Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?

Sigurnost u planinama

Ispis
mpurg10. 09. 2013 17:05:57
Slažem se sa zdomcem...planine nisu autocesta!!! Nigdje više mira nema!
sviđa mi se
Trobec10. 09. 2013 18:10:43
@julius, moraš biti svjestan da su markacisti volonteri i ne možeš očekivati da će svako srućeno drvo ukloniti već sljedeći dan. Prema normativima PZS dolazi na svakog markacistu 10km staze, realnost je malo drugačija i tih km je još više (u našem PD 20km). I kao što je već Daaam napisao, planinske staze su planinske, ne trgovački centar. Stvarno su nekamo slabo ili upitno označene, ali kao što sam napisao, nemoguće je sve nedostatke otkloniti preko noći, neka stvar jednostavno traje duže dok se riješi.

Kad spominješ sramotu pred strancima...ne znam koliko si hodao po inozemstvu, ali naše planinske staze su uglavnom vrlo uzorno uređene u usporedbi s mnogim drugim zemljama.

@zdomec, potpuno se slažem. Cijeli Triglav je previše skomercijaliziran, uključujući i koče u blizini (Kredarica, Planika...). Ne želim si ni zamisliti kako Kredarica izgleda recimo 15.8.
(+4)sviđa mi se
ljubitelj gora15. 09. 2013 21:56:49
Alpinizam nije nedjeljni piknik
Ove godine gorske službe spašavanja bilježe porast spašavanja neozlijeđenih alpinista. Gdje su greške?

U zadnje tri godine gorska služba spašavanja bilježi porast nesreća penjača – ali u posljednjoj godini istakle su se takve intervencije kada su spašavali neozlijeđene alpiniste.

Jani Bele, predsjednik komisije za informiranje i analize pri Gorskoj reševalnoj zvezi Slovenije (GRZS), objasnio nam je da je jedan od uzroka to što penjači često precjenjuju svoje sposobnosti. Penjanja uče na umjetnim stijenama, ne uzimaju u obzir da je to nešto potpuno drugo od penjanja u prirodnoj stini. Tako npr. u umjetnoj stini – gdje ovladaju i težim smjerovima – mogu se brzo vratiti, u prirodnoj stini gdje se popnu npr. 400 ili 500 metara, takav povratak je teži.

Drugi uzrok je kasan ulazak u smjer, uzimaju samo predviđeno vrijeme za penjanje, ne uzimaju u obzir da se pri penjanju može nešto zakomplicirati, da mogu brzo zalutati i izgubiti smjer. Zato ne nose opremu koju bi trebali za bivak, ne nose svjetiljke, dodatnu odjeću. Dogodi se da noć zaskoči alpiniste zbog kasnog ulaska – noćna spašavanja su posebno zahtjevna.
Oslanjanje na "doći će već oni"

Prema Beleovom mišljenju usposobljenost alpinista nije uzrok problema, jer su "škole u Sloveniji jedne od najboljih".

Oprema i pripremljenost dakle nisu problem, promijenio se odnos. "To su vjerojatno moderni tempi kada je i pogled na alpinizam drukčiji," kaže Bele. Procjenjuje da se promijenio odnos: "Nekad smo napravili sve prije nego pozvali pomoć, sada vrlo brzo zovu spasitelje."
Izdavanje računa nije rješenje

Izdavanje računa za spašavanje prije nekoliko godina nije se pokazalo učinkovitim rješenjem – u nekim slučajevima pokazao se čak negativan učinak, jer su predugo odgađali poziv jer nisu htjeli platiti. U nekoliko slučajeva pokazalo se da su izdali račun, ali se kasnije pokazalo da su alpinsti djelovali potpuno ispravno, ali im se jednostavno zakompliciralo. Prema Beleu trebalo bi to područje sistemski urediti i precizno definirati što znači "velika nemarnost". Troškovi helikopterskog spašavanja gdje sudionici nisu ozlijeđeni zdravstveno osiguranje ionako ne pokriva.

Bele ističe da ove godine unatoč većem broju alpinista nisu zabilježili smrtni slučaj.


Nekoliko zadnjih spašavanja:

Sestup oko jedan sat noću

Jednu od noćnih intervencija spasitelji su proveli prošle nedjelje. Tri alpinista su nekoliko minuta prije jedan sat noću nazvali u pomoć jer su tijekom sestupa ispod sjevernog zida Male Mojstrovke više nisu bili sigurni idu li pravim putem.

Kao što nam je rekao Grega Oblak, član GRS Kranjska Gora, on i njegov su-spasitelj krenuli su alpinstima u susret, kad su vidjeli njihove svjetiljke, znali su da su u pravoj grapi. „Tražili su uglavnom informaciju, ali im nitko nije znao sasvim točno reći. Bili su vrhunski opremljeni. I sami su znali gdje su pogriješili,“ objasnio je Oblak.

Kaže da su alpinisti većinu posla obavili sami, bili su opremljeni za bivak, ali su se za sestup odlučili zbog mogućeg pogoršanja vremena sljedeći dan. Spasitelji su ih pričekali ispod stine i zatim otpratili do Vršiča.

Ovaj put se sve završilo sretno, ali kao što kaže Oblak, trebali su završiti penjanje ranije, u stinu su ušli već u devet sati.


Prijateljima se žurilo dalje

Dan prije, prošle subote, noćnog spašavanja latili su se spasitelji GRS Celje. U večernjim satima na Okrešlju nalazilo se devet spasitelja koji su navečer dobili obavijest da su u stini Male Rinke onemogle dvije penjačice. Nalazile su se oko 150 metara ispod vrha stine i neadekvatno odjevene da provedu noć u stini. Iz stine su im pomogli pomoću vrvne tehnike, navezane su ih otpratile kroz Turski žleb i zatim na Okrešelj. "To je bila jedna od težih akcija spašavanja zbog nagomilanog šljunka na vrhu stine i krusljivog zadnjeg raztežaja direktnog izlaska iz smjera, predvsem zbog tame jer se sve događalo u svjetlu čelnih svjetiljki," zapisao je Brane Povše na stranici GRZS.

Penjačice su inače bile u društvu kolega iz alpinističkog odjela koji ih ipak nisu pričekali jer su se sljedeći dan uputili penjati u Klemenču Peč.

Neadekvatna naveza

I spašavanje dvaju planinaca koji su se zadnjeg kolovoškog dana zapleli na Skuti proteklo je u kasnim večernjim satima. Spasili su ih spasitelji GRS Kamnik i dežurne ekipe GRS s Brnika u suradnji s helikopterom slovenske vojske. Ovaj put intervenciji je doprinio neadekvatno odabran cilj glede na sposobnosti i neiskusanost penjačke naveze.

Zaglavili ispod vrha Špika

11. kolovoza popodne su ispod vrha Špika zaglavila dva alpinista. Pomoću vitla su ih podigli u helikopter i neozlijeđene prevezli u dolinu.


60 metara po čeličnoj žici i teleskopska štap

Zahtjevnu akciju spašavanja izveli su i početkom kolovoza u Triglavskoj sjevernoj stini. U Čopovom stubu zapleli su se dvojica planinaca, intervenirala je dežurna ekipa GRS-a na Brniku i posada helikoptera Slovenske vojske. Obavijest su dobili oko 19.30 i poletjeli prema stini. Međutim, morali su prekinuti spašavanje zbog vjetra koji ne dopušta lebdenje helikoptera. Spašavanje su uspješno izveli sljedeći dan.

Kao što je zapisao Boštjan Griljc stina je u tom dijelu izuzetno strma. Unatoč tome što se helikopter maksimalno približio, spasitelj se ipak morao spustiti 60 metara po čeličnoj žici, koristiti je morao i teleskopsku štap da dosegne penjače.

Izvor: http://www.zurnal24.si/alpinizem-ni-nedeljski-piknik-clanek-205683
sviđa mi se
JusAvgustin16. 09. 2013 05:40:16
Kako se mogu dvojica planinaca zapeti u Čopovom stebru?! U Špiku pa dvojica alpinista? Očito je da oni koji pišu ove članke (u ovom slučaju novinar žurnala24) nemaju pojam tko je tko, odnosno ne razlikuju jabuke od krušaka! Vrlo poučan članak! Stena nije vrtić! Ako to ne poštuješ ranije ili kasnije dobiješ po g***u! U ovom slučaju više je bolje od manje i ne manje je više!
(+3)sviđa mi se
zippo16. 09. 2013 08:04:31
Neka neznanje, neka nesuglasnost u izvještavanju.

Planinari u Čopu, to je stvarno dobra i sjetio sam se kako sam prije nekoliko godina vodio društvo iz službe. Kad smo stajali iza Aljaževog doma pred tablom Stene gdje su iscrtane smjerovi, kolegica me pitala kojim ćemo mi ići. Rekao sam nijednim, pa je bila baš iznenađena velik nasmeh Otišli smo naravno samo preko Praga
(+12)sviđa mi se
VanSims23. 09. 2013 14:02:24
Kad sam se ove subote vozio kroz Ziljsku dolinu do Plöckenpassa (za Cellon), čuo sam na koruškom radiju zanimljivu priču o 'spašavanju' slovenskog državljanina u okolici Maltatala.

http://www.kleinezeitung.at/kaernten/spittal/spittal_an_der_drau/3414781/vermisster-fuhr-dem-zug-heim.story

Slovenci pač... mežikanje
sviđa mi se
JusAvgustin23. 09. 2013 14:08:28
hehejezik
sviđa mi se
lizika23. 09. 2013 16:40:21
Hej, rado bi vas vidjela kad budete stari jezen kakve sirote biste bili tada jezen
(+6)sviđa mi se
VanSims23. 09. 2013 18:22:04
Mene samo čudi da se nisu mogli prebrojiti tko nedostaje susjeda,... prije nego su otišli (kao navika na grupnim izletima) od tamo i odmah shvatiti da netko manjka. Možda bi se mogli čuti s njim po mobiju (OK signal tamo možda ne lovi). Ne znam kako su se mogli odvesti bez njega, on kad je došao u Gmünd nije ni nazvao nekog od njih ili se javio policiji. Jednostavno su otišli svaki svoj put, rešitelji tražili... malo nerazumljivo.

Offtopic: jesu li naši helikopteri za spašavanje opremljeni infracrvenim kamerama za noćno traženje?
sviđa mi se
pohodnik3823. 09. 2013 20:05:28
Mislim da ne jer spašavanje helikopterima ide kod nas samo u vidnom dijelu dana...postoji heli u Sloveniji koji ima sve uređaje od infrared do jakog reflektora samo taj se ne koristi za spašavanje...za smirivanje demonstranata,navijača,itd.
sviđa mi se
IgorZlodej24. 09. 2013 05:38:05
Već više puta je termovizija korištena pri traženju nestalih, isto tako noćna spašavanja su već bila provedena, toliko u znanost. Naravno su potrebni određeni uvjeti za noćno letenje.
(+6)sviđa mi se
viharnik24. 09. 2013 19:46:05
Kažu da su termovizijom tražili i nestale turiste u bohinjskom trokutniku.
sviđa mi se
Becar24. 09. 2013 21:38:56
Neka neki par tamo gore povuku u bohinjski trokutnik, neće biti štete.
sviđa mi se
herman829. 09. 2013 08:13:14
Prije nekoliko subota gorski vodič iz Zasavja vodio je na Prisojnik 17 planinaca. Zanima me je li to normalno odnosno kakav je normativ PZS. Jedna od sudionica se ponesrećila i morala je na šivanje na Jesenice. Prije godina čitao sam o tragičnoj nesreći na Košutnikovom Turnu gdje je bilo puno sudionika pohoda.
sviđa mi se
viharnik29. 09. 2013 08:38:36
Kažu da od viška glava ne boli. Drugačije je na težim turama uobičajeno manje, pa određeni broj goraca u navezi ovisno o mogućnostima varanja i susretanja na gori. Ulogu igra i zahtjevna brzina ture zbog specifičnosti gore.
sviđa mi se
1mitjas29. 09. 2013 08:50:54
Živjo

Sumnjam da je vodnik bio gorski. Nemamo točno normi ali većina nas za takve staze prihvatila 4 gosta na jednog vodiča.

Lp
sviđa mi se
Zebdi29. 09. 2013 09:27:31
Po mom mišljenju vjerojatnije je da je bio vodnik PZS-a a ne gorski vođa nasmeh
(+1)sviđa mi se
zippo29. 09. 2013 09:32:48
Sigurno je bio planinski vođa planinskog društva a ne gorski, neupućeni to često miješaju.

Što se tiče Košutnikova torna priča je bila znatno zbrkanija i posljedično je uveden red među planinskim vođama, uvedena je i kategorizacija o težini staza koje pojedini vođa može voditi prema sposobnostima i dodatnim obrazovanjima.

Vođica iz PD Matica koja je trebala voditi na Košutnikov turn ostala je tada u dolini zbog ožuljene noge. U stvari tog uspona ni bila sposobna i bila se toga svjesna. Nekad je vođenje u društvima bilo vrlo kavbojski organizirano, posebno spomenuti izlet bio je malo poseban jer je primarni cilj punog autobusa bilo kupovanje u Borovljama. Bilo je 1988. kad se išlo kod susjeda po jeftiniju fasengu, a na granici su nam vratili porez odnosno taj proslavljeni "melverštajer".
Za uspon se odlučio samo manji dio sudionika. Velika većina njih bila je bez dereza i čekića, što je bilo kobno pri prelasku sjevernih snježnih polja. Tri osobe su poginule, jedna je bila teško ozlijeđena.
(+3)sviđa mi se
1mitjas29. 09. 2013 10:40:56
sviđa mi se
herman84. 10. 2013 06:07:17
Imate pravo, radi se o vodiču PZS, ALI TO ZNAČI DA SU KRITERIJI ZA VOĐENJE DRUGI? I, tko treba poduzeti mjere protiv takvog vodiča, ako uopće?
sviđa mi se
Stranica:123...1516171819
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo registrirati.
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići