| ljubitelj gora13. 12. 2011 14:40:15 |
http://matjaz.skavt.net/Skavtstvo/ORIENTACIJA.htm
SUNCE: orijentacija satom. Sat u vodoravnoj legi toliko okrećeš da mali satni kazaljac pokazuje točno smjer prema suncu. Kut između smjera prema suncu i smjera koji prolazi preko oznake za 12 sati prepoloviš, tako dobiveni smjer već određuje smjer prema jugu i sjeveru koji je u ovom slučaju iza naših leđa. Zapad i istok su desno i lijevo, okomito na smjer jug-sjever.
MJESEC-LUNA: luna je Zemljin satelit koji svaki dan izlazi na istoku i zalazi na zapadu. Budući da je njen tir nešto spljoštena elipsa, vidimo lunu u različitim vremenima različito. Te oblike zovemo lunine mene ili faze-prvi krajac, puna luna(šćip), zadnji krajac, mlaj. Lunu možemo koristiti za orijentaciju jer puna luna u 18h približno na I, u 24h na J i u 6h na Z. Prvi krajac je u podne na I, u 18h na J i u 24h na Z. Zadnji krajac pa je u ponoć na I, u 6h na J i u podne na I. Ali noću se mnogo bolje orijentirati zvijezdama.
ZVIJEZDE: u jasnim noćima se najbolje orijentiramo zvijezdom sjevernicom. Pronađemo prvo Veliki voz. Ovo sazviježđe stalno kruži oko nebeskog polja i u našim krajevima nikad ne zalazi. Isto vrijedi za sjevernicu. Kao što pokazuje slika, udaljenost između zvijezda stražnje osi Velikog voza pet puta produžimo i naći ćemo jaku zvijezdu sjevernicu koja nam određuje točan smjer prema sjeveru.
ORIJENTACIJA POMOĆU TRI PALICE
Neka zvuči još tako čudno, ova metoda je najpouzdanija, zahtijeva vedro nebo i puno vremena. Još jedna prednost je da ne treba nikakve posebne alate, samo one koje nađeš u prirodi.
Trebat će ti jedna nešto duža ravna palica, dvije manje palice ili dva kamena i nešto čime možeš nacrtati krug (vezice, remen sa hlača, još jedna duga grana itd.).
Pokus počinje ujutro; svakako prije podneva. Što bliže podnevu počneš, to manje vremena treba za završetak.
Dužu palicu snažno zabij u zemlju da stoji uspravno. Prostor oko mora biti ravan. Sad jednu od manjih palica zabij točno tamo gdje se završava sjena duže palice. Na dužu palicu veži vrpcu ili koristi još jednu palicu i nacrtaj krug u udaljenosti do manje palice (vidi sliku) i onda čekaj oko sat vremena poslije podneva.
Ujutro do podneva sjena duže palice stalno se skraćuje, zatim počinje rasti. U podne, kad je najkraća, pokazuje točno na sjever. Naravno nije tako lako utvrditi kad je najkraća. Na kraju se sjena opet toliko produži da dodirne krug. Tada zabij drugu palicu u točku gdje se sjena dotakla kruga. Linija koju povučeš između prve i druge palice pokazuje liniju istok-zapad.
Dobro bi bilo redovito označavati točke jer će bilo koje dvije točke na istoj udaljenosti od veće palice ili linija između njih pokazivati liniju istok – zapad. To je posebno korisno kad je nebo malo oblačno i ne možeš označiti sve točke.
ORIJENTACIJA POMOĆU SUNCA
Kod nas sunce svaki dan u godini u 6.00 zjutro na istoku, u 12.00 na jugu, u 18.00 na zapadu (na južnoj polutki slično samo što je u 12.00 sunce na sjeveru). Ako sunce izađe prije šestog ujutro, to je nekoliko stupnjeva sjevernije od istoka, u šest točno na istok. Ako izađe nešto poslije šest, zimi nekoliko stupnjeva južnije od istoka, ne možemo točno odrediti smjer istoka.
Isto se događa sa zalaskom sunca. Sunce u 9.00 je točno na jugoistoku, u 15.00 na jugozapadu. Dakle u podne točno na jugu! Posebno pazi na ljetno i zimsko vrijeme! Ljeti moraš dodati npr. oko dvanaest još jedan sat zbog ljetnog vremena.
Strana neba Vrijeme Vrijeme
(zimsko vrijeme) (ljetno vrijeme)
-Istok - 6.00 - 7.00
-Jug -12.00 -13.00
-Zapad - 18.00 - 19.00
-Sjever Ne vidi se! Sunce je pod obzorjem
ORIJENTACIJA POMOĆU SUNCA I SATA
Smjer juga možemo sigurno utvrditi ako je vrijeme sunčano i imamo sat koji pokazuje točno vrijeme. Sat stavimo na dlan u vodoravan položaj i okrećemo ga toliko da je mali kazaljac okrenut prema suncu. Zatim prepolovimo kut koji manji kazaljac obuhvaća sa brojem 12. Linija koja prepolovi taj kut nam, ako je produžimo, pokazuje smjer prema jugu. Na drugoj strani je dakle sjever.
Nekoliko primjera:
U šest sunce točno iznad istoka. Ako manji kazaljac usmjerimo prema suncu i prepolovimo kut između njega i broja 12, dobijemo smjer jug.
6.00 zjutro
Slično je i u 9.00 ...
Jednako je računanje u 13.30 potpuno pouzdano …
PAŽNJA! Kao i kod svih računanja strana neba, i ovdje pazi na zimsko i ljetno vrijeme. Ljeti umjesto broja 12 koristi broj 1 (13.00)!
ORIJENTACIJA POMOĆU ZVIJEZDE SJEVERNICE
Orijentacija po zvijezdi Sjevernici moguća je u jasnim noćima. Ova najsjajnija zvijezda uvijek se nalazi na sjeveru. Najlakše je pronaći pomoću sazviježđa Velikog voza (Veliki medvjed). Ovo sazviježđe nije teško razlikovati na nebu jer se sastoji od sedam jasno vidljivih zvijezda raspoređenih u obliku voza (četiri kotača i osovine). Kad ste pronašli to sazviježđe, njegove stražnje dvije zvijezde spojimo imaginarnom crtom koju produžimo približno pet puta. Na kraju te crte naći ćemo zvijezdu Sjevernicu. Nalazi se u sazviježđu Malog voza (Malog medvjeda) i zvijezda koja najsjajnije svijetli je ona koju tražimo.
ORIJENTACIJA PO LUNI
Po vedroj noći možemo smjer sjevera odrediti i pomoću Lune.
U prvoj četvrtini mjeseca svijetli polukrug sličan slovu D, izlazi oko podneva, u 18.00 na jugu.
Puna Luna, cijeli krug uvijek nasuprot suncu, izlazi na istoku odmah nakon zalaska sunca, oko ponoći na jugu, zjutro na zapadu.
U zadnjoj četvrtini mjeseca luna slična slovu C, izlazi u ponoć na istoku, oko šest zjutro na jugu.
Mlaja ne vidimo.
ORIJENTACIJA POMOĆU PRIRODNIH POJAVA
Kad svi gore navedeni načini ne uspiju, još uvijek ostaje priroda – ono što nas okružuje i ne ovisi ni o vremenu ni o godišnjem dobu. Međutim tako utvrđeni smjer neba nije nužno točan zbog terena. Kad kažemo nije nužno točan, mislimo na razne slučajeve odstupanja koji ovise o vjetru, ili se mjesto gdje stojimo nalazi iza brežuljka itd.
Na koji načine se možemo orijentirati:
• po panjevima (ostatcima posječanih stabala): godišnji prstenovi (crte koje pokazuju godišnji rast stabala) su uži (gušći) na sjevernoj strani i rjeđi na južnoj strani panja.
• po mahovini: na sjevernoj strani stablenog debla je praviloma deblo više obraslo mahovinom nego na južnoj, ali to ovisi i o vlažnosti oko stabla. Bolje provjeri više stabala jer ćeš tako teže promašiti.
• po kori stabla: pored toga što je obraslija mahovinom, kora na sjevernoj strani stabla je hrapavija i tamnija, često puna raznih gljivica, dok je južna strana glatka i svjetlija.
• po krošnjama stabala: krošnje stabala su obično na južnoj strani bujnije nego na sjevernoj.
• po snijegu: snijeg uvijek brže topi na južnim obroncima, dulje se zadržava na sjevernoj strani.
| (+1) |  | |
|
|