|
| malenka28. 08. 2020 15:34:07 |
Alpska djetelina (Trifolium alpinum) je do 20 cm visoka, gola biljka koja ima samo prizemne vrlo duge (do 10 cm) uske trodišne listove. Cvjetovi su u dugopetljastim glavičastim socvetjima, svaki cvijet ima kratak petelj. Raste grmasto rasprostranjeno na visokogorskim kislim travnjacima, 1500-3100 m visoko. Ne raste u Apneničkim Alpama, tako da je nije ni u Sloveniji.
Fotografije snimljene u SZ Italiji i Švicarskoj.
| (+3) |  | |
|
|
|
|
| zvončica28. 08. 2020 21:57:03 |
Malo kasno, ali bolje kasno nego nikad:
Zlatica, tvoje fotografije spremenjenog kamenjaka su prekrasne. Taj kamenjak je stvarno nešto posebno.
Darinka, tvoj šopek planika s Prevale je čudovit.
I, malenka, s doprinosima o modrom repnjaku i alpskoj djetelini stvarno si popestrila ove stranice i uvjerena sam, nadam se da se ne varam, da ćeš nas obradovati još s nečim. 
LP
|
|
|
|
| malenka29. 08. 2020 15:09:12 |
Planinska homulica (Sedum alpestre) je do 8 cm visoka, gola biljka koja ima uz cvjetanje razvijene i gusto olistane necvjetne izdanke. Listovi su mesnati, u presjeku okrugli. Cvjetovi imaju 5 latica, do 2 puta tako duge kao čašni listovi i tupih (ne zašiljenih kao kod šesterokutne homulice). Cvjeta od lipnja do rujna u snježnim udolinama na stijeni i škrilu na područjima siromašnim vapnencem, uglavnom na silikatu. Razmještena je u srednjoeuropskim i južnoeuropskim planinama, 1300-2400 m visoko. Raste i u Sloveniji, ali nije uobičajena.
| (+2) | | |
|
|
|
|
| zvončica29. 08. 2020 21:12:14 |
Uzduž staze na Cicelj, brežuljak malo preko 800 m, blizu Ljubljane - tu čovjek ne može očekivati da će naći neku posebnu rožicu. U donjem dijelu bio je cijeli šumski rub zarastao žlijezdavom nedoticom, vrlo invazivnom vrstom. Guste sastojine žlijezdave nedotike sprječavaju rast domaćih biljnih vrsta. Vršni greben pak bio je obrasao ciklamama da je zrak opojno mirisao.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| zlatica30. 08. 2020 07:35:36 |
Boje nedotike i ciklama su si dosta slične, s tom razlikom da se pri pogledu na ciklamu razveselim, pri pogledu na nedotiku pa razžalostim , jer je invazivka, kao što spominješ, Zvončica. Pčele je ipak rado posjećuju, to im jedino priznajem.
|
|
|
|
| zvončica30. 08. 2020 07:52:55 |
Istina je, Zlatica, zbog medonosnosti su i pčelari širili nedotiku. Lp
|
|
|
|
| malenka1. 09. 2020 09:40:28 |
Alpska cepetuljka (Chamorchis alpina), fotografije s Pece, Mangartskog sedla i Kanina.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka1. 09. 2020 10:25:22 |
Alpska zlatica (Ranunculus alpestris) je niska, glatka bijelocvjetna zlatica koja ima sjajne prizemne, 3-5-lopatne listove; krpe su podijeljene od jedne do dvije trećine duboko i široke. Dno lišćne pločice je presječeno ili srčasto.
Raste u subalpinskom i alpinskom pojasu Europskih planina, cvjeta od svibnja do kolovoza.
Kod nas nije česta, raste u istočnim Karavankama, npr. na Uršlji gori, češća je u drugim dijelovima Alpa gdje nema vapnenca.
 1 2
| (+2) | | |
|
|
|
|
| malenka2. 09. 2020 11:20:59 |
Alpski čišljak (Stachys alpina) je uspravan pripadnik obitelji usnatki, koji u visinu može premašiti 1 metar. Zelnata višegodišnja biljka. Ima peteljaste, jajčasto-kopljaste, po rubu nazubljene listove, koji su rijetko do srednje gusto dlakavi, tako kao i stabljika ima žlijezdane dlačice. U gornjem dijelu stabljike u vretencima smješteni cvjetovi, ružičasti do tamnocrveni. Imaju podržavajuće listove dulje od cvjetova.
Raste u šumama, sječama, na škrilju i kamenitim grmovitim padinama u montanskom i subalpinskom pojasu po cijeloj Sloveniji, ali nije baš čest. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Prisutan i drugd po Europi u umjerenom podnebnom pojasu.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka2. 09. 2020 16:24:01 |
Alpska ivanjščica (Leucanthemopsis alpina)
Opis: Mala, šopasta, prizemna biljka s brojnim uspinjućim se cvjetnim stabljikama, svaka raste iz prizemne rozete podužnatih ili suličastih listova, koji su pernato krpati ili podijeljeni na 2-4 dijela, ovisno o podvrsti (od podužasto dlanasto zupčaste do dlanasto krpate oblike); blago jastučasto izbočeni. Stabljični listovi izmjenični, kratki i cjeloviti. Na vrhu cvjetnog stabljike jedan košarac, širok 2-4 cm, s ravnim socvetjem koje ga omotavaju brojne preklapajuće brakteje ovojnice. Plošnato socvetje čine žuti cevasti cvjetovi; vanjski jezicičasti cvjetovi, bijeli ili povremeno ružičasti, 15 do 30, dugi 8-12 mm, na vrhu s malim zupcima.
Postoji nekoliko podvrsta.
Veličina: 5-15 cm
Cvatnja: srpanj - kolovoz
Ekologija i rasprostranjenost: škrilje donjih padina, morene, ustaljena melišča, stijene, provalije i suhi travnati pašnjaci, na silikatnoj podlozi, od 1800 do 3900 m.
Vrlo česta na Pirinejima, u Alpama, Apeninima i Karpatskim planinama, na Korzici i planinama srednje-zapadnog balkanskog poluotoka.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka3. 09. 2020 12:39:00 |
Alpska vrba (Salix alpina)
Opis: Niska grmovnica (do 30 cm), grane su prilijepljene uz tlo. Listovi su na obje strane zeleni, sjajni, njihov petelj je dug 1-4 mm; listni rub nije uvijen, vrh lista koničast ili tup, rubovi su gusto do razasuto dlakavi i vejački.
Mačice su na vrhu izdanaka, 2-3 puta tako duge kao široke, duge 3-5 cm. Plodnice su jasno peteljaste, gusto dlakave; pokrovna ljuspica je barem kod dna crvena, suha crna. Na muškim cvjetovima (mačicama) svaki cvijet ima dva prašnika, inače po jedan medovnik. Cvjetova je na svakoj mačici mnogo (više od 12).
Raste na vlažnom škrilju i travama subalpinskog i alpinskog pojasa - iznad granice šume, do 2500 m. Razširjena u Istočnim Alpama, Karpatskim planinama i Tatrama.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| zlatica3. 09. 2020 14:02:47 |
Te alpske ivanjščice vjerojatno ne možeš naći kod nas? Njeni listovi na tvojim fotografijama mi se čine prilično mesnati, kao od neke homulice. Oblikom me malo podsjećaju na kamnišku ivanjščicu. Čini mi se stvarno nešto posebno.
Alpska vrba je pa jako lijepa. I te još nisam susrela na svojim stazama, ili sam prošla mimo neke koja je već otcvjetala i nije mi privukla pažnju. Na nekom Mangartskom sedlu bi već mogla biti, zar ne?
|
|
|
|
| malenka3. 09. 2020 21:35:42 |
Zlatica, alpska ivanjščica je samo prijevod imena cvijeta koje kod nas ne raste. Na rubrici Cvijeće bila je debata o tome. Nažalost nemamo silikatnih ili granitih planina koje su dovolj visoke, vapnenac pa ne vole.
Da, dobro si pogodila, alpska vrba raste na Mangartskom sedlu, pa još gdje. Ta slika s muškim mačicama snimljena je na Zelenici ili tik ispod nje.
|
|
|
|
| tulipan4. 09. 2020 07:00:06 |
Brane, Naborjetske gore
| (+2) | | |
|
|
|
|
| zlatica4. 09. 2020 07:49:39 |
Brane, mnogo ih još cvate. Slika 10, rušnata zvončica, vjerojatno si pomislio na melišćanu pokalicu, pa si to ime pripisao i zvončici.
Što se slikanja mobitelom tiče, savjetujem ti da ne približiš mobitel tako jako, jer je onda slika mutna. Inače slike s mobitelom mogu biti i jako lijepe. Svakako, pazi na razdalju, izoštri predmet dodirom na ekran i bit će.. lp
| (+1) | | |
|
|
|
|
| malenka4. 09. 2020 09:47:47 |
Velkavrh, zlatna metlica je obična/liječiva, smetlička vjerojatno kranska. Na slici 21 je obični šumski korijen, Angelica sylvestris (listovi nisu oštri, ali se dobro razlikuju od onih na slici 22, koje su stvarno od širokolisnog jelenovca, jer su zašiljeni).
|
|
|
|
| malenka4. 09. 2020 09:49:21 |
Katančevolistna penuša (Cardamine resedifolia)
Opis: Samo nekoliko cm visoka križnica, ima listove slične katančevima (Reseda). Ima sitne bijele cvjetove. Plodovi su 12-22 mm dugi, uski ljuski. Določevalni ključ kaže da njeni stabljeni listovi imaju ušiče kod dna, donji listovi su cjeloviti. Budući tako mala, lako se razlikuje od drugih penuša. Posebno jer raste samo na andezitu (vulkanita stijena), pa je kod nas izuzetno rijetka: nalazi se samo na Komnu (Smrekovec). Uostalom raspršena po većini europskih planina, u subalpinskom i alpinskom pojasu.
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.