Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?

Prehrana

Ispis
wolphgang16. 01. 2012 14:41:00
pa ja ne pijem pivo zato da nadomješta izgubljene tvari itd. pijem ga jer mi paše. koliko puta sam ga na putu malo previše popio i bilo mi je žao jer nisam imao očekivanog osjećaja obavljenog izleta.
na kraju ture pa obavezno jedan pelinkovec poplaškan radlerom okusa grejpfruta.
sviđa mi se
VanSims17. 01. 2012 11:54:50
Već sam prije znao da pivo ima jedan od najvećih glikemičkih indeksa. Ta tablica koliko vidim direkt kopirana iz Montignaca! zmeden
sviđa mi se
Sano17. 01. 2012 17:38:15
MajaO, hvala na linku, zanimivo i vrlo korisno čitanje. Mnogo već čutog i pročitanog, ali znanja nikad previšemežikanje Sam nakon duže fizičke aktivnosti prvo popijem čokoladno mlijeko (unutar 15min), kasnije nakon sata obično još obrok tjestenine s tunom ili piletinom i radler. Meni se taj način prehrane prilično dobro obnese, naravno svatko mora sam otkriti što mu najviše odgovara.
(+2)sviđa mi se
Vinetou17. 01. 2012 17:53:14
Nekoliko osnovnih uputa o prehrani. Za vrlo duge ture oko 8-12 sati nije loše navečer pojesti UH obrok (basmati riža, cjelovite tjestenine), posebno ako smo tog dana bili vrlo aktivni, jer ćemo time napuniti glikogenske rezerve. Jutarnji obrok ne smije biti tik prije početka šetnje (najmanje 60-90 min prije). Ali je vrlo važan jer puni glikogene (ako već nisu) i sprječava osjećaj napetosti i želučane probleme. Taj obrok neka sadrži uglavnom UH s niskim GI. Tijekom hodanja preporučuje se unos UH s visokim GI (energetske pločice, suhe grožđice, brusnice,...), jer to sprječava pad šećera u krvi. Za cijeli dan hodanja obvezan je neki veći obrok (sendvič, obrok u koći, tuna-hljeb). Vrlo važno je i da što prije nakon gotove ture unosimo UH obrok s višim GI jer omogućuje bržu regeneraciju.
Hrana s niskim GI korisna je uglavnom u različitim dijetama, preporučuje se i u prevenciji srčanih bolesti i hipertenzije.
Što se tiče tekućine pametno je ne piti samo vodu jer se njome kod duge aktivnosti možemo otrovati. Počinjemo nam nedostajati natrij jer ga izlučujemo. Zato dobro da napitak sadrži i natrij i kalij (izotonici). Količinski oko 0,2l svakih 20-30 min. Pametno popiti već oko 0,3l prije početka.
Tako kaže teorija, u praksi svatko nađe svoju kombinaciju koja mu najviše odgovara.
(+13)sviđa mi se
gapy18. 01. 2012 08:26:05
Vinetou gotovo u potpunosti se slažem s tobom samo u jednom ne. Jedan dan prije "trke" očekivane sportske aktivnosti se ne pune glikogenske zalihe. Taj dan je za odmor tijela uključujući probavu, što znači lagani obroci za održavanje glikogenskih zaliha. Ali to se držim uglavnom za utrke. Prije duge ture obično dan prije jedem normalno, možda malo više UH umjesto proteina, izbjegavam masti.
Ostatak si već napisao
sviđa mi se
Vinetou18. 01. 2012 15:42:47
Da imaš pravo, malo sam krivo napisao. Mislio sam na glikogensku superkompenzaciju, za koju je malo kasno ako počnemo jednog večeri prije ture. Najjednostavnija metoda da to postignemo je jesti hranu bogatu UH zadnja tri dana. Ali to je stvarno više za ekstremne sportaše, kod normalnih ljudi se ti UH nakupljaju kao podkožna masnoća. Dakle vjerojatno za amatersko planinarenje ono što si ti napisao je prikladnije.
Kod masti naravno pametno izbjegavati zasićene masti. Ali ipak masti neka čine 20-30% dnevnog unosa hrane (obično to lako postignemo ili čak premašimo), jer kod dugotrajnih opterećenja masti su naše glavno gorivo.
Inače dnevna prehrana treba imati sljedeći sastav: 50-60% UH, do 30% masti i najmanje 10% proteina.
(+1)sviđa mi se
martin418. 01. 2012 17:07:34
Svaki neka sluša svoje tijelo, što mu paše. U svakom slučaju, važno je kamo ideš, koliko je naporno, baviš li se sportom...itd!
(+2)sviđa mi se
neph19. 01. 2012 10:23:29
Vinetou, u potpunosti se slažem s tvojim razmišljanjem. Mislim pak, da bi unos proteina ipak bilo dobro držati nešto više od 10%, posebno ako u tu vrijednost ubrajamo i proteine biljnog podrijetla. Ali sve ovisi o konkretnoj aktivnosti i osobnim specifikacijama, tako da općenito za sve ljude je izuzetno teško govoriti, možemo dati samo okvirne vrijednosti. Kod masti pak nije odviše upozoriti da je preporučeno veći dio unosa uzeti t.n. dobre masti.
(+2)sviđa mi se
neph19. 01. 2012 13:43:16
Maja, vidim da imaš prilično oblikovanu svoju prehrambenu strategiju. U osnovi čovjek apsolutno može normalno i posebno zdravo živjeti bez mesa (možda i bez životinjskih proizvoda), ali u tom slučaju potrebno je namjerno unositi proteine iz drugih izvora i u primjerenim kombinacijama. Mislim da i hrana s visokim glikemijskim indeksom u određenim situacijama dolazi u obzir i ne možemo tvrditi da je a priori štetna. Ne bih se slagao pak glede kvalitete proteina u mesu i ribama, jer osobno mislim da su definitivno kvalitetniji od biljnih izvora (osim svijetlih iznimaka, ostalo treba pravilno kombinirati).

Podržavam različite prehrambene strategije, ne trpim pak to da netko netko gura svoje uvjerenje i uvjeren da je to jedini i pravi put. Inače to ne pada konkretno na tebe, jer se s većinom napisanog slažem.

Mogu samo još zapisati da sam više od godine dana u tijelo unosio prilično velike količine proteina iz isključivo životinjskih izvora (vjerojatno toliko koliko prosječan čovjek ne pojede u ~3 dana), pa se zbog toga nisam loše osjećao. Naprotiv! time primjerom samo želim pokazati da nije sve crno-bijelo i da svaki mora naći svoj put do zdravlja i dobrog osjećaja. Definitivno pak mnoge moderne prehrambene smjernice pokazuju na važnost (životinjskih) proteina koji sadrže sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima.

ps. Glede quinoe... Koliko ja znam, sadrži više od 60% ugljikohidrata. Dakle recimo u tijelo teško bi unijeli 50g proteina iz tog izvora, jer bi se brzo pokazao višak hidrata. Osim toga bi s takvim djelovanjem na duge staze prekršili za moje pojmove vrlo važno načelo u prehrani - raznolikost hrane.
(+3)sviđa mi se
neph19. 01. 2012 14:35:00
Drago mi je da se na kraju ipak unatoč prilično različitoj prehrambenoj filozofiji slažemo. U osnovi pak zdrava prehrana prilično jednostavan pojam - iz prehrane uklonimo jednostavne ugljikohidrate (šećere) i loše masti, pa smo već više nego na pola puta. Nažalost to za prosječnog čovjeka znači da potpuno promijeni prehranu.
(+3)sviđa mi se
Nanook19. 01. 2012 14:49:32
Gdje dobivaš sirotku za 0,5eur po litri? A to je u mliječnom automatu ili direktno od kmetera?
sviđa mi se
ljubitelj gora19. 01. 2012 20:03:46
Mi imamo kod kuće veliku farmu, jedem skuta, pusto meso, domaća jaja, jedan vrijeme sam pek i punozrni-raženi kruh, ali bio je tak dobar da sam ga na dan pojedu i 400g, sad jedem bijeli, jer je skoro isto su OH koji tijelu ne daju ništa dobrog, sploh kruh, povrće predelavam sam tu imate vezu do moje prezentacije:

http://rastline.mojforum.si/rastline-about7467.html

mlijeko je svaki dan, kupujemo osnovnu hranu (oct, ulje, sol, šećer...), itd.
Na ture uvijek uzmem sa sobom frutabele.

Ove godine opet, trebao sam početi već sredinom veljače ali jer je kod nas ko sibirija bit ću sijao prilično kasno, tek u srpnju mogu saditi na otvoreno, ali obično sam bio vani na njivi do mraka dakle do tamo oko 21:30 sati....sve sam sam posijem, nasadim, okopam, zalijem, njegujem, pa i koristim bio pripreme ili čak upotrijebim kemiju, ali ove godine kemije neće biti, radije vidim da trune prskano povrće koje se može kupiti u trgovini. Opr. se, jer ovo baš ne paše na hribi.net, ali jer je sve povezano (priroda, zelenilo, planine...)
(+6)sviđa mi se
FLEKSARCA19. 01. 2012 20:19:32
Ejga LG, lijepo ti ta salata raste, donio bi ti jednu sjemenku, za jedne takve "cvjetove", pored krastavaca bi ih poflancaovelik nasmehvelik nasmeh. Šala, šala, da ne bude odmah vatra u krovumežikanje.
(+4)sviđa mi se
ljubitelj gora19. 01. 2012 20:29:47
Uvijek kad sam se vratio s ture pojedu 1 kg rajčica, ako nije bilo u friži pa po nju na njivu, ali zalihu u kući sam uvijek opskrbljivao da je uvijek bilo dovolj povrća u friži, inače skupljam još gljive, kestene, neke biljke, sadim i drveće, čistim oko posjeda, ...nasmeh
(+4)sviđa mi se
viharnik19. 01. 2012 21:13:27
U prošlosti sam i ja praktikirao makrobiotičku prehranu. Navodno se sad jedac čak dijeli na vegane koji odbacuju svaki unos hrane životinjskog podrijetla, čak jaja, mlijeka i posljedično i svih sekundarnih prehrambenih artikala kao jogurti, tjestenina itd.
Jedu samo kalčke, voće, povrće i sve to čak nekuhano. Knjiga o "zdravo" prehrani i teorija je malo more, stranih i naših i time različitih tumačenja koja korisnika prilično zbune i postavi ga na potpuno suprotne rubove ponora. Jedna od knjiga je i od Dr. Susmana, Slovenaca, koji za protein u protiuteži mesnoj propagandi promiče seitan od pšeničnog glutena.
Moje iskustvo nakon svega toga je da nema napisanog pravila koje bi uvjetovalo čovjeku izračunate instant obroke. Ako pogledamo po kitajskoj podjeli čovjeka u tri najčešća raznolika tipa (konstitucije) koji potječu od rođenja na vata, pitta i kapha osnovne osobine, onda shvaćamo da je svaki čovjek individuum za sebe, s različitim zahtjevima po hranjenju i time karakterističnom probavom samo njemu samom.
Drugo pak drži da sama hrana bitno ne utječe na duhovnu razinu pojedinca, kao da netko je samo biljnu hranu i time si gradio duhovnu razinu. Recimo luk stvarno snižuje duhovnu energiju na najnižu prvu baznu čakru, djelomično i meso (manje divljač), ali luk ima i vrlo zaštitnu antiseptičku funkciju kao dezinfekcija, za ožilje, probavu, slično aspirinu. Meso pak samo djeluje dobro na pasivno nepravilno (pravilno budno) duhovno stanje čovjeka, uzemlji ga i aktivira.
Dakle sva hrana djeluje u smislu jin-janga koji se svuda upliće u prirodi stvaranja. Janga (više čakre) je više u orašastim plodovima, riži, mahunarkama, šparogama, korijenu lotusa, smokvama, rozinama, šumskim jagodama, trešnjama, crnoj ribizli, algama, racima, puževima, ječmu, kukuruznom brašnu, prosi, sojnom brašnu, srnjadima, slatkovodnoj ribi, morskoj ribi, trsući šećeru, čaju ginseng, bezgov čaj, meti, tahebo čaju, bosiljku. Jina pak u pretežno povrću, kruhu, ostalom voću, pšenici, svinjskom, goveđem i teletskom mesu, kravljeg mlijeku, siru, jogurtima, puteru, čokoladi, vodi, mljevjenoj paprici, celeru, papru, većina ostalih začina su jang podrijetla (aktivnost). To znači da i jin prehrana jednako kao jang ima jednakovrijedne duhovne osobine na čovjeka i uravnotežuje ga, ovisno o trenutnom stanju čovjeka i njegove esencije (jedna od tri) po rođenju. Mi sami pak moramo osjetiti što nam trenutno pomaže za bolju uravnoteženost duha-naš unutarnji instinkt o izboru hrane koja sama zapravo samo s malim procentima utječe na duhovnu finu esenciju duha i čakri čovjeka. Više za uravnoteženje bitnog finomaterijalnog tijela može čovjek učiniti pravilnim čistim razmišljanjem ili malo toga (trošenje energije preko osjetila), pravilnim i pravednim odnosom prema životu i su ljudi, crpanjem duhovne hrane iz prirode (voda, vatra, zemlja, zrak, eter, metal), smirivanjem i harmonijom duha uz pomoć meditacije.
Neka još najizvorniji i stvarni majstor napisao je knjigu o mršavljenju ne na bazi dijeta i recepata, nego rekao da se ključ debljine krije u suptilnom duhovnom tijelu. Naime kad meditacijom uklonimo blokade u frustracijama (ljutnja, osobno nezadovoljstvo, nedostatak bliskosti prijatelja, razočaranje, traume...) na mentalnoj (mentalnoj) i astralnoj razini, posljedično se ponovno uspostavlja pravi prirodni osjet za prehranu i tada ćete jesti samo onoliko koliko tijelo stvarno treba samo za vlastiti opstanak.
Jedite dakle hranu koja vas intuitivno privlači, to će biti ono pravo.
(+9)sviđa mi se
Irina20. 01. 2012 01:33:14
MajaO, moram te malo dopuniti glede kinue.
To su Amerikanci "preobradili" jer ih je smetala gorčina. Domoroci su uvjeravali da je novo sjeme mnogo bolje od starog. S korekcijama?? su postigli da nova sorta više nije bila gorka i nije trebalo kuhati u više voda. Bili su tako dobrotvorni!!! da su farmerima novo sjeme dijelili besplatno. I dogodilo se da su i ptice shvatile da je nova sorta bolja od stare koje se uglavnom nisu ni dotakle.
Umjesto obilnog prinosa smanjio se zbog dodatnih pernatih jedaca. Nova sorta nastala je u laboratorijima Monsanta!!!
Domoroci su shvatili da nešto nije u redu i počeli tajno skupljati stara sjemena, gdje su ih još našli i počeli ponovno sijati svoju staru sortu.
Kako je danas ne znam, ali prije nekoliko godina su ih "znanstvenici" proganjali, uništavali im polja i proganjali na najbrutalniji način. Južna Amerika je za sve nas mnogo važnija nego što se uopće svjesni.

Kod nas Monsanto nije tako nasilan i pristupa nam s prefinjenijim metodama. Nudi nova hibridna sjemena povrća s velikim plodovima, izraženim bojama, izraženijim okusom....itd. Posebno vrtlarci rado posežu po tim jeftinijim sjemenima (Lidl, Hofer). Naše stare sorte povrća polako ali uporno nestaju. Odkad je Semenarna u većinskom vlasništvu Talijana teško ćete na njihovim policama naći slovenska sjemena.
Tko može neka zaseje svoje grede i njive domaćim sjemenom.
Da je s tim novim sjemenima nešto strašno krivo shvatit ćete kad budete htjeli dobiti sjeme. To nisu prirodne sorte, to su umjetni neplodni mutanti. Nešto što se ne može u prirodi samo razmnožavati nije dobro ni za naše tijelo i posljedično za zdravlje.
(+4)sviđa mi se
Bbrina20. 01. 2012 07:19:14
Me veseli Irina, da si se oglasila i spomenula genski pridelana sjemena.
Stvarno je krajnje vrijeme da se osvijesti što širi krug ljudi. Kao što si rekla suptilno prodiru na europska tržišta. I ne samo s sjemenima.
(+1)sviđa mi se
katty20. 01. 2012 10:27:38
Za sve one koji se zaklinjete u energetske tablete ala varijanta Isostar, evo nekoliko osnovnih recepata za domaću izradu proizvoda sličnih tim tablicama u jučerašnjem broju Poleta. Zadeva može biti izuzetno zanimljiva.
(+2)sviđa mi se
som6920. 01. 2012 15:11:13
Također mogućnost izrade izotoničnih napitaka koji nisu ništa drugo nego prstohvat soli, žličica šećera, stisnuta limun ili naranča, voda; izlazi 1L = par centi, u trgovini pak...mežikanje
Za rekreativce sasvim dovoljno.
(+5)sviđa mi se
bostjanp20. 01. 2012 20:27:30
@ katty: je li ova pločica to...
url=http://www.polet.si/maratonec/recept-za-sadno-ploscico-poslastica-aktivnega-cloveka>Link
sviđa mi se
Stranica:123456
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo registrirati.
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići