Popis foruma / Slovenija / Opći razgovori / Gljive / Stranica 10

Gljive

Ispis

heinz17. 09. 2010 22:50:39

GričarA: gljive -tako kao i sve ostale gljive trga se i ne reže. Bet uhvatiš pri donjem dijelu (obično u zemlji) ter gljivu (plod) oprezno malo okreneš, toliko da se sama otrgne. Slično kao kod branja voća s drveta. Zatim mjesto gdje je u zemlji nastala rupa zakopamo ili prekrivamo lišćem itd., da time spriječimo isušivanje micelija tj. podgljiva iz kojeg na određenoj površini nikne više plodova- gljiva.
Ako gljive režemo, time uzrokujemo da se micelij kroz odrezane dijelove stabljike isušuje time pa posljedično odumire..
Nož za rezanje gljiva imamo kod sebe zbog njihovog čišćenja na mjestu gdje smo ih (pravilno naravno) utrgli, da time za sobom ostavimo i barem neke spore koje plod pri toj prilici baci na šumsku površinu. Time osiguravamo da gljive zbog naših potreba, pohlepe ili čak nekih komercijalnih apetita itd. ne izumru.
Za budućnost gljiva dakle ne treba brinuti samo u slučaju kad ćemo s njima pravilno postupati. Ne dakle samo po osjećaju, nego po određenom znanju.

vanessa_klara18. 09. 2010 19:55:36

ako netko zna što bi to značilo,da su dežnici (gljive) dolje pod klobukom crvene crte??? zmeden

andymann18. 09. 2010 20:06:17

znači da su komunajzerji. velik nasmeh

heinz19. 09. 2010 07:28:21

Znači da su bili otrovni. Da si ga npr. prerezala, meso bi bilo žuto.
Takvi dežnici su čak smrtonosno opasni za jelo. Nadam se da nisi naletjela na takve i imala posla s njima.
Poljski i šumski dežnikarice koji su prikladni za jelo nemaju nikakvih crvenih nijansi.
Kod razdvajanja gljiva uvijek su najvažnije pojedinosti.

merkur19. 09. 2010 08:18:23

Heinz, gdje su tvoji izvori o načinu branja gljiva? (Ne tvrdim da nemaš pravo!)

Naime, različite gljivačke knjige uče o trganju odnosno rezanju gljiva različito ...

Općenito mi se čini smisleno da se gljive koje ne poznaješ ne diraš i naravno ne bereš. Ako ipak (izobraziti se nekako treba) i su namijenjene kasnijem određivanju uz pomoć stručnjaka, onda ih stvarno treba uzeti cele. I podzemni dio - do mjesta gdje se nakon okretanja otrgnu. Pojedinosti su važne!

U stvari jedina važna razlika koju ja zastupam u odnosu na Heinza je ta da dobro poznate gljive mirno možemo odrezati. Naravno nisko uz zemlju. Time izbjegnemo oštećenja micelija. Slijedi čišćenje gljive i prekrivanje da ne dođe do isušivanja. Kad nam je prekrivanje suvišno, za poticaj se sjetimo da time i sakrijemo mjesto pronalaženja. Takav poticaj naravno ne pomaže ako nam više znači užitak uz slovensku fovšiju koja proždire sljedećeg gljivara!? mežikanje

andymann19. 09. 2010 12:42:05

Korelacija između crvenih nijansi i jestivosti ne drži, jer bih ja tada davno bio pod travom.
Još bolji od divovskog dežnika je crvenkasti dežnik (Macrolepiota rhacodes), koji ima tu osobinu da nakon pritiska malo pocrveni.
Za jestive dežnike je karakteristično da imaju obruč koji se može pomaknuti.
Na slici jestivi Crvenkasti dežnik:

joža x19. 09. 2010 12:57:05

Imam 1 pitanje za gljivačke stručnjake, a točno gledano isključivo iz prirodovarstvenog gledišta: nađem gljivu i nemam namjeru je uzeti, što je bolje (prirodno) A: ostavim gljivu, za malo će je netko drugi uzeti i odnijeti iz šume, B: zgazim gljivu, šutnem i zgnječim pa će ostati u šumi

ljubitelj gora19. 09. 2010 13:08:54

Ostavi gljivu, slutim, da gljivari šutaju gljive.

JTrogar19. 09. 2010 19:51:31

Nabrane prije dobra sata.

geppo19. 09. 2010 20:07:43

Janez hvala, doći ću na tvoje dvorište kad budem imao vremena!!
Lp

robi1420. 09. 2010 00:11:34

I ja sam ih jučer nabrao malo preko 80 komada... nasmeh

merkur20. 09. 2010 09:08:17

Dobar "ulov". Čestitke!
Morali su biti drobni (2,5 dkg prosječno), da si ih 80 strpao u dopuštena 2 kg. mežikanje

Približno kakve su bile temperature na "vašim" rastištima te dane? Najniža noćna? Najviša dnevna? Hvala!

heinz20. 09. 2010 21:08:55

O izvorima toliko: tko u neke podatke sumnja, neka ih provjeri -koliko može. Mnogo ih je. Ako komu koristi sumnjati, -neka bude tako. Ali vrijedi provjeriti.
O temperaturama ne bih, jer preciznostima ne pratim (možeš ih saznati iz dnevnih izvješća). Više o visinskim razlikama, koje isto tako znače temperature. O prvim bi rekao da se gobani u većim količinama (na Gorenjskoj) trenutno nalaze niže - ispod planina. Gore je malo premrzlo. Ali pojavit će se uskoro i više - nisu svi (sve "runde") iste sorte.
Nekad niže, nekad više, jednom u četinari, drugom u listnatom, u travi itd. Sve vrijedi. Jurčki, bilo ljetni ili jesenski, najviše trebaju određene vremenske uvjete (temp, vlaga itd), dok zadnje vrijeme lunarne mene koje su nekad vrijedile, na rast ne utječu ništa (više) puno. Ili ništa.