Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?

Bohinj 2864

Ispis
keber15. 04. 2013 23:02:00
Samo toliko: od prirode se ne može živjeti ako je ne iskoristiš kako treba. Slovenija za život potrebuje nove investicije, kao što je i ova. Već smo daleko najzaraštenija neskandinavska država, tih nekoliko hektara manje šume neće biti velik poseg u prirodu.
(+3)sviđa mi se
Holcar25. 04. 2013 23:15:28
ako hoćeš sjeći, keber, idi u šumu pa sječi tamo u jedan dan, ako ti je toliko stalo do toga.
30000 i još više kubika-to nije ništa.


60% slovenskih šuma trebalo bi biti naš ponos.zmeden
šume su za to da jesu, ne samo za sječu.
(+3)sviđa mi se
keber16. 04. 2013 00:12:05
A što da radimo s tim šumama ako ih se ne smije dirati? Dakle očuvajmo prirodu, ali je možemo samo gledati s ceste ili kako?

Uostalom imaš pravo, 30.000 kubika nije ništa. U Sloveniji je godišnji prirast drva skoro 300x veći tj. oko 8,5 milijuna kubika. Od toga ne posečemo ni polovinu, što znači da se za budućnost slovenske zaraslosti zbog 0,3% dodatnog sječa slovenskog godišnjeg prirasta stvarno ne treba brinuti.
(+1)sviđa mi se
jax6. 04. 2013 02:25:01
Pa mislim da je par stranica nazad poantu pogodio već jedriličar: zapravo je ideja da bi u Sloveniji u turizmu mogli tržiti neku "netaknutu" ili "nepokvarenu" prirodu potpuno ista zabluda kao ona s Hrvatske da bi tamo mogli tržiti samo more i sunce. Ne, svaki turizam, ma kako bio prirodan, zahtijeva posege. I na kraju krajeva sve je samo u pravo mjeru, kao što su znali reći stari Grci ...
(+4)sviđa mi se
viharnik6. 04. 2013 09:58:18
Sve će raditi ako se na tržištu ponudi nešto novo s bazenima, saunama, tipičnim drvenim kućicama, dobrom hranom, organiziranim vođenjem izleta itd. S ovim projektom 2864 moglo bi se zapošljavati ekonomiste, dipl. gostince i tehničare usluge, frizere, fizioterapeute, planinske vodiče, vodiče vodnih sportova, naravoslovce botanike, jadralne i padobranske učitelje, kolesarske MTB vodiče i specijaliste, lovstvo, streljaštvo lukom, konjištvo, speleologiju, pokljuško barje, povijest crkava i dvoraca, autohtonu kuhinju i običaje bohinjskog sirarstva, zimsko skijaško turačenje, trka na skijama i ledeni alpinizam, ribarstvo. Sve to može ponuditi Bohinj s okolici ako se ide na tržište sa zajedničkim interesima i organiziranosti te perfekcionizmom.
Samo u Bad Kleinkirchheimu na Austrijskom Koroškom bilježi se puno gostiju gdje nude samo skijaške staze i poznata kupališta te puno brunarica za najam. Sama priroda nam nudi sve, mislim da smo samo malo zaspali u vlastitom turističkom i gospodarskom razvoju. Zato vrijedi izreka: Prilika propuštena, ne vraća se nijedna.
(+2)sviđa mi se
capraibex6. 04. 2013 11:18:33
Slažem se s viharnikom. Potrebno se samo zgledati po Austrijancima, po tome kako tamo lokalna i šira zajednica živi za stvar. Ne pa da ćemo još godinama gledati propala skijaška središta. Problem kod nas počinje na startu svakog projekta gdje bi svi već kradli i imali osobne koristi.
sviđa mi se
CarpeDiem2476. 04. 2013 11:42:39
@Viharnik - i ja potpisujem tvoju objavu. nasmeh
sviđa mi se
VanSims6. 04. 2013 11:50:13
Iskorištavajmo prirodu smisleno.

Zna li tko zašto dolaze Talijani, Austrijanci i drugi k nama? To su baš ta manjina koja voli netaknutu prirodu. I za njih je Slovenija raj. Oni masovni turisti su naravno zadovoljni kod kuće.

Nemam ništa protiv novih projekata. Ali zašto ne poticati malo gospodarstvo? To nam može pomoći iz krize. Naša budućnost ne ovisi o par velikih projekata nego o privatnoj inicijativi preduzimljivih pojedinaca. I njima treba pomagati. Ako oslabi konj na kojeg si sve stavio, gubiš sve, ali ako propadne jedan od malih projekata nije to tragedija.

Kako je austrijski zaštita okoliša jedna velika pohvala, vidi se iz njihovog odnosa prema šumama. Takvo sječenje vidi se po cijeloj Koruškoj, s cesta, s planinskih staza, s vrhova,...

1
(+6)sviđa mi se
keber16. 04. 2013 12:33:16
Malo gospodarstvo nas neće spasiti od krize, to rade samo najsiromašnije države, jer većeg ne znaju, ne mogu ili nemaju resursa. Čak i za malo gospodarstvo moraš nešto ponuditi, a nije dovoljna samo razgledna točka iz doline.
Ne kažem da treba postaviti skijaške centre francuskog tipa, ali čuvati svaku malu hostu kao da je svjetska, a imamo ih istovremeno previše (a u svakom trenutku 10% Slovenije je zaraslo), to je besmisao. I upravo zbog toga, jer moramo kod nas čuvati svaku krtinu i svaki travnati ped, ne događa se ništa što bi pomaklo Sloveniju s puta u ekonomski propad. Od turizma ne možeš živjeti na način da par ljudi dođe pogledati znamenitosti, ako se uopće, ravno s aerodroma na Brniku.

Možda još ovaj podatak: s planiranim skijaškim centrom poseći će manje drva nego što je godišnji prirast drva na Jelovici.
Da, zanemarivo.
sviđa mi se
lubadar6. 04. 2013 12:47:25
Živim nedaleko od Bohinja i poznajem i Bohinjce.
Kad dođe netko iz drugdje nema problema dobiti sva potrebna suglasja, domaćin pa si u staroj kući ni 5 cm veći prozor ne smije omisliti, jer će to pokvariti sliku Bohinja. Koliko znam, investitor ne radi sa svojim novcem, pa čak i ako projekt ne uspije, to će pasti na zajmodavce, a onda se zna kamo.....
(+6)sviđa mi se
VanSims6. 04. 2013 17:26:15
@keber1:

To što si napisao u prvom stavku nemoj govoriti nikakvom ozbiljnom ekonomistu...

Upravo najbogatije zemlje Europe temelje se na malom gospodarstvu male privatne inicijative. Austrija, Švicarska, Nizozemska,... Imaju i velike kompanije i projekte ali ne toliko da ekonomija u velikoj mjeri ovisi o njima. A upravo siromašne zemlje temelje se samo na velikim projektima(tipični npr. socialističke oz. većina post-socialističkih zemalja)

U tom smislu vrlo poučan primjer je Belgija. U 19. stoljeću i do II. svjetskog rata Valonija je bila bogatija. Gospodarstvo su gonili ogromni teškoindustrijski kompleksi, rudarstvo, premogovništvo,... tj. VELIKI projekti. Podcjenjivo su gledali na Flamance(koji su bili polovično industrijski razvijeni) kao na one siromašne nižinske seljake. No, nakon II. svjetskog rata se okrenulo. Industrijska revolucija je izgubila zamah, počinjala se postindustrijska društva. Teška industrija, premog,... sve više gubili smisao na račun ekoloških izvora, usluga, turizma,... Flamci, koji nisu bili toliko opterećeni industrijsnom baštinom brzo su shvatili priliku i upravo malim gospodarstvom privatne inicijative iskoristili zlatna 50-ta i 60-ta i tada pretekli ukočenu Valoniju, koja je sve stavila na velike glomazne projekte koji su u postindustrijskom društvu padali jedan po jedan. Upravo zbog toga se nisu mogli preusmjeriti tako brzo kao Flamci, koji su u suštini krenuli ispočetka. Danas znamo da je Flandrija mnogo bogatija od Valonije, koja se tek prije desetak, petnaest godina počela oporaviti.

A što pričam o Belgiji, imamo kod nas ekvivalentan primjer samo u puno manjem obujmu: zasavski reviri, nekad ponos gospodarstva danes propast s hrpom nezaposlenih. I po Europi: Porurje(Njemački su djelomično uspjeli sanirati ponovno malim projektima, čak idu u turizam nudeći posjete zatvorenim tvornicama, rudnicima, industrijskim muzejima,...), francuske pokrajine Nord i Lorena, engleski Midlands,...

I što bi danes spasilo Zasavje? Točno to: poticanje malog gospodarstva, privatne inicijative, usluga, turizma,... Isto Velenje i Šoštanj. Naši se bave nekim TEŠ-om. Bog pomogne, umjesto da to ulože u bržu izgradnju elektrana na Savi.

Ali slažem se s drugim stavkom: čuvati ovo, ono,... moraš dobiti ne znam koliko papira pa okolišnih pa prostornih dozvola,... Da upravo to odbija male poduzetnike pa i strane investitore.

Zanimljivo je kako je ovaj projekt Bohinj 2864 tako brzo dobio sve potrebne dozvole. Tek se dobro počelo pričati o njemu. Netko gore rekao da je problem samo još s dva vlasnika(mimogrede kad u Austriji grade nešto važno, prvo razlasti sve vlasnike na tom području(!), da se može odmah početi graditi i tek onda pregovaraju o odšteti na sudovima).

Zanimljivo dakle da se ovdje odmah pobrinuli za sve papire, jedan mali privatnik se može *je*bati 5-10 godina s birokracijom pa još pitanje hoće li uspjeti.
(+3)sviđa mi se
jax6. 04. 2013 18:44:30
vansims:

Nemaš potpuno pravo. Malo gospodarstvo je zapravo karakteristično uglavnom za siromašne zemlje, posebice azijske i afričke. Tamo stvarno nema većih ekonomskih sustava uopće i sva ekonomija koju zemlje znaju je po defaultu mala - od iznajmljivanja mobitela, čišćenja cipela, samooskrbnog poljoprivredarstva itd. Ali nema kapitala koji bi omogućio investicije u veću produktivnost i radna mjesta.
Sada - a što je s Njemačkom i Austrijom, koje se često spominju kao zemlje koje se temelje na malom gospodarstvu - to je mala optička prevara. U stvarnosti, te zemlje (također Švicarska, Nizozemska i druge) imaju prokleto dobro razvijene velike ekonomske sustave. I veći dio BDP-a mogu proizvesti u malom gospodarstvu upravo zato što imaju čvrste i dobro vođene velike sustave, u koje se mogu uključiti kao podizvođači i mala poduzeća. Ali ako misliš ići malo gospodarstvo bez velikih sustava, onda stvarno dobivaš bazar ekonomiju. I to je smjer koji neki zagovaraju u slovenskoj ekonomskoj politici, ja mislim da je to potpuno promašena pozicija. Ako pak pretpostavimo da se naša mala poduzeća moraju uključivati kao podizvođači u sustave na globalnom tržištu, onda posredno priznajemo i da ćemo uvijek biti nekakva manjvrijedna kolonija razvijenog zapada.
I još što se tiče Valonije i drugih klasičnih industrijskih područja: tvoja analiza je u osnovi točna, ali glavni razlog zašto su to još uvijek uglavnom depresivne regije s visokom nezaposlenošću i iseljavanjem stanovništva je jednostavniji: jednostavno, te regije kao posljedica procvata teške industrije imaju previše stanovništva. Posljedica je jasna - naravno dolazi postupno preusmjeravanje gospodarstva i barem ograničenog oporavka. Ali taj oporavak nikad ne dovodi do istog standarda koji su te regije imale prije. Jednostavno zato što malo gospodarstvo nikad ne može ponuditi toliko radnih mjesta kao što je mogla teška industrija. Zato se u takvim regijama postupno događa oporavak, ali još uvijek ostaju socijalno krhke regije s visokom nezaposlenošću i depresivnom društvenom klimom. I to je u velikoj mjeri stvar jednostavne matematike - tamo je jednostavno previše ljudi za bilo kakvu ekonomsku bazu. I takve su sada sve stare industrijske regije - Valonija, sjeverna Engleska, Porurje, ako hoćeš Zasavje. Može se dogoditi rast, ali stvarnog procvata neće biti. I nikad ga više ne može biti, osim ako se ne dogodi jedno od dviju: ili se iz regije iseli dovoljno ljudi da pritisak na ekonomsku bazu nije više tako visok, ili dođe do nove industrijske revolucije.
Zato sam ja vrlo rezerviran u udaranju po velikim gospodarskim sustavima i zagovaranju malog gospodarstva. Veliki sustavi su ipak temelj i iako je u razvijenim zemljama stvarno više zaposlenih u malim poduzećima, ta poduzeća mogu postojati upravo zbog velikih.
(+2)sviđa mi se
Holcar26. 04. 2013 18:49:39
radi se o tome, kakva je vrsta malog gospodarstva.
u Sloveniji dakako nećeš naći čistača cipela itd., ako već, morao bi ih tražiti s lupom. uvjeren sam da vansims nije mislio to.
sviđa mi se
VanSims6. 04. 2013 21:51:19
@jax:

Imaš pravo, bez većih sustava ne ide. Područja koja su još uvijek nerazvijena dakako nemaju takve sustave. Ona koja se razvijaju(Kina, Indija, Južna Amerika,...) razvijaju se upravo na njihovoj osnovi. Do tu sve lijepo i pravilno. Ali zapadno društvo je već razvijeno. Zapadno društvo se razvijalo na velikim sustavima industrijske revolucije. To ide do neke mjere da se dobije ta osnova a onda se mora ranije ili kasnije dogoditi još nešto inače je 'valonski scenarij' neizbježan. Ne možeš živjeti samo od velikih projekata. Daju osnovu i već dok jašeš na konjunkturi koju oni daju moraš razmišljati što će biti kad se iscrpe. Ništa nije vječno.

Valoncima se to dogodilo upravo zato jer su bili s jedne strane jednosmjerno usmjereni a s druge zaspali na tim projektima. Novca koji su donosili nisu ulagali dalje u druge grane, druge projekte u raznolikost gospodarstva, što znači i raspršivanje kapitala u smislu da nije sve koncentrirano u nekoliko velikih stvari od kojih sve ovisi.

To se može dogoditi npr. i Arabljama. Sada lijepo žive od nafte. Bogatstvo je koncentrirano u rukama šaice šeika i naftnih moguća. Što pa onda? Kad ponestane? Ili ako slučajno(pred mogućim naftnim lobijem) razvijemo alternativnu energiju prije? Ako profit od nafte ne usmjere dalje u druge projekte, druge ljude, sitniju, fleksibilniju ekonomiju kad završi naftno razdoblje opet će otići natrag na kamile i šatore, ako malo pretjerujem. mežikanje

Slovenija je već prilično razvijena. Trebamo i velike razvojne projekte. Ako je ovaj Bohinj 2864 jedan od njih nemam ništa protiv. Ali moramo razmišljati što onda? Inače nam se može dogoditi 'valonski scenarij', koji se nam u ovoj krizi zapravo već počeo ali još nije prekasno.

I mi smo bili previše usmjereni, da tako kažem na velike projekte. Jedan od njih bio je npr. izvoz na bogata zapadna tržišta i Balkan. A skoro nigdje drugdje. I sada kad su ta tržišta u krizi pogodilo je i nas. Tek sada smo se počeli preusmjeravati na rastuća tržišta Azije i J. Amerike. Ali sporo. Trebali smo ranije. To je primjer onog kad sam rekao da moraš već u vrijeme kad ti veliki projekti donose novac razmišljati o sitnijim, u našem slučaju na raspršenost izvoza(i ulaganje profita od njega drugdje) a to se događa ako postoji više poduzeća koja trguju na različita tržišta tj. sitnija ekonomija.
(+2)sviđa mi se
viharnik7. 04. 2013 07:50:30
Razlika među nama i istočnjacima je u tome da oni tamo mogu proizvoditi završne proizvode jeftinom radnom snagom, jer je sam narod naviknut na težak rad za malo novca. Mi pak takve radne navike nikad u povijesti nismo razvili i preuzeli, a kamoli raditi dnevno za šaku riže.Tako se svjetska proizvodnja širila prvo na Kinu, nakon toga već ide u Indiju i druge obližnje zemlje, onda će posao polako doći u Afriku.Nama ostaje paradni konj samo znanje i projekti te proizvodnja kvalitetnih specijalnih proizvoda koji se prodaju širom svijeta. Mi kao europski narod nikad nećemo moći parirati istočnjačkim društvima u proizvodnji završnih proizvoda, jer se jednostavno u povijesti nismo razvili stvarati korist u teškim uvjetima i nije nam to trebalo.Živjeli smo kao suvremeno društvo znanja i ljudskih vrijednosti s potpuno drugačijim tempom svakodnevnice u životu.Svjetskom gospodarstvu možemo konkurirati samo razvojnim znanjem i nekim završnim proizvodima koje istok još ne može proizvoditi.Još uvijek sam ja mnogo radije posegnem za kvalitetnim europskim proizvodima nego malo jeftinijom robom ali time i manje kvalitetnom koja dolazi s istoka.Kopiraju oni tamo sve masovno, čak i solarne kolektore (fotovoltaiku), ali one najmoćnije module s najvećim površinskim iskoristkom pri sunčevom zračenju još ne znaju izrađivati, tu prednjače Nijemci i Kanađani.
sviđa mi se
Holcar28. 04. 2013 17:24:32
@viharnik: djelomično imaš pravo kad tvrdiš da Slovenci nikad nismo imali radnih navika. Ako ih danas nema (a naravno ne možeš govoriti o svima, možda o većini) ne znači da je tako bilo od početka. Nekad su bile razmere Slovenaca prilično slične onima spomenutim u zemljama trećeg svijeta. Također Slovence je u povijesti više puta pogađala teška siromašnost (još uvijek je negdje tako, ali udio je manji) i radili su vrlo teško za vrlo malu plaću. Primjer je vrijeme seljačkih buna i s time povezanih tlake, a još više bi se ih našlo.
sviđa mi se
zmaja0076. 05. 2014 14:36:28
Činjenica je da su u vezi smučišta 2864 Bohinj podnesene tri kaznene ovadbe zbog zlostavljanja položaja u službi po 258. čl. KZ-1, protiv dvije državne podsekretarice i jedne pravnice, da jedna PP obrađuje pisane prijetnje, da sestrinska firma MPM Engineering budućeg graditelja Boštjana Čokla ima 16 milijuna minusa, da projektantska firma MARBO ima 17 milijuna minusa, da očekuju da će prevari državu za najmanje 25 milijuna €, da žele razlastiti vlasnike Bogataja i Tičara (vrijednost nekretnine 600.000,00 €, nude im 2.800,00€), da postoji utemeljen osnov sumnje da je okolišno dozvola za smučište krivotvorena, da je uključena polovica sadašnje vlade, da nijedan pisani medij, osim DELA, dana 19. travnja 2014. nije se usudio objaviti Otvoreno pismo predsjednici vlade, da od 3. travnja 2014. u nijednom mediju nema više članka o smučištu 2864 Bohinj, da je župan Kramar nekad bio direktor hotela kod Čokla, da se do sada na nijednom sastanku nije sretnuo predstavnik tvrtke LEITNER, koja će graditi, uložila je u projekt čistih 1.920 € (po notarskom zapisniku), da je EKO hotel u Bohinju izgrađen od doniranih 4 milijuna € prije deset godina, da je u deset godina napravio dobrih 600.000,00€ prometa i da MPM Engineering danas ima blokiran račun 515 dana. To će biti treći veliki projekt u Sloveniji, nakon Stožica i mariborskih semafora. Što se tiče žičara u Sloveniji - pratite medije i čitajte o njihovom uspjehu. Osim jedne ili dvije - sve na tlu. Kanin bi bio riješen s 500.000,00€, jedino prikladno smučište, visokogorško - nije bilo junaka za njega. Još to: svi mediji su bili obaviješteni o onome što je napisano, nazovite Gorenjski glas, može i Radio Triglav, i blejskog župana itd. Lijep dan!
(+17)sviđa mi se
viharnik6. 05. 2014 17:47:42
Molji se uvijek lepe za svjetla, isto je i u prenosnom smislu s ljudima kod većih projekata. Posebno to vrijedi za Sloveniju kad je pozadina još uvijek trula i pokvarena i funkcionira još na starim temeljima. Pravnih društava koja bi se bavila gospodarsko-političkim nepravilnostima također nema ili nemaju interesa za umiješavanje ili je to čak ograničeno od viših instanci, jer im tako vjerojatno bolje odgovara za vlastiti profit.
(+3)sviđa mi se
peter29. 05. 2014 20:05:53
Zmaja007, zanimljivo.
S obzirom da smo o šatorenju na vrhu Rjavine, koji je smislio g. Čokl, čitali skoro i u New York Timesu, bilo bi zanimljivo pročitati i neki njegov odgovor na ta činjenice.
sviđa mi se
viharnik9. 05. 2014 20:43:11
Činjenica je, kao što je lijepo opisao sukomentator na ovu temu na portalu Gore-ljudje, da je kod nas sve prenapeto i nije u ravnoteži s normalnim ljudskim vrijednostima i boravkom, kao što ga poznaju u ostalim alpskim zemljama. Kao što sam saznao od kolege, TNP navodno godišnje dobiva sedam milijuna nepovratnih sredstava iz europskih fondova za razvoj parka. Zaposlenih je tamo oko 35 ljudi. Kam ide sav taj novac, samo Bog zna. Povrh toga su još u crvenim brojevima. Vjerojatno smo općenito još premlada država s premalo iskustava da se suprotstavimo tako divljem tajkunskom kapitalizmu, kao i da slijedimo državnopolitičku spravnotvornu drže.
(+4)sviđa mi se
Stranica:1234567
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo registrirati.
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići