu (ako bi bila u Karavankama, bio bi kernerov mak) 5 - planike svi poznajemo i svaki put se veselimo njih, naročito lijepe ovako u šopku s drugim planinskim rožama. LP
|
|
|
|
| darinka428. 08. 2020 10:53:45 |
Kaninsko pogorje je. Na Prevalu se ide po markiranoj oziroma označanoj stazi od B postaje. Pokraj planine Krnica do Prevale. Tamo je postaja gdje imaju žičaru za sjedenje. Ne znam radi li. Prošle godine, u ovo vrijeme kad smo išli na Rombon, pokrenuli su je. Najvjerojatnije probno. Do B postaje se dovezeš vozilom kroz Kaninsku vas pa onda po makadamu umjesto u Plužnu skreneš desno. Na 900 m nadmorske visine je ta postaja.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| malenka28. 08. 2020 10:58:09 |
Sjetila sam se da sam bila lani gore tamo 
|
|
|
|
| malenka28. 08. 2020 15:34:07 |
Alpska djetelina (Trifolium alpinum) je do 20 cm visoka, gola biljka koja ima samo prizemne vrlo duge (do 10 cm) uske trodišne listove. Cvjetovi su u dugopetljastim glavičastim socvetjima, svaki cvijet ima kratak petelj. Raste grmasto rasprostranjeno na visokogorskim kislim travnjacima, 1500-3100 m visoko. Ne raste u Apneničkim Alpama, tako da je nije ni u Sloveniji. Fotografije snimljene u SZ Italiji i Švicarskoj.
| (+3) |  | |
|
|
|
|
| zvončica28. 08. 2020 21:57:03 |
Malo kasno, ali bolje kasno nego nikad: Zlatica, tvoje fotografije spremenjenog kamenjaka su prekrasne. Taj kamenjak je stvarno nešto posebno. Darinka, tvoj šopek planika s Prevale je čudovit. I, malenka, s doprinosima o modrom repnjaku i alpskoj djetelini stvarno si popestrila ove stranice i uvjerena sam, nadam se da se ne varam, da ćeš nas obradovati još s nečim.   LP
|
|
|
|
| malenka29. 08. 2020 15:09:12 |
Planinska homulica (Sedum alpestre) je do 8 cm visoka, gola biljka koja ima uz cvjetanje razvijene i gusto olistane necvjetne izdanke. Listovi su mesnati, u presjeku okrugli. Cvjetovi imaju 5 latica, do 2 puta tako duge kao čašni listovi i tupih (ne zašiljenih kao kod šesterokutne homulice). Cvjeta od lipnja do rujna u snježnim udolinama na stijeni i škrilu na područjima siromašnim vapnencem, uglavnom na silikatu. Razmještena je u srednjoeuropskim i južnoeuropskim planinama, 1300-2400 m visoko. Raste i u Sloveniji, ali nije uobičajena.
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| zvončica29. 08. 2020 21:12:14 |
Uzduž staze na Cicelj, brežuljak malo preko 800 m, blizu Ljubljane - tu čovjek ne može očekivati da će naći neku posebnu rožicu. U donjem dijelu bio je cijeli šumski rub zarastao žlijezdavom nedoticom, vrlo invazivnom vrstom. Guste sastojine žlijezdave nedotike sprječavaju rast domaćih biljnih vrsta. Vršni greben pak bio je obrasao ciklamama da je zrak opojno mirisao.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| zlatica30. 08. 2020 07:35:36 |
Boje nedotike i ciklama su si dosta slične, s tom razlikom da se pri pogledu na ciklamu razveselim, pri pogledu na nedotiku pa razžalostim , jer je invazivka, kao što spominješ, Zvončica. Pčele je ipak rado posjećuju, to im jedino priznajem.
|
|
|
|
| zvončica30. 08. 2020 07:52:55 |
Istina je, Zlatica, zbog medonosnosti su i pčelari širili nedotiku . Lp
|
|
|
|
| malenka1. 09. 2020 09:40:28 |
Alpska cepetuljka (Chamorchis alpina), fotografije s Pece, Mangartskog sedla i Kanina.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| malenka1. 09. 2020 10:25:22 |
Alpska zlatica (Ranunculus alpestris) je niska, glatka bijelocvjetna zlatica koja ima sjajne prizemne, 3-5-lopatne listove; krpe su podijeljene od jedne do dvije trećine duboko i široke. Dno lišćne pločice je presječeno ili srčasto. Raste u subalpinskom i alpinskom pojasu Europskih planina, cvjeta od svibnja do kolovoza. Kod nas nije česta, raste u istočnim Karavankama, npr. na Uršlji gori, češća je u drugim dijelovima Alpa gdje nema vapnenca.
1
2
| (+2) |  | |
|
|
|
|
| malenka2. 09. 2020 11:20:59 |
Alpski čišljak (Stachys alpina) je uspravan pripadnik obitelji usnatki, koji u visinu može premašiti 1 metar. Zelnata višegodišnja biljka. Ima peteljaste, jajčasto-kopljaste, po rubu nazubljene listove, koji su rijetko do srednje gusto dlakavi, tako kao i stabljika ima žlijezdane dlačice. U gornjem dijelu stabljike u vretencima smješteni cvjetovi, ružičasti do tamnocrveni. Imaju podržavajuće listove dulje od cvjetova. Raste u šumama, sječama, na škrilju i kamenitim grmovitim padinama u montanskom i subalpinskom pojasu po cijeloj Sloveniji, ali nije baš čest. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Prisutan i drugd po Europi u umjerenom podnebnom pojasu.
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| malenka2. 09. 2020 16:24:01 |
Alpska ivanjščica (Leucanthemopsis alpina) Opis: Mala, šopasta, prizemna biljka s brojnim uspinjućim se cvjetnim stabljikama, svaka raste iz prizemne rozete podužnatih ili suličastih listova, koji su pernato krpati ili podijeljeni na 2-4 dijela, ovisno o podvrsti (od podužasto dlanasto zupčaste do dlanasto krpate oblike); blago jastučasto izbočeni. Stabljični listovi izmjenični, kratki i cjeloviti. Na vrhu cvjetnog stabljike jedan košarac, širok 2-4 cm, s ravnim socvetjem koje ga omotavaju brojne preklapajuće brakteje ovojnice. Plošnato socvetje čine žuti cevasti cvjetovi; vanjski jezicičasti cvjetovi, bijeli ili povremeno ružičasti, 15 do 30, dugi 8-12 mm, na vrhu s malim zupcima. Postoji nekoliko podvrsta. Veličina: 5-15 cm Cvatnja: srpanj - kolovoz Ekologija i rasprostranjenost: škrilje donjih padina, morene, ustaljena melišča, stijene, provalije i suhi travnati pašnjaci, na silikatnoj podlozi, od 1800 do 3900 m. Vrlo česta na Pirinejima, u Alpama, Apeninima i Karpatskim planinama, na Korzici i planinama srednje-zapadnog balkanskog poluotoka.
| (+1) |  | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.